Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Survey IRI: Timor-Leste Enfrenta Problema Boot iha Ekonomia

Published

on

Hatutan.com, (06 Maiu 2023), Díli—Survey ka sondajen ne’ebé halo hosi International Republican Institute (IRI) hatudu katak Timor-Leste nia problema importante liu iha tinan sira ikus ne’e mak ekonomia. 

Lee Mós : Banku Mundiál: Timor-Leste Nia Kreximentu PIB Atrazu iha Nivel Rejionál

Gráfiku Survey ka sondajen IRI nian kona-bá problema importante liu iha Timor-Leste. Foto/Repro

Hosi survey ka sondajen IRI nian bá respondente na’in-1,500 ho nia persentajen 35 (35%)  kompostu hosi  grupu idade hosi tinan 17-35 na’in-832 no grupu idade 36-55 na’in-668, hatudu katak 35%  konsidera problema ne’ebé importante liu ne’ebé mak Timor-Leste enfrenta mak problema ekonomia, ne’ebé kompostu hosi kustu bá vida karun, sasán folin karun no problema dezempregu.

Survey hosi IRI nian ne’e hatudu mós katak 25% respondente sira koloka problema segunda ne’ebé importante no Timor-Leste enfrenta iha setór ekonomia. Respondente 23% hateten problema  ne’ebé importante liu mós bá Timor-Leste mak dezempregu.

Advertisement

Survey ne’ebé envolve respondente feto 748 no mane 752 ho nia área kobertura bá abitante sira iha urbana na’in-503 ho rural na’in-997 hatudu mós problema seluk ne’ebé importante liu bá Timor-Leste, 15% hateten estrada, 8% dehan problema sériu bá Timor-Leste mós mak asesu bá bee-moos, 3% dehan dezastre naturál no 2% dehan problema importante liu mós eletrisidade.

Metodolojia Survey

INSIGHTLTD halo peskija ne’e em nome de Institutu Republikanu Internasional-nia Center for Insights in Survey Research.

Koleksaun dadus halo entre loron 21d fulan-Febreiru to’o  loron 16 fulan-Marsu,2023, liuhosi CAPI ne’ebé halo entrevista diretamente “face-to-face” iha respondente nia uma.

Amostra ida ne’e kompostu husi n=1,500 rezidente sira ihaTimor-Leste hosi idade 17 ba leten. Funionáriu sira Governu nian, servisu na’in partidu polítiku, polísia no mós militar sira eskluidu

Advertisement

Survey ne’e utiliza metodu amostra probabilitika ni-nian hosi dalan oi-oin hodi deseña reprezenta amostra nasionál iha Timor-Leste tuir sensus uma-kain 2015.

Amostra ne’e hetan estratifikadu bazeia bá munisípiu no ema rural/urbana liu-hosi aprosimasaun sasukat probabilidade proporsional ninian, tuir kedas ho unidade selesaun aletoria (USA) dahuluk kada estratu. Suku sira ne’ebé serve hosi USA kada estratu. Aldeia sira ne’ebé hosi suku ne’ebé selesionadu. Aldeia serve hanesan pontu amostra ninian.

Uma-kain sira hili ho sira mdom lao nian,no respondente sira hili hosi Kish Gridwai hira sira observa kuota jeneru nian.

Amostra ne’ebé arkuivu ba idade, jeneru, munisípiu no edukasaun tuir sensus uma-kain Timor- Leste iha tinan 2015. Amostra ba sodajen realiza molok 2018 sei la fo valor.

Margin erru ni-nian bá mediu la bele liu pontu 2.5 iha 95% bá nivel konfidensia. Tabela no Grafiku sira karik la to’o porsentu 100 tamba arredondamentu.

Advertisement

Análize no Peskiza Banku Mundiál

Iha análize no peskiza ne’ebé  hala’o hosi Banku Mundiál Timor-Leste hatudu mós katak  Timor-Leste ninia kreximentu Produtu Internu Brutu (PIB) atrazu iha nivel  rejionál no mós nível pares (rendimentu iguál) rendimentu nian iha tinan ikus sira-ne’e.

Sumáriu badak hosi peskiza no análize Banku Mundiál Timor-Leste ne’ebé aprezenta hosi  reprezentante Banku Mundiál iha Timor-Leste, Bernard Harborne, iha Sesta 28 fulan-Abríl 2023,   liuhosi sorumutuk ho reprezentante mídia nasionál sira ne’ebé hala’o iha Edifísiu Banku Mundial  nian iha Lesidere, Díli, hatudu katak, kreximentu ekonómiku ne’ebé ki’ik halo diferensa ida iha nível rendimentu sira ho  Sudeste Aziátiku  no Pasífiku sira seluk no pares rendimentu.

Via kreximentu hatudu ona flutuasaun síkliku sira, ne’ebé maioria reflete aas (relasionadu no aumentu despeza públiku) no kle’an (relasionadu ho instabilidade rai-laran iha 2006 no 2017).

