Hatutan.com, (29 Juñu 2025), Díli—Rezultadu levantamentu ka survey husi The Asia Foundation ho naran TATOLI! Survey 2025 hatudu katak iha 2025 mídia tradisionál eletróniku ka televizaun kontinua nu’udár fonte ne’ebé uza komún liubá asesu notisia no informasaun, maski utilizasaun tun ona ba 56% (tun hosi 68% iha 2023).
Lee Mós: Survey TATOLI! 2025: Povu Preokupa Rendimentu Ki’ik, Menus Infraestrutura, Menus Empregu no Kualidade Edukasaun Ladún Di’ak

TATOLI! Survey 2025 edisaun da-sia. Foto/Repro
Rádiu mós hasoru ona redusaun ida ba 25% (tun hosi 34% iha 2023). Respondente informa utilizasaun kanál média sosiál signifikativu liu atu asesu notisia no informasaun, ho 42% respondente komún liu uza Facebook (sa’e hosi 33% iha 2023) no 37% komún liu uza YouTube (sa’e hosi 16% iha 2023). Líder lokál sira, hanesan Xefe Aldeia (35%) no Xefe Suco (32%) mós nu’udar fonte informasaun importante notisia no informasaun nian.
Liuhosi TATOLI! Survey 2025 ne’ebé publika foin lalais ne’e, iha parte área mídia nian hatudu katak dézde 2023, Tatoli! observa ona utilizasaun mídia tradisionál tun no aumentu iha utilizasaun mídia sosiál ba notisia no informasaun.
Maski televizaun mak sei sai fonte informasaun komún liubá respondente ne’ebé hela iha área rurál sira, maibé sira depende liubá lia informasaun ibun-ba-ibun no kanál informál sira kompara ho sira ne’ebé hela iha área urbanu sira.
Lia hosi ibun-ba-ibun no kanál informál sira mak hanesan Xefe Aldeia (43%, kompara ho 14% iha área urbanu sira), Xefe Suco (39%, kompara ho 13%), igreja (18%, kompara ho 3%) no belun/família/ viziñu sira (11%, kompara ho 5%). Respondente rurál liu sira mós baibain uza nafatin radio (29%, kompara ho 14% ba respondente urbanu sira).
Respondente barak iha área urbanu sira uza média sosiál ba notisia no informasaun, hanesan Facebook (68%, kompara ho 31% iha área rurál sira), YouTube (56%, kompara ho 29%) no TikTok (23%, kompara ho Facebook mak plataforma mídia sosiál/mensajen ne’ebé ema uza komún liu (66%), tuir fali WhatsApp (56%).
Utilizasaun maioria plataforma mídia sosiál/mensajen ein-jerál boot liu entre respondente foin- sa’e sira ho idade 18-34, sira ne’ebé hela iha área urbanu sira, sira ne’ebé iha média rendimentu mensál uma-kain liu $500 no sira ne’ebé iha edukasaun formál uitoan. Porezemplu, 80% respondente urbanu sira uza Facebook, 74% uza WhatsApp no 31% uza TikTok.
Hanesan ho tinan uluk sira, televizaun (53%, tun uitoan hosi 56% iha 2023) mak to’o oras ne’e nu’udar fonte notisia no informasaun ne’ebe ema fiar liu. Maski televizaun mak fonte ema fiar liu iha área urbanu no mós rurál, konfiansa aas liu iha área urbanu sira (63%, kompara ho 49% iha área rurál sira).
Presentajen respondente boot liu iha área urbanu sira mós informa katak Facebook (15%, kompara ho 4% iha área rurál sira) no YouTube (9%, kompara ho 5% iha área rurál sira) mak sira-nia fonte informasaun mak bele fiar liu. Au kontráriu, respondente barak iha área rurál sira informa katak sira-nia Xefe Aldeia (15%, kompara ho 4% iha área urbanu sira) no Xefe Suco (12%, kompara ho 3%) mak sira-nia fonte informasaun ne’ebé bele fiar liu.
Persepsaun sira kona-bá mídia
Maioria respondente (87%) konkorda governu iha direitu atu kontrola forma oinsá mídia publika informasaun kona-ba nia. Maski sei aas, konkordánsia ne’e ki’ik liu uitoan katak mídia tenke bele publika istória sira ne’ebé importante tebes governu nian ne’ebé laiha kontrole ka restrisaun governu nian (79%).
Respondente barak mós la konkorda ho afirmasaun ne’e (12%, kompara ho 7%). Resposta sira ne’ebé parese kontraditóriu ne’e provavelmente hatudu katak respondente sira hakarak buat rua ne’e hotu atu sai realidade.
Iha 2025, respondente ne’ebé provavel liu konkorda katak mídia tenke bele publika istória sira ne’ebé krítiku hasoru governu ne’ebé laiha kontrole ka restrisaun hosi governu inklui sira ne’ebé hela iha área urbanu sira (87%, kompara ho 76% iha área rurál sira), sira ne’ebé hela iha Dili (86%, kompara ho 77% fora husi Dili) no sira ne’ebé ho idade 18-34 (82%, kompara ho 74% sira ne’ebé ho idade 55+).
Iha tinan uluk sira, bainhira husu respondente atu hili afirmasaun rua ne’e ida ne’ebé mak sira konkorda liu, persentajen boot liu apoia independénsia mídia nian.
Iha 2023, porezemplu, 47% sente mídia tenke sai independente, enkuantu 25% sente governu iha direitu atu kontrola mídia. Rezultadu sira uluk nian ne’e bele hatudu katak bainhira obrigadu atu hili, respondente sira iha inklinasaun atu apoia mídia independente ida.
Dezafiu sira iha asesu ba informasaun
Hanesan iha tinan sira uluk, dezafiu prinsipál sira ne’ebé respondente hasoru atu asesu informasaun iha 2025 mak fundus ka osan limitadu atu selu ligasaun (57%, hanesan ho 59% ne’ebé rejista ona iha 2023) no laiha asesu tanba resepsaun/ligasaun limitadu (52%, hanesan ho 50%). Hato’o ona informasun sira ne’e nu’udar dezafiu prinsipál sira entre respondente urbanu no mós rurál.
Respondente barak iha área rurál sira informa dezafiu sira tuir mai:
La hatene atu buka iha ne’ebé (22%, kompara ho 9% iha área urbanu sira); La komprende lian (12%, kompara ho 4%); no Informasaun ka konteúdu kualidade ladi’ak (12%, kompara ho 7%).
Seksaun Espesial: Dijitalizasaun
Timor-Leste ninia infraestrutura dijitál di’ak daudaun ona, ho teknolojia satélite foun oras ne’e asesível no kabel Internet fibra ótika ne’ebé hein kleur ona espera atu online iha 2025.
Atu antisipa espansaun boot ida iha konetividade Internet durante tinan hirak mai, kestionáriu Tatoli! 2025 hatama ona seksaun espesiál komprensivu ida kona-ba dijitalizasaun. Seksaun espesiál ne’e iha objetivu atu kapta imajen ida kona-ba padraun atuál sira asesu no utilizasaun Internet iha Timor-Leste nian, hodi husu respondente kona-ba sira-nia asesu ba Internet, sira uza Internet ba saida, sira-nia abilidade dijitál no komportamentu online, no sira-nia esperiénsia ho seguransa no protesaun online.
Opiniaun xave sira:
Respondente besik sorin balu mak iha ligasaun ba Internet. Respondente menus husi metade ne’ebé uza ona Internet hatete katak sira iha ona enderesu e-mail ida.
Respondente foin-sa’e sira ho idade 18-34, ne’ebé hela iha área urbanu sira no iha rendimentu mensál médiu ida boot liu $500 provavel liu atu uza Internet ein-jerál, no uza Internet dala barak liu. Haree YouTube, uza média sosiál, no uza aplikativu mensajen mak atividade tolu komún liu entre utilizadór Internet hotu-hotu.
Utilizasaun servisu bankáriu no karteira eletróniku sira limitadu nafatin no iha esperiénsia uitoan kona-ba asesu ba servisus online governu nian, aleinde verifika detalle báziku sira hanesan oráriu funsionamentu.
Respondente iha ona nivel konfiansa aas iha sira-nia abilidade atu identifika informasaun falsu ka bosok, maibé persentajen ki’ik liu informa hasoru informasaun hanesan ne’e.
Maski maioria respondente hatoo ona konfiansa báziku iha sira-nia abilidade dijitál, maibé balun informa sente fiar-aan natón atu tulun ema seluk.
Iha fulan neen liu ba, 28% utilizadór Internet hatete sira hetan konteúdu hostil ka hatún grupu ka individuál balun, enkuantu 20% informa esperiénsia pesoál abuzu ka asédiu.
Maioria respondente (77%) hato’o konfiansa iha sira-nia kapasidade atu proteje sira-nia informasaun online, maibé sira-nia hahalok ne’ebé relata ona hatudu lakuna boot iha prátika seguransa no protesaun dijitál.
Asesu no utilizasaun
Respondente besik metade (51%) uza ona Internet. Utilizasaun Internet aas liu entre respondente foin-sa’e sira ho idade 18-34 (69%, kompara ho 11% sira ne’ebé ho idade 55+), sira ne’ebé hela iha área urbanu sira (76%, kompara ho 40%) no sira ne’ebé iha rendimentu mensál média ida boot liu $500 (87%, kompara ho 40% sira ne’ebé ho rendimentu menus liu $100). Padraun demográfiku ne’e haree ona ho forma konsistente iha maioria aspetu sira dijitalizasaun nian.
Respondente menus sorin balu iha smartphone ida (38%). Posse smartphone aas entre mane sira (40%, kompara ho 35% feto sira), respondente foin-sa’e sira ho idade 18-34 (48%, kompara ho 11% sira ne’ebé ho idade 55+), sira ne’ebé hela iha área urbanu sira (42%, kompara ho 36% iha área rurál sira) no sira ne’ebé iha rendimentu mensál média ida boot liu $500 (65%, kompara ho 31% sira ne’ebé ho rendimentu menus liu $100).
Entre respondente ne’ebé uza ona Internet, maioria (90%) bele asesu sinál dadus telemóvel ida hosi sira-nia uma no maioria (90%) uza ona sira-nia kuota dadus telemóvel ba asesu. To’o oras ne’e dezafiu prinsipál ema sira ne’ebé uza ona Internet hasoru mak koneksaun rede la estável (71%), tuir fali hasoru restrisaun kustu pakote/kuota dadus (18%). Respondente persentajen ki’ik ida (9%) asesu ona Internet ho wifi iha uma. Telemor (71%) mak fornesedór servisu ne’ebé baibain ema uza atu asesu Internet.
Entre sira ne’ebé uza ona Internet, maioria respondente (61%) gasta ona menus hosi $10 fulan ida atu asesu Internet. Grupu sira tuir mai gasta ona montante boot ba asesu Internet:
Respondente foin-sa’e sira ho idade 18-34 (38% gasta ona liu $10 fulan ida, kompara ho 24% sira ne’ebé ho idade 55+); Respondente iha área urbanu sira (51% gasta ona liu $10 fulan ida, kompara ho 27% iha área rurál sira); Respondente ho rendimentu mensál médiu ida boot liu $500 (76% gasta ona liu $10 fulan ida, kompara ho 27% iha rendimentu ida ki’ik liu $100).
Besik um-kuartu (23%) ema sira ne’ebé asesu ona Internet uza ona menus hosi oras ida loron ida, enkuantu 30% uza ona durante oras 1-2 loron ida no 47% uza ona durante oras 2 loron ida.
Respondente menus husi metade (44%) ne’ebé uza ona Internet iha ona enderesu email ida. Entre sira ne’ebé uza ona Internet, 57% hatete sira uza atu hare’e YouTube ‘dala barak’ ka ‘dala barak tebes’, enkuantu 55% hosi sira uza ona ba média sosiál ‘dala barak’ ka ‘dala barak tebes’. Persentajen ida ki’ik uitoan uza ona Internet ba aplikativu ka servisus mensajen ‘dala barak’ ka ‘dala barak tebes’ (45%). Utilizasaun servisus mensajen no média sosiál aas liu entre respondente ho idade 18-34, sira ne’ebé hela iha área urbanu sira no sira ne’ebé iha rendimentu mensál média ida boot liu $500.
Tipu informasaun prinsipál sira ne’ebé respondente buka iha Internet mak notísia online sira (45% ‘dala barak’ ka ‘dala barak tebes’), oportunidades servisu (38%) no informasaun ba objetivu edukasaun nian (35%). Frekuénsia utilizasaun Internet atu buka maioria tipu informasaun aas liu entre respondente foin-sa’e sira ho idade 18-34, sira ne’ebé hela iha área urbanu sira no sira ne’ebé iha rendimentu mensál média ida boot liu $500.
Maioria respondente ne’ebé uza ona Internet dala barak la uza ba objetivu divertimentu. Um-tersu (33%) respondente dala barak uza Internet atu rona múzika ka podcasts, enkuantu uitoan liu uza atu hare’e servisus streaming/video (19%), kompras online (13%) ka halimar jogus online (6%). Utilizasaun Internet ba objetivu divertimentu hotu-hotu aas liu entre respondente ho idade 18-34.
Utilizasaun Internet ba objetivu servisu limitadu uitoan entre sira ne’ebé uza ona Internet. Respondente uza ona Internet regularmente liu ba mensajen iha servisu (28% ‘dala barak’ ka ‘dala barak tebes’). Maibé, maioria respondente nunka haruka email (62%), asesu aplikativu online sira (64%) ka partisipa sorumutu online sira (73%) ba servisu.
Servisu finanseiru/ teknolojia finanseiru
Ema sira ne’ebé uza ona Internet minoria ida de’it mak uza servisus bankáriu liuhosi Internet (13%) ka servisus karteira eletrónika (7%) ‘dala barak’ ka ‘dala barak tebes’. Maioria ema sira ne’ebé uza ona Internet la uza liu servisu bankáriu Internet (73%) ka servisus karteira eletrónika (69%). Enkuantu nivel utilizasaun kontinua ki’ik, rezultadus Tatoli! 2025 nian hatudu katak bele iha aumentu boot ida iha adopsaun servisu bankáriu Internet no karteira eletrónika kompara ho dadus anteriór sira hosi Banco Central de Timor-Leste (BCTL).
Utilizasaun servisus finanseirus online komún liu entre sira ne’ebé hela iha área urbanu sira (19% informa uza servisu bankáriu Internet no 12% informa uza servisu karteira eletrónika ‘dala barak’ ka ‘dala barak tebes’, kompara ho 8% ba servisu bankáriu Internet no 6% ba karteira eletrónia iha área rurál sira).Sira ne’ebé uza ona servisu karteira eletrõnika komún liu uza ona Mosan (86%).
Servisu sira Governu nian
Um-tersu de’it (33%) hosi respondente ne’ebé uza ona Internet hatene kona-ba servisu dijitál governu nian ne’ebé disponivel iha Timor-Leste. Konsiénsia aas liu entre sira ne’ebé hela iha área urbanu sira (42%, kompara ho 25% iha área rurál sira) no iha rendimentu mensál média uma- kain boot liu $500 (62%, kompara ho 29% ho rendimentu menus husi $100).
Minoria de’it husi sira ne’ebé uza ona Internet uza servisu sira governu nian ruma liuhosi website ka aplikasaun iha fulan neen liu ba – babain asesu ba informasaun kona-ba servisu ka oráriu servisu hosi website governu nian (31%). Persentajen boot husi respondente (44%) ne’ebé hatán ‘la hatene’ provavelmente reflete menus opsaun ida ‘la asesu’, envés de inserteza kona-ba sira-nia atividade.
Literasia dijitál, misinformasaun no disinformasaun
Maioria (64%) ema sira ne’ebé uza ona Internet iha ‘fiar-an uituan’ ka ‘fiar-an tebes’ katak sira bele identifika ka rekoñese notisia ka informasaun ne’ebé sala ka falsu. Konfiansa iha identifikasaun informasaun sala ka hoax aas liu entre respondente ho idade 18-34 (64%, kompara ho 56% sira ne’ebé ho idade 55+), sira ne’ebé hela iha área urbanu sira (77%, kompara ho 54%) no sira ne’ebé iha rendimentu mensál média ida boot liu $500 (79%, kompara ho 61% ho rendimentu menus liu $100).
Kuaze metade (44%) husi respondente sira ne’ebé uza ona Internet relata katak haree ona informasaun ka konteúdu online ne’ebé sira konsidera la loos ka dúvida iha sítiu notísia internet ka média sosiál. Grupu sira tuir mai provavelmente liu haree ona informasaun la loos ka dúvida:
Respondente ho idade 18-34 (46%, kompara ho 16% sira ne’ebé ho idade 55+);
Respondente iha área urbanu sira (54%, kompara ho 35% iha área rurál sira);
Respondente ho rendimentu mensál médiu ida boot liu $500 (64%, kompara ho 38% ho rendimentu menus liu $100).
