Hatutan.com, (28 Juñu 2025), Díli–Rezultadu levantamentu ka survey ne’ebé hala’o husi The Asia Foundation, edisaun da-sia ho naran TATOLI! 2025, ne’ebé foin lalais ne’e publika, hatudu katak preokupasaun boot povu Timor-Leste nian, ohin loron, maka rendimentu ki’ik, menus infraestrutura, menus oportunidade empregu kualidade no preokupa mós kualidade edukasaun ladún di’ak.
Lee Mós: Survey IRI: Timor-Leste Enfrenta Problema Boot iha Ekonomia

Labrik timor-oan sira fa’an Bandeira Nasionál Timor-Leste nian iha Estrada públiku sidade Díli iha ámbitu komemorasaun restaurasaun independénsia ba dala-20. Foto REUTERS/Lírio Fonseca.
Tuir Survey TATOLI! 2025 ne’e deskobre rendimentu ki’ik (53%), menus infraestrutura (36%) no menus oportunidade empregu kualidade (27%) mak konsidera nu’udár dezafiu boot liu nasaun tomak hasoru.
Iha gráfiku Survey TATOLI! 2025, hatuur rendimentu ki’ik mak preokupasaun boot liu entre sira ne’ebé hela iha área rurál sira (56%, kompara ho 46% sira ne’ebé hela iha área urbanu sira), maibé preokupasaun boot liu iha área ne’e hotu. Ida-ne’e mós sai preokupasaun bo’ot liu ba respondente idozu sira (60% sira ne’ebé ho idade 55+, kompara ho 49% sira ne’ebé ho idade 18-34) no sira ne’ebé laiha edukasaun formál (59%, komapara ho 51% sira ne’ebé iha edukasaun formál ruma).
Ein-jeral maske la’ós preokupasaun ida hosi preokupasaun tolu boot liu ne’e, maibé edukasaun kualidade ladún di’ak mak preokupasaun daruak boot liu ba sira ne’ebé hela iha kompara urbanu sira (39%, kompara ho 18% iha área rurál sira).
Edukasaun kualidade ladun di’ak mós nu’udár preokupasaun boot liu ida entre respondente foin-sa’e sira ho idade 18-34 (28%, kompara ho 16% sira ne’ebé ho idade 55+) no sira ne’ebé iha edukasaun formál uitoan (28%, kompara ho 14% sira ne’ebé la asesu ba edukasaun formál).
Hanesan ho nivel nasionál, iha 2025, rendimentu ki’ik mak preokupasaun boot liu iha nivel komunidade iha kompara urbanu no mós rurál, no preokupasaun boot liu ida ba sira ne’ebé hela iha área rurál sira (52%, kompara ho 42% iha área urbanu sira), respondente idozu liu sira ho idade 55+ (54%, kompara ho 46% sira ne’ebé ho idade 18-34) no sira ne’ebé laiha edukasaun formál (54%, kompara ho 47% sira balun ne’ebé iha edukasaun formál).
Nune’e mós, menus infraestrutura mak preokupasaun boot liu entre sira ne’ebé hela iha área rurál sira (42%, kompara ho 22% iha área urbanu sira).
Eein-partikulár, respondente balun sente katak violénsia, seguransa no violénsia doméstika (6%) mak dezafiu prinsipál ema iha sira-nia área hasoru. Maibé, bainhira husu espesifikamente kona-bá problema seguransa sériu liu ema iha sira-nia fatin hasoru, besik un-tersu (1/3) hatete baku-malu éin-jerál (36%) ka violénsia doméstika (32%).
Menus infraestrutura mak preokupasaun daruak boot liu ba sira ne’ebé hela iha área rurál sira (39%, kompara ho 29% iha área urbanu sira), respondente foin-sa’e sira ho idade 18-34 (38%, kompara ho 33% sira ne’ebé ho idade 35-54 no 34% sira ne’ebé ho idade 55+) no sira ne’ebé iha edukasaun formál uitoan (37%, kompara ho 31% sira ne’ebé la asesu ba edukasaun formál).