Tuir Banku Mundiál nia análize katak kreximentu PIB Timor-Leste nian bazeia bá reseita mina-rai, maibé produsaun petróleu para ona no abizmu fiskál hakbesik daudaun

Advertisement

Iha aprezentasaun ne’e Banku Mundial koloka mós Timor-Leste nu’udár nasaun ida dependente ba mina-rai, ho rekursu petróleu sorin balu prodús hosi PIB no esportasaun sira besik 90.

Aumentu maka’as despeza públiku, tanba reseita mina-rai sira, sai ona motór prinsipál kreximentu no kriasaun empregu nian.  Entretantu, ho défise fiskál boot no rekursu mina-rai limitadu, risku Abizmu fiskál  ida iha nafatin: Ho taxa despeza atuál, Fundu Petrolíferu bele mohu iha dékada ida laran.

Governu Halo Poupansa Billaun $1,5

Entre tinan 2020 to’o iha fulan-Abríl 2023, Oitavu Governu Konstitusionál konsege halo poupansa osan billaun $1,5 bá levantamentu osan husi Fundu mina-rai hosi totál montante billaun $5,2 ne’ebé mak Parlamentu Nasionál aprova ona durante tinan-4 ikus ne’e.

Sita hosi konta ofisial Facebook Gabinete do Ministro das Finanças, Rui Augusto Gomes, haktuir katak iha tinan 2020, Parlamentu Nasionál aprova levantamentu osan hosi Fundu Mina-rai ho montante millaun $964 no Governu halo de’it levantamentu millaun $886  ka 92%.

Advertisement

Iha 2021, Parlamentu Nasionál aprova levantamentu osan husi Fundu Mina-rai ho montante billaun $1,378  no Governu foti de’it billaun $1,148 ka 83%.

Tinan kotuk, Parlamentu Nasionál aprova levantamentu osan husi Fundu Mina-rai ho montante billaun $1,553 no Governu foti de’it  billaun $1,404 ka 90%.

Iha tinan ida-ne’e, Parlamentu Nasionál aprova levantamentu osan hosi Fundu Mina-rai ho montante billaun $1,346 no to’o iha fulan-Abríl 2023, Governu foin mak foti de’it millaun $300 ka 22%. Nune’e, husi tinan 2020 to’o Abríl 2023, Oitavu Governu Konstitusionál liuhusi Ministériu Finansas, halo ona levantamentu osan husi Fundu Mina-rai ho montante totál billaun $3,7 husi montante billaun $5,2 ne’ebé mak Parlamentu Nasionál aprova ona – iha poupansa kuaze billaun $1,5 entre levantamentu aprovadu hosi Parlamentu Nasional (billaun $5,2) no levantamentu atuál (billaun $3,7).

Poupansa ida-ne’e akontese tambá Ministériu Finansas aplika jestaun fluxu kaixa (cash flow) ne’ebé bainhira iha nesesidade atu halo reforsu ba kaixa Estadu mak Governu foin hato’o pedidu levantamentu osan ba Banku Sentrál Timor-Leste. Se laiha nesesidade, Governu sei la-halo levantamentu.

Tuir relatóriu ikus husi Banku Sentrál Timor-Leste, to’o iha 31 Dezembru 2022, balansu Fundu Mina-rai hamutuk billaun $17,4.

Advertisement

Lee Mós : Governu Halo Poupansa Billaun $1,5 bá Levantamentu Osan hosi Fundu Mina-rai

Jornalista : Vito Salvadór

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Oé-Cuse Oan iha PN Husu Aero Dili Tulun Povu Oé-Cuse ho Presu Tikete $25

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli- Membru Parlamentu Nasional hosi  Bankada CNRT, Firmino Taequi,  nu’udár Oé-Cusse oan husu Governu atu halo kontratu ho aviaun Aero Dili ne’ebé sei halo operasaun aéreu Díli-Oe-Cusse no Oé-Cusse-Díli ho presu tikete  $25.00.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Ekipa Konjunta Seidauk Rekolla Ice Cream “Foer” iha Loja Sira Tanba Relatóriu Tarde no Falta Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli— To’o oras ne’e ekipa konjunta seidauk bele tun ba terrenu hodi rekolla ice cream ho marka CYC ne’ebé konsidera foer no sirkula iha loja sira iha Dili laran inklui munisipiu, tanba prodús relatóriu kleur no mós falta transporte ho rekursu umanu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

CCI-TL Preokupa Foos Subsídiu Fa’an iha NTT, Governu Seidauk iha Informasaun

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli— Câmara Comercio Indústria Timor-Leste (CCI-TL) preokupa ho foos subsídiu ne’ebé kamioneta sira tula hosi Timor-Leste (TL) no lori sai bá fa’an iha Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia (RI).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending