Connect with us

Ekonomia

Lighthouse Ezije Governu Timor-Leste Selu Prejuízu Millaun US$600

Published

on

Hatutan.com, (21 Outubru 2025), Díli– Empreza internasionál Lighthouse Corporation Pty Ltd no Lighthouse Corporation IBC (hamutuk Lighthouse)  reklama ka ezije Govenru Timor-Leste selu prejuízu ho montante millaun US$600 bainhira sira manan iha Tribunál arbitrajen iha inisiu tinan 2026.

Labrik timor-oan sira fa’an Bandeira Nasionál Timor-Leste nian iha estrada públiku sidade Díli iha ámbitu komemorasaun restaurasaun independénsia ba dala-20. Foto REUTERS/Lírio Fonseca.

Sita husi pajina ofisiál Governu Timor-Leste nian (https://timor-leste.gov.tl/), edisaun, Loron 6 fulan-Dezembru tinan 2019, katak disputa entre empreza fornesimentu kombustivél no jeradór Lighthouse  ho Governu Timor-Leste ne’e iha relasaun ho eventu sira mak mosu iha Timor-Leste iha tinan 2010 no 2011 kona-ba kontratu fornesimentu kombustível no jerador sira ba Eletrisidade Timor-Leste (EDTL). Governu Timor-Leste nian fiar-an katak la iha kontratu ida mak vinkulativu no mak asina tiha ona.

Iha prosesu ne’ebé empreza Lighthouse lori ba Tribunál Supremu Victória-Austrália ne’e, reclama kompensasaun millaun $600 bainhira sira manan iha prosesu ne’e kontra Governu Timor-Leste.

Iha prosesu disputa ne’ebé sei deside husi Tribunál Supremu Victória iha inisiu tinan 2026 mai ne’e,  reprezentante povu iha Parlamentu Nasinoál husu Governu Timor-Leste tenke defende aan no defende dignidade Estadu nune’e bele manan no labele fó prejuizu bá Estadu.

Advertisement

Membru Parlamentu Nasionál husi Bankada FRETILIN,  Antoninho Bianco hateten, sé empreza Ligthouse maka manan no Timor-Leste lakon, sei fó prejuizu bá Estadu Timor-Leste tanba estadu tenke hasai tán fali osan millaun $600 hodi selu kompensasaun ka indemnizasaun.

“Agora hanesan Timoroan husu para Governu tenke buka defende aan para labele lakon  osan ne’e, tanba uluk ita halo sala ruma ne’ebé kontra kontratu sira ne’ebé uluk la’o tiha depois, ita deskonsidera ho razaun sira ne’ebé Governu rasik halo, ha’u haree kompañia sira sente ladún satisfas bá desizaun sira, entaun sira lori ita bá ihaTtribunál,”  Deputadu Antoninho Bianco hateten hodi responde Hatutan.com iha Parlamentu Nasionál, Tersa (21/10/2025).

Reprezentrante povu ne’e afirma hanesan Timoroan husu katak Governu tenke defende aan no defende dignidade Estadu ne’e  para bele dehan labele lakon osan, tanba desizaun ne’ebé Governu  halo depois la kumpre entaun Ligthouse Corporation Ltd tenke lori Estadu Timor-Leste bá buka justisa.

“Ha’u nian hanoin ita tenke manan, sé la manan entaun Governu ne’e uluk halo sala tiha ona  agora halo sala tán, entaun  fó prejuizu ba Estadu Timor-Leste, tanba Estadu ne’e hasai tan osan. Sé relatóriu Kámara Konta Timor-Leste  hateten ona ne’e sé de’it labele nega, ne’e baze legál, nega ne’e pesoál maibé Kámara Konta ne’e instituisaun estadu ida dehan tenke aselera prosesu,” Deputadu Antoninho Bianco hateten.

Nia afirma Timor-Leste atu manan kazu ne’e depende bá  Governu hili advogadu sira ne’e, iha kapasidade no labele hili advogadu tuir podér politiku.

Advertisement

Nia husu atu  Ministériu Públiku  tenke aselera prosesu aprezenta keixa no evidénsia no hakle’an ba fali Tribunál no Tribunál maka sei fó justisa bá  ema ne’ebé sai suspeitu halo sala ruma kontra no  prejudika  estadu.

Iha sorin seluk membru bankada KHUNTO, Luis Roberto hateten, tuir bankada KHUNTO nia haree bá kazu Lighthouse kontra Governu Timor-Leste ne’ebé agora la’o hela iha Tribunál Supremu Victória ne’ebé kompañia husu atu halo indemnizasaun ne’e tenke haree fila-fali bá inisiu iha akordu no  bazeia bá ida-ne’e maka governu bele  halo indemnizasaun.

“Bankada KHUNTO nia haree di’ak liu ita uza lei internasionál maka dalan di’ak liu hodi bele rezolve, para ikus nia rezultadu maka ida ne’ebé sé ita kompara nasaun rua ne’e nia lei ne’e ha’u fiar katak ida-ne’e sei iha problema uituan,” Deputadu Luis Roberto hateten.

Nia afirma kazu ne’e pendenti to’o agora no kontinua la’o nafatin no ezijensia husi Parlamentu  Nasionál maka husu bá setór justisa no estadu ida-ne’e atu aselera prosesu ida-ne’e ho lalais para bele hela ho serteza ida no Timor-Leste mós hela loron hira de’it sai membru plenu ASEAN nune’e buat hotu bele la’o di’ak no dezemvolvimentu bele la’o.