Menus oportunidade empregu kualidade nu’udar preokupasaun boot liu uitoan ba sira ne’ebé hela iha área urbanu sira (30%, kompara ho 25% iha área rurál sira), respondente foin-sa’e sira ho idade 18-34 (29%, kompara ho 22% sira ne’ebé ho idade 55+) no sira ne’ebé iha edukasaun formál uitoan (28%, kompara ho 21% sira ne’ebé la asesu ba edukasaun formál).
Bainhira husu kona-ba problema boot liu sira ne’ebé ema hasoru iha sira-nia komunidade imediata, rendimentu kiik (49%) no menus infraestrutura (36%), konsidera fali hanesan problema boot liu, tuir tan fali mak menus bee-mooos/saneamentu (32%). Ne’e diferente uitoan hosi rezultadu sira ne’ebé rejista ona iha 2023, bainhira dezafiu bo’ot tolu mak rendimentu ki’ik, menus oportunidade empregu ho kualidade no menus infraestrutura.
Problema no dezafiu sira ba feto, foin-sa’e no minoria sira seluk
Levantamentu Tatoli! 2025 husu ona respondente hotu-hotu saida mak sira konsidera dezafiu sériu liu ne’ebé feto, foin- sa’e, ema ho defisiénsia, no minoria seksuál no jéneru sira hasoru.
Entre respondente hotu- hotu (la’os de’it feto sira), menus empregu (38%, sa’e hosi 4% iha 2023), violénsia doméstika (23%, tun hosi 40%) no seguransa no protesaun (13%, atu hanesan ho 11%) mak konsidera nu’udar dezafiu boot liu feto sira iha Timor-Leste hasoru ohin-loron.
Persepsaun sira kona-bá dezafiu sira ne’ebé feto sira hasoru hanesan entre mane no feto, maibé iha diferensa balun bazeia ba idade. Respondente foin-sa’e barak ho idade 18- 34 sente violénsia doméstika mak problema boot liu (25%, kompara ho 19% sira ne’ebé ho idade 55+), enkuantu respondente idozu barak ho idade 55+ sente menus empregu mak problema boot liu 44%, kompara ho 35% sira ne’ebé ho idade 18-34).
Hosi perspetiva respondente hotu-hotu nian (la’os de’it foin-sa’e sira), menus empregu (70%, sa’e hosi 3% iha 2023) mak to’o oras ne’e konsidera nu’udár dezafiu boot liu foin-sa’e sira hasoru. Mane barak liu uitoan (73%) konsidera menus empregu mak dezafiu boot liu kompara ho feto sira (68%).
Empregu ho saláriu
Respondente besik dois-tersus (64%, sa’e hosi 58% iha 2023) involvidu iha forma servisu ho salariu balun – inklui 45% ne’ebé servisu ba an rasik (sa’e hosi 41% iha 2023). Involvimentu jerál iha servisu ho salariu aas liu entre mane sira (69%, kompara ho 59% feto sira), respondente ho idade 35 no boot liu (78% sira ne’ebé ho idade 35-54 no 73% sira ne’ebé ho idade 55+, kompara ho 53% sira ne’ebé ho idade 18-34), sira ne’ebé hela iha área rurál sira (73%, kompara ho 45% iha área urbanu sira), sira ne’ebé laiha edukasaun formál (76%, kompara ho 60% ne’ebé iha edukasaun formál uitoan) no sira ne’ebé nu’udar parseiru (74%, kompara ho 41% sira ne’ebé la’os parseiru). Partikulármente, respondente barak ho idade 35 no boot liu, hela iha área rurál sira, laiha edukasaun formál no sira ne’ebé iha parseria informa servisu ba an rasik, ne’ebé iha parte boot ida esplika tansá involvimentu iha servisu ho salariu ém jerál boot liu entre grupu demográfiku sira ne’e.
Besik um-tersu respondente (30%, sa’e hosi 20% iha 2023) mak servisu iha empregu ho salariu iha kapasidade tempu tomak, tempu parsiál ka okazionál/kontratadu. Persentajen respondente ne’ebé servisu iha empregu ho salariu tempu tomak (15%, sa’e hosi 9%), tempu parsiál (14%, sa’e hosi 8%) no no okazionál/kontratadu (10%, sa’e hosi 4%) hotu-hotu aumenta ona kompara ho 2023.
Proporsaun hanesan ho mane (45%) no feto sira (44%) informa sira servisu ba an rasik. Maibé, respondente mane barak mak servisu iha empregu ho salariu iha tempu tomak (19%, kompara ho 11% feto sira), tempu parsiál (16%, kompara ho 11%) ka okazionál/kontratadu (12%, kompara ho 8%).
Entre sira ne’ebé iha empregu ho salariu, sira ne’ebé hela iha área urbanu sira dala barak liu hetan sira- nia rendimentu prinsipál iha setór informál, (21%), setór privadu (18%) ka governu (15%). Maioria sira ne’ebé hela iha área rurál sira hetan sira-nia rendimentu prinsipál hosi servisu iha sira-nia toos rasik (65%).
Sira ne’ebé mak servisu ba aan rasik dala barak liu hetan sira-nia rendimentu iha sira-nia toos rasik (68%) ka iha setór informál (18%).
Sira ne’ebé servisu ho baze tempu tomak (35%), tempu parsiál (46%) ka okazionál/kontratadu (44%) mak provavel liu atu informa sira hetan sira-nia rendimentu prinsipál hosi sira-nia toos rasik. Maibé, sira mós provavelmente liu atu informa servisu iha setór governu (13-37%) ka privadu (14-16%), kompara ho sira ne’ebé servisu-rasik (2-5%).
Entre sira ne’ebé servisu iha setór informál, respondente sira komún liu halo kios ida (41%), fa’an sigarru (19%), tunu biskuit/dosi sona (17%) ka fa’an modo/ai-fuan (16%). Respondente barak ne’ebé hela iha área urbanu sira fa’an sigarru no tunu biskuit/dosi sona, enkuantu respondente barak iha área rurál sira fa’an modo/ai-fuan ka balada sira.
Rendimentu uma-kain nian
Maioria respondente (86%, laiha mudansa hosi 2023) iha média rendimentu mensál ida menus hosi $500, inklui 63% ho média rendimentu mensál ida menus hosi $100 (tun uitoan hosi 66% iha 2023). Rendimentu mensál médiu aas liubá sira ne’ebé hela iha área urbanu sira.
Respondente barak grupu respondente sira tuir mai informa iha média rendimentu mensál uma-kain menus hosi $100:
Respondente iha área rurál sira (73%, kompara ho 39% iha área urbanu sira); Feto sira (66%, kompara ho 59% mane sira); Respondente idozu liu sira ho idade 55+ (68%, kompara ho 60% sira ne’ebé ho idade 18-34);
Respondente ne’ebé hela fora husi Dili (73%, kompara ho 32% ne’ebé hela iha Dili); Respondente ne’ebé laiha edukasaun formál (79%, kompara ho 57% iha edukasaun formál uitoan).
Situasaun ekonomia
Respondente besik sorin balu de’it (53%) sente sira-nia situasaun ekonomia uma-kain nian ‘di’ak’ ka ‘di’ak tebes’ iha 2025. Persepsaun sira kona-ba situasaun ekonómika uma-kain nian sai menus pozitivu desde 2018. Respondente hosi kategoria sira tuir mai iha persepsaun menus pozitivu kona-bá sira-nia situasaun ekonómika uma-kain nian:
Respondente iha área rurál sira (50% ‘di’ak’ ka ‘di’ak tebes’, kompara ho 61% iha área urbanu sira); Respondente ne’ebé hela fora husi Dili (48%, kompara ho 66% ne’ebé hela iha Dili); Respondente ho rendimentu mensál menus hosi $100 (50%, kompara ho 79% ho liu $500); no Respondente ne’ebé laiha edukasaun formál (49%, kompara ho 54% ne’ebé iha edukasaun formál uitoan).
Espesífiku liu, respondente barak ne’ebé hela iha área rurál sira konkorda katak: posível ba sira atu hetan empregu ida besik sira nia hela fatin (91%, kompara ho 86% sira ne’ebé iha área urbanu sira); Sira bele foti desizaun kona-bá osan iha sira-nia família (92%, kompara ho 87%); no Sira bele empresta osan bainhira deit sira presiza (78%, kompara ho 73%).
Edukasaun
Edukasaun no formasaun mak prioridade aas liu daruak (59%, sa’e hosi 52% iha 2023) bainhira husu respondente saida mak sira hanoin tenke sai prioridade bo’ot tolu governu nian.
Hanesan anota ona, proporsaun boot respondente sente katak edukasaun kualidade ladún di’ak mak dezafiu boot liu iha nivel nasionál (24%), iha sira-nia komunidade (18%) iha komunidade no ba sira pesoalmente (16%). Maibé, bainhira husu kona-ba dezafiu sira ne’ebe mak grupu espesífiku sira hasoru, respondente balun sente katak asesu ba edukasaun nu’udar dezafiu ida entre feto sira (4%), foin-sa’e sira (6%), ema ho defisiénsia sira (8%) no minoria seksuál no jéneru (4%).
Nivel Edukasaun
Trés-kuartus respondente sira (75%, hanesan ho 73% iha 2023) kompleta ona pelumenus edukasaun formál balun. Proporsaun sira ne’ebé kompleta ona pelumenus ensinu sekundáriu balun (42%) aas liu fali iha tinan uluk sira (36% iha 2023 no 32% iha 2022).
Iha 2025, menus um-kuartu labarik sira (23%) la eskola ka nunka partisipa eskola, tun hosi 26% iha 2023 no 29% iha 2022. Sira barak hela iha área rurál sira (30%, kompara ho 8% iha área urbanu sira), ho idade 55+ (60%, kompara ho 23% sira ne’ebé ho idade 35-54 no 10% sira ne’ebé ho idade 18-34) no ema ho defisiénsia sira (52%, kompara ho 21% ema laiha defisiénsia) la kompleta eskola nivel ensinu ruma.
Servisu sira edukasaun nian
Entre uma-kain sira ho oan ne’ebé idade ki’ik liu tinan 18, maioria (95%, sa’e hosi 90% iha 2023) tama eskola–liuliu eskola públika sira (71%). Labarik barak ne’ebé hela iha área urbanu sira tama eskola privadu ka eskola igreja nian (24%, kompara ho 9% iha área rurál sira).
Saúde
Bainhira husu respondente saida mak sira hanoin tenke sai governu ninia prioridade tolu ne’ebe boot liu, saúde mak mosu nu’udar prioridade boot liu iha 2025 (69%, sa’e hosi 50% iha 2023). Persentajen boot ida mós sente katak kuidadu saúde kualidade sei menus no falta ai-moruk mak dezafiu boot liu iha nivel nasionál (18%), iha sira-nia komunidade (16%) no ba sira individu (17%). Maioria respondente sira (76%, laiha mudansa hosi 2023) informa sira ‘sempre’ bele asesu ka ‘dala barak tebes’ bele asesu klínika saúde ida bainhira deit sira presiza. Respondente ho rendimentu mensál liu $500 (89%, kompara ho 70% sira ne’ebé ho rendimentu $100-$500 fulan ida no 76% sira ne’ebé ho rendimentu menus hosi $100 fulan ida) informa asesu di’ak liu ba klínika saúde sira.
Persepsaun kona-bá servisu sira saúde éin-jerál pozitivu, maske persepsaun sira menus pozitivu ba aspetu balun kompara ho 2023. Espesifikamente:
Doutór no enfermeiru/a sira prontu kualkér momentu bainhira sira-nia família presiza asisténsia médika (78%, tun hosi 83% iha 2023); Sira-nia família simu tratamentu médiku ho respeitu bainhira ba sira-nia klínika saúde lokál (82%, tun hosi 87%); no iha ai-moruk iha sira-nia klínika saúde lokál bainhira sira-nia família presiza ai-moruk (58%, tun hosi 72%).
Respondente ne’ebé hela iha área rurál sira iha persepsaun pozitivu uitoan kona-ba servisu saúde iha aspetu hotu-hotu kompara ho sira ne’ebé iha área urbanu sira. Rezultadu ida ne’e la hanesan ho saida mak observa ona iha tinan uluk sira, iha ne’ebé populasaun iha área urbanu sira informa persepsaun pozitivu liu kona-ba servisus saúde.
Rezultadu menus pozitivu entre respondente urbanu sira hetan hosi respondente sira hela iha Dili, ne’ebé informa persepsaun negativu liu kona-ba aspetu hotu-hotu kompara ho sira ne’ebé hela iha área urbanu sira ne’ebe fora husi Dili. Padraun ne’e observa ona ba servisu sira infraestrutura seluk balun no bele reflete espetativa aas liubá servisu sira durante tempu entre sira ne’ebé hela iha Dili.
Asisténsia sosiál no pagamentu sira governu nian
Ein-jerál, respondente menus uitoan hosi sorin balu (45%, hanesan ho 43% iha 2023) mak simu daudaun tipu pagamentu balun governu nian, komún liu mak pagamentu idozus (20%, la muda) no Bolsa de Mae Condicional (16%, hanesan ho 18%).
Respondente barak iha área rurál sira (48%, kompara ho 38% iha área urbanu sira), ho idade 55+ (74%, kompara ho 35% sira ne’ebé ho idade 18-34), laiha edukasaun formál (60%, kompara ho 39% ne’ebé iha edukasaun formál uitoan) no ema ho defisiénsia sira (72%, kompara ho 43% ema sira ne’ebé laiha defisiénsia) simu pelumenus pagamentu governu nian ida.
Entre sira ne’ebé simu ona pagamentu
governu nian, baibain uza pagamentu sira ne’e ba sasán uma-kain nian hanesan ai-han/nesesidade báziku sira (84%), edukasaun (57%) no despeza uma-kain la’os ai-han hanesan mobiliáriu no sasán durável sira seluk (35%)
Dezenvolvimentu rurál
Bainhira husu respondente sira saida mak sira hanoin tenke sai governu ninia prioridade tolu boot liu, estrada sira (65%, kompara ho 43% iha área urbanu sira), bee (25%, kompara ho 17%) no eletrisidade (18%, kompara ho 8%) mak relata ona nu’udar prioridade sira boot liu entre respondente hosi área rurál sira, kompara ho sira hosi área urbanu sira. Saúde (67%, kompara ho 76% iha área urbanu sira) no edukasaun (52%, kompara ho 74%) mós relata ona nu’udar prioridade rua boot liu entre sira ne’ebé hela iha área rurál sira, maibé to’o pontu ida ki’ik liu fali ba respondente hosi área urbanu sira.
Menus infraestrutura (estrada no ponte sira) mós relata maka’as bainhira husu respondente hosi área rurál sira atu hatete dezafiu sira boot liu ne’ebé sira hasoru iha nivel nasionál, komunidade no individuál. Respondente rurál barak mós sente ona menus oportunidade empregu no edukasaun, no menus servisu hanesan bee mós/saneamentu no kuidadu saúde mak sai dezafiu sira iha nivel nasionál, komunidade no individuál.
Agrikultura
Persentajen respondente ki’ik de’it (5%, tun hosi 9% iha 2023) sente agrikultura (inklui irrigasaun) tenke sai governu ninia prioridade boot liu. Konkluzaun ne’ebe hanesan ba respondente rurál (5%) no mós urbanu (6%).
Respondente liu sorin balu (56%) ne’ebé servisu iha empregu ho salariu, halo kna’ar agrikultura iha sira-nia toos rasik (51%) ka iha ema seluk ninia toos (5%). Respondente barak iha área rurál sira (65%, kompara ho 13% iha área urbanu sira) no ho idade 55+ (70%, kompara ho 49% sira ne’ebé ho idade 35-54 no 45% sira ne’ebé ho idade 18-34) mak servisu iha sira-nia toos rasik. Rezultadu sira ne’e mós hatudu ema barak ho idade 55+ (70%, sa’e hosi 59%) no ema uitoan ho idade 18-34 (45%, tun hosi 50%) mak servisu iha sira-nia toos rasik kompara ho 2023.7
Entre sira ne’ebé serbisu iha to’os, menus hosi metade maka relata katak sira ‘sempre’ ka ‘dala barak tebes’ bele asesu ba sasán no servisu sira ba agrikultura, inklui:
Hadi’a ona kualidade fini (kualidade jenétika di’ak liu) atu kuda sira-nia ai-horis sira (37%, tun hosi 71% iha 2023); Bee disponivel atu uza ba sira-nia ai-horis (36%, hanesan ho 34%); Adubu atu uza ba sira-nia ai-horis (24%, hanesan ho 26%); Kréditu atu apoia sira-nia atividade agrikultura sira (13%, hanesan ho 16%); no Asesu ba ekipamentu agríkola, hanesan tratór sira (13%, foun iha 2025).
Besik um-tersu de’it mak informa sira prodúz ona sasán/produtu extra atu fa’an iha merkadu (35%) no bele asesu merkadu atu fa’an sira-nia sasán/produtu sira (37%, tun hosi 42%).
Asesu ba ekipamentu no rekursus ba agrikultura hanesan entre respondente rurál no urbanu sira ba maioria aspetu sira. Maibé, sira ne’ebé hela iha área urbanu sira relata asesu liubá bee no kréditu atu apoia atividade agríkola sira.
Jestaun Setór Públiku no Governansa Di’ak (persepsaun sira kona-ba governu)
Maioria respondente (71%) sente governu agora halo servisu ‘di’ak‘ uitoan’ ka ‘di’ak tebes’ bainhira hala’o ninia responsabilidade sira, aas liu kompara ho tinan uluk sira (62% iha 2022 no 57% iha 2018). Persepsaun sira kona-ba dezempeñu governu nian pozitivu liu entre sira ne’ebé hela fora husi Dili (73%) kompara ho sira ne’ebé hela iha Dili (66%).
Maske iha satisfasaun jerál ida ho dezempeñu governu nian aas liu uitoan kompara ho tinan uluk sira, maibé satisfasaun iha aspetu espesífiku sira dezempeñu governu nian defaktu ki’ik liu uitoan.
Respondente hotu-hotu besik dois-tersus satisfeitu ho governu ninia esforsu sira iha diversifikasaun ekonomia iha nivel nasionál (65%, tun hosi 78% iha 2023) no ho produsaun ai-han iha nasaun ne’e (63%, tun hosi 78%). Satisfasaun ho aspetu rua ne’e ki’ik liu fali iha 2023.
Satisfasaun ho esforsu sira governu nian atu diversifika ekonomia aas liu entre sira ne’ebé iha rendimentu mensál boot liu $500 (70%, kompara ho 63% hosi sira ne’ebé iha rendimentu menus liu $100) no iha edukasaun formál uitoan (67%, kompara ho 58% laiha edukasaun formál).
Maioria respondente (86%, tun hosi 91%) konkorda governu tenke halo saida mak povu hatete nia atu halo. Maibé, iha maioria forte ida tan ho (86%, sa’e hosi 75%) mós konkorda governu hatene saida mak di’ak liu ba povu.
Iha tempu hanesan, bainhira rejista resposta kontraditóriu uitoan ne’e, maioria (79%) respondente sente katak povu ne’ebé la konkorda ho governu ninia asaun sira tenke bele kritika governu publikamente.
Metodolojia Survey
Levantementu ka survey Tatoli! 2025 entrevista ho ema adultu 1,503 (18+) hosi munisípiu 14 hotu-hotu. Amostra ne’e kompostu ho mane 762 no feto 741. Amostra ne’e estratifikadu tuir munisípiu no lokalizasaun urbanu ka rurál uza estimativa populasaun ikus liu hosi Sensus Nasionál Populasaun no Umakain Timor-Leste 2022.
Fundasaun Ázia servisu hamutuk ho Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste (INETL) hodi dezenvolve estrutura amostrajen ba Tatoli! 2025. Fundasaun uza área sira enumerasaun Sensus Populasaun no Umakain Timor- Leste 2022 (área jeográfiku ki’ik sira ne’ebé define bazeia ba tamañu populasaun) nu’udár agrupamentu ba levantamentu ne’e.
Hili áreas enumerasaun ho forma aleatóriu, ne’ebé estratifika bazeia ba lokalidade munisipál, rurál ka urbanu, bazeia ba klasifikasaun rurál-urbanu ne’ebé INETL uza. Iha kada área enumerasaun nia laran ne’ebé hili ona, hili amostra uma-kain aleatóriu ida, ho lista uma-kain INETL nian.
Hafoin kolesaun dadus, halo ponderasaun ba dadus atu sai reprezentativu ba populasaun adultu Timor-Leste nian. Bazeia ba eskema ponderasaun sira uluk no informasaun disponivel iha Sensus Timor-Leste 2022, uza ona variável haat tuir mai ba ponderasaun: jéneru, idade, munisipiu no alokasaun urbanu/ rurál.
Marjen erru
Fundasaun Ázia ninia Tatoli! 2025, halo ona levantamentu ida kona-bá Povu Timor ho nia metodolojia levantamentu ba amostra aleatóriu estratifikadu ida ho respondente 1,503 iha munisípiu 14.
Iha nivel nasionál, marjen erru máximu amostra aleatóriu estratifikadu nian ba respondente 1,503 iha intervalu konfiansa 95% mak ±2.5%. Dezeña ona metodolojia levantamentu atu fó marjen erru adekuadu ida ba objetivu levantamentu nasionál. Marjen erru nivel munisipál signifikativamente aas liu.
Hanesan ho versaun levantamentu sira uluk, Tatoli! 2025 uza Konjuntu Pergunta badak sira Washington Group nian kona- ba funsionamentu atu kapta informasaun kona-ba prevalénsia defisiénsia nian iha Timor-Leste. Pergunta sira ne’e kobre nivel difikuldade relata-rasik iha domíniu funsionamentu neen: vizaun, audisaun, mobilidade, kognisaun, kuidadu-a’an no komunikasaun. Tuir matadalan Washington Group nian, respondente ida ne’ebé relata difikuldade ka inkapasidade nivel aas atu halo pelumenus funsaun ida hosi funsaun sira ne’e konsidera nu’udar iha defisiénsia ida. Bazeia ba metodolojia ne’e, respondente levantamentu 125 (7%) (mane 54; feto 71) iha defisiénsia ida.
Maski konkordánsia aas liu fali iha 2022, iha mós evidensia hosi aumentu ki’ik liu ida iha sentimentu negativu, ho proporsaun ne’ebé la konkorda mós aumenta (22%, sa’e hosi 17%). Mane barak liu (72%, kompara ho 66% feto sira) no respondente sira ho idade 55+ (76%, kompara ho 67% hosi sira ne’ebé ho idade 18-34) konkorda katak Timor-Leste la’o daudaun ba diresaun ne’ebé loos.
Jornalista: Zita Menezes