Besik (97%) sira hotu-hotu ne’ebé hatete sira haree ona informasaun la loos ka duvidozu hetan informasaun ne’e iha Facebook. Nu’udar hatudu iha gráfiku iha kraik, persentajen boot ida mós informa hetan informasaun la lo’os ka duvidozu iha YouTube, WhatsApp no TikTok.
Respondente dala barak liu hetan informasaun falsu ka sala kona-ba polítika ka eleisaun sira (50%), asuntu ekonómiku (44%), no saúde públika (37%).
Sira ne’ebé uza ona Internet besik sorin balu (48%) sente katak ezisténsia notísiaka informasaun online ne’ebé sala ka hoax nu’udár problema sériu ida iha Timor-Leste. Maibé, besik um kuartu de’it (27%) mak verifika ona informasaun ka konteúdu loos ka la loos ne’ebé sira hetan iha sítiu Internet ka média sosiál durante fulan neen liubá.
Sira ne’ebé verifika ona informasaun ninia loos komún liu verifika informasaun ne’e liu hosi média sosiál (72%), liu hosi buka informasaun online (50%) ka liu hosi diskute matéria offline ho belun sira ka ema seluk (42%). Sira ne’ebé la verifika informasaun loos ka la loos tanba sente sira hatene ona informasaun ne’e, konteúdu ka fonte ne’e la loos (48%), sira la hanoin ne’e importante atu verifika (46%) ka sira la hatene atu buka iha ne’ebé atu verifika (35%).
Sira ne’ebé uza ona Internet minoria de’it (17%) mak rekoñese katak sira partilla ka habelar ona novidade ka informasaun ne’ebé ikus mai sai fali hoax ka la loos. Respondente barak iha área urbanu sira (20%, kompara ho 14% iha área rurál sira) no ho rendimentu mensál médiu ida boot liu $500 (39%, kompara ho 11% ho rendimentu menus liu $100) partilla ona ka habelar ona informasaun la loos.
Abilidade dijitál
Nu’udar hatudu iha gráfiku iha kraik, tarefa dijitál sira ne’ebé respondente mak uza ona Internet konfia liu atu halo inklui download no loke arkivu sira (67% bele halo rasik), liga sira-nia aparellu ba wifi/Internet (64%), upload arkivu sira (64%) no atualiza aplikasaun sira iha sira-nia telefone (62%). Respondente foin-sa’e sira ho idade 18-34, sira ne’ebé hela iha área urbanu sira no sira ne’ebé iha rendimentu mensál média ida boot liu $500 relata konfiansa boot liu sira bele halo abilidade dijitál ida- idak lahó asisténsia.
Respondente minoria ida de’it (22%) ne’ebé simu ona formasaun formál ruma iha abilidade dijitál, maioria hosi sira (20%) simu ona formasaun liu hosi instituisaun edukasaun sira.
Étika no kultura dijitál
Liu um-kuartu (28%) ema sira ne’ebé uza ona Internet hetan mensajen online sira ne’ebé sira konsidera hostil ka hatún hasoru grupu ema ka individuál sira iha fulan neen ikus ne’e. Respondente ho idade 18- 34 (31%, kompara ho 13% sira ne’ebé ho idade 55+), hela iha área urbanu sira (39%, kompara ho 20%), hela iha Dili (47%, kompara ho 16% fora husi Dili) no ho rendimentu mensál médiu ida boot liu $500 (54%, kompara ho 18% ho rendimentu menus liu $100) provavel liu atu relata hetan tipu mensajen sira ne’e.
Respondente sira komún liu haree mensajen sira ne’ebé ataka individuál sira tanba sira-nia opiniaun polítika no sosiál (50%), orientasaun seksuál ka identidade jéneru (33%) ka tanba sira feto (32%).
Esperiénsia pesoál kona-ba asédiu ka abuzu online mós boot, ho 20% respondente ne’ebé uza ona Internet hatete katak sira pesoalmente hasoru ona asédiu ka abuzu online iha fulan neen liu ba. Respondente foin-sa’e sira (23% respondente ho idade 18-34, kompara ho 16% sira ne’ebé ho idade 55+), sira ne’ebé hela iha área urbanu sira (26%, kompara ho 14% iha área rurál sira), respondente ne’ebé hela iha Dili (30%, kompara ho 12% iha Dili li’ur) no sira ne’ebé iha rendimentu mensál média ida boot liu $500 (35%, kompara ho 16% ho rendimentu menus liu $100) hasoru ona asédiu ka abuzu online.
Nu’udar hatudu iha gráfiku iha kraik, sira ne’ebé hasoru ona asédiu ka abuzu online komún liu hasoru ona linguajen insultu ka ofensivu (79%), ameasa violénsia fíziku ka seksuál (54%) ka husu ka hatoo mensajen seksuál ne’ebé ema la gosta (22%).
Maioria (76%) respondente ne’ebé uza ona Internet preokupa kona-ba asédiu ka abuzu bainhira uza plataforma online sira. Preokupasaun aas liu entre respondente ho idade 18-34 (78%, kompara ho 69% sira ne’ebé ho idade 55+), sira ne’ebé hela iha área urbanu sira (85%, kompara ho 70% iha área rurál sira) no sira ne’ebé hela iha Dili (84%, kompara ho 71% iha Dili li’ur).
Bainhira husu kona-ba sira-nia involvimentu rasik iha hahalok online la saudavel, maioria respondente ne’ebé uza ona Internet hatete sira nunka involvidu iha kualkér hahalok ne’ebé ezamina ona. Hosi hahalok sira ne’ebé alista ona, respondente komún liu informa halo komentáriu ho liafuan maka’as ka negativu bainhira ema seluk halo postajen online negativu ruma (16% informa halo komentáriu sira hanesan ne’e ‘dala barak’ ka ‘dala barak tebes’) no partilla imajen gráfiku online kona-ba ema sira ne’ebé involvidu iha asidente tráfiku motór ka dezastre naturál sira (ho 13% informa sira ‘dala barak’ ka ‘dala barak tebes’ envolvidu iha hahalok sira ne’e).
Seguransa no protesaun
Maioria (77%) ema sira ne’ebé uza ona Internet konfia iha sira-nia kapasidade atu proteje sira-nia informasaun pesoál online. Konfiansa aas liu entre respondente foin-sa’e sira ho idade 18-34 (81%, kompara ho 63% sira ne’ebé ho idade 55+), sira ne’ebé hela iha área urbanu sira (83%, kompara ho 73% iha área rurál sira), sira ne’ebé hela iha Dili (87%, kompara ho 70% fora husi Dili) no sira ne’ebé iha rendimentu mensál média ida boot liu $500 (93%, kompara ho 76% ho rendimentu menus liu $100).
Bainhira husu kona-ba hahalok online seguru saida mak sira halo ka bele halo, respondente komún liu informa sira bele uza password ida atu taka no loke sira-nia aparellu sira (65%), kria password seguru (52%) no limita asesu ba sira-nia perfil ka konteúdu média sosiál (50%). Maibé, respondente uitoan liu mak hatene oinsá identifika korreiu eletrónika ka SMS ne’ebé iha spam, virus ka malware (22%), blokeia ka filtra tipu konteúdu online (19%) ka relata abuzu iha média sosiál (17%).
Bainhira husu kona-ba hahalok online la seguru, respondente liu um-tersu de’it (37%) ne’ebé uza ona Internet upload ona dadus pesoais, hanesan sira-nia enderesu, númeru telefone, data moris, ba média sosiál. Respondente besik 14% post ona fotografia sira-nia pasaporte ka karta kondusaun nian iha média sosiál.
Pursentu sanulu-resin-ida (11%) informa katak sira ka sira-nia família ema lohi tiha atu fó informasaun pesoál ka finanseiru. Feto barak (14%, kompara ho 8% mane sira), sira ne’ebé hela iha área urbanu sira (16%, kompara ho 7% iha área rurál sira) no sira ne’ebé iha rendimentu mensál média ida boot liu $500 (22%, kompara ho 8% ho rendimentu menus liu $100) informa katak ema lohi sira atu fó informasaun pesoál ka finanseiru.
Sira ne’ebé ema lohi atu fó informasaun pesoál ka finanseiru online komún liu esperimenta sira-osan ema hasa’i hosi sira-nia konta (49%) ka komunikasaun suspeitu ka ameasadór (42%) nu ́udar konsekuénsia.
Labarik sira no Internet
Entre sira ne’ebé iha oan ho idade 18 mai kraik iha sira-nia uma-kain, besik um-tersu (35%) informa sira- nia oan uza Internet. Labaraik sira ne’ebé uza Internet komún liu iha área urbanu sira (48%, kompara ho 29% iha área rurál sira).
Preokupasaun kona-ba risku sira ba labarik sira ne’ebé uza Internet aas tebetebes (97% ‘preokupa’ ka ‘preokupa tebes’).
Entre respondente ne’ebé uza ona Internet no iha oan, maioria (77%) hatete sira sente iha konfiansa atu diskute seguransa online ho sira-nia oan sira, inklui ameasa potensiál sira no forma sira atu kontinua seguru.
Konfiansa iha diskusan seguransa online ho oan sira aas liu entre feto sira (81%, kompara ho 74% mane sira), respondente ho idade 18-34 (79%, kompara ho 55% sira ne’ebé ho idade 55+), respondente iha área urbanu sira (81%, kompara ho 74% iha área rurál sira) no sira ne’ebé iha rendimentu mensál média ida boot liu $500 (88%, kompara ho 76% ho rendimentu menus husi $100).
Metodolojia Survey
Levantementu ka survey Tatoli! 2025 entrevista ho ema adultu 1,503 (18+) hosi munisípiu 14 hotu-hotu. Amostra ne’e kompostu ho mane 762 no feto 741. Amostra ne’e estratifikadu tuir munisípiu no lokalizasaun urbanu ka rurál uza estimativa populasaun ikus liu hosi Sensus Nasionál Populasaun no Umakain Timor-Leste 2022.
Fundasaun Ázia servisu hamutuk ho Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste (INETL) hodi dezenvolve estrutura amostrajen ba Tatoli! 2025. Fundasaun uza área sira enumerasaun Sensus Populasaun no Umakain Timor- Leste 2022 (área jeográfiku ki’ik sira ne’ebé define bazeia ba tamañu populasaun) nu’udár agrupamentu ba levantamentu ne’e.
Hili áreas enumerasaun ho forma aleatóriu, ne’ebé estratifika bazeia ba lokalidade munisipál, rurál ka urbanu, bazeia ba klasifikasaun rurál-urbanu ne’ebé INETL uza. Iha kada área enumerasaun nia laran ne’ebé hili ona, hili amostra uma-kain aleatóriu ida, ho lista uma-kain INETL nian.
Hafoin kolesaun dadus, halo ponderasaun ba dadus atu sai reprezentativu ba populasaun adultu Timor-Leste nian. Bazeia ba eskema ponderasaun sira uluk no informasaun disponivel iha Sensus Timor-Leste 2022, uza ona variável haat tuir mai ba ponderasaun: jéneru, idade, munisipiu no alokasaun urbanu/ rurál.
Marjen erru
Fundasaun Ázia ninia Tatoli! 2025, halo ona levantamentu ida kona-bá Povu Timor ho nia metodolojia levantamentu ba amostra aleatóriu estratifikadu ida ho respondente 1,503 iha munisípiu 14.
Iha nivel nasionál, marjen erru máximu amostra aleatóriu estratifikadu nian ba respondente 1,503 iha intervalu konfiansa 95% mak ±2.5%. Dezeña ona metodolojia levantamentu atu fó marjen erru adekuadu ida ba objetivu levantamentu nasionál. Marjen erru nivel munisipál signifikativamente aas liu.
Hanesan ho versaun levantamentu sira uluk, Tatoli! 2025 uza Konjuntu Pergunta badak sira Washington Group nian kona- ba funsionamentu atu kapta informasaun kona-ba prevalénsia defisiénsia nian iha Timor-Leste. Pergunta sira ne’e kobre nivel difikuldade relata-rasik iha domíniu funsionamentu neen: vizaun, audisaun, mobilidade, kognisaun, kuidadu-a’an no komunikasaun. Tuir matadalan Washington Group nian, respondente ida ne’ebé relata difikuldade ka inkapasidade nivel aas atu halo pelumenus funsaun ida hosi funsaun sira ne’e konsidera nu’udar iha defisiénsia ida. Bazeia ba metodolojia ne’e, respondente levantamentu 125 (7%) (mane 54; feto 71) iha defisiénsia ida.
Jornalista: Zita Menezes