“Bá ha’u haree katak Governu Timor-Leste sei la lakon, ita Timor sei la lakon ho sira tanba ita labele haree lakon osan bá defeza legál no ita bazeia de’it maka bá lei internal no lei internasionál bá kazu lighthouse no governu Timor-Leste,” Luis Roberto hateten.

Advertisement

Nia afirma tán katak relatóriu  Kámara Konta mós ema maka halo, la’ós Maromak maka halo ne’ebé iha relatóriu Kámara Konta bele sita buat hotu iha ne’ebá bele sita mós dehan Primeiru-Ministru iha laran hotu, maibé orsida liuhosi investigasaun kle’an maka bele hatene no bazeia bá faktu no evidénsia.

Xefe Bankada CNRT Deputadu Patrocinio Fernandes hateten tenke apoiu Governu no kazu ne’e sei iha hela prosesu, kuandu lakon maka iha indemnizasaun, agora iha hela prosesu seidauk iha julgamentu  la bele imajina ona katak governu atu selu ida-ne’e.

“Kuandu iha julgamentu kuandu Timor lakon agora estadu Timor orsida sei bá argumenta iha Tribunál ne’ebé ita hein. Ne’e la’ós foin agora  Parlamentu Nasionál ko’alia bei-beik Governu mós ko’alia bei-beik, kazu ne’e kle’ur duni tanba prosesu entre Estadu ida ho kompañia ida, la’o kle’ur ne’e maka nafatin kontinua agora Governu ho kompañia ne’e bá hasoru malu atu rezolve iha tribunál,” Deputadu Patrocinio Fernandes afirma.

“Prosesu iha Tribunál no hein foti desizaun, no iha dezisaun ruma husi Tribunál tanba agora ita seidauk hatene dezisaun ne’e metan ka mutin,” nia tenik.

Membru Parlamentu Nasionál husi Bankada PD no Bankada PLP seidauk bele fó koméntariu ka opiniaun ruma bá kazu entre empreza internasionál Ligthouse Corporation Ltd ho Governu Timor-Leste, tanba seidauk iha dadus.

Advertisement

Hatutan.com mós halo ona esforsu konfirma direta ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão iha ámbitu Konsulta Públika ho autoridade lokál sira kona-ba Planu Asaun Ekonomia Azul iha Ministériu Finasas, Dili, Tersa (21/10/2025), maibé Xanana la fó resposta.

Sita husi ajénsia notísioza LUSA katak iha fulan-Maiu, Juis Peter Almond hosi Seksaun Komersiál hosi Supremu Tribunál Victória rejeita argumentu sira hosi Governu Timor-Leste ne’ebé kestiona jurisdisaun hosi tribunál ne’e hodi rona keixa hosi Australian Lighthouse tanba alegadu violasaun kontratu ida ba fornesimentu kombustível no jeradór sira EDTL iha tinan 2010.

Lighthouse hakarak atu Governu Timor-Leste selu prejuizu sira ho millaun US$328, aumenta ho funan no kustu sira, ho razaun katak Timor-Leste viola ona kontratu sira.

Advogadu sira hosi DL Piper, reprezenta Timor-Leste, defende ona katak Tribunál Supremu Victória nian laiha kompeténsia hodi rona kazu ne’e tanba konsidera hanesan “aktu sira Estadu nian”, no tanba ne’e maka instituisaun ne’e hanesan fórum ne’ebé la apropriadu ba rezolusaun disputa nian.

Lighthouse nia advogadu sira konsidera katak ida-ne’e hanesan tranzasaun negósiu ida no mós rejeita katak Timor-Leste tenke sai hanesan fatin hodi rona disputa, konsidera katak iha “fatór signifikativu sira ne’ebé liga Victória”, inklui faktu katak akordu ne’e esplísitu hateten katak ida-ne’e regula hosi lei sira ne’ebé vigora iha Estadu Austrália ida-ne’e.

Advertisement

Pozisaun Governu Timor-Leste nian liuhosi komunikadu imprensa tempu ne’ebá haktuir katak laiha kontratu vinkulativu ne’ebé asina ho empreza Australianu, hodi nota katak desizaun Supremu Tribunál nian “tuir tentativa ne’ebé falla hosi Lighthouse iha tinan 2015 hodi halo disputa ne’e hetan julgamentu hosi Rezolusaun Internasionál ba Disputa Investimentu sira (ICSID), ne’ebé determina katak nia laiha kompeténsia atu julga kazu ne’e.

Iha tempu ne’ebá, tribunál ne’e hetan katak nia laiha kompeténsia ba disputa ne’ebé iha kestaun, hodi responsabiliza Lighthouse Corporation ba kustu totál prosesu arbitrajen nian, “inklui kustu tribunál nian,” no selu Timor-Leste liu millaun US$1,5 (euro millaun 1,3) “relasiona ho kustu no despeza legál sira”.

Deklarasaun ne’e haktuir katak maske rekursu ne’e rejeita no kazu ne’e kontinua iha Victória, Governu Timor-Leste iha konfiansa iha nia pozisaun legál kona-ba falta kontratu entre parte sira.

Iha jogu maka dokumentu tolu ne’ebé asina entre Outubru no Novembru 2010 ba fornesimentu kombustível no jeradór sira ba Timor-Leste, ne’ebé asina hosi Primeiru-Ministru iha momentu ne’ebá Xanana Gusmão no emprezáriu sira Carlos Oliveira hosi Zebra Fuels (Timor-Leste), no Albert Jacobs hosi Lighthouse (Austrália).

Iha tinan 2010, empreza Australianu aprezenta proposta ida ba omólogu Timor-Leste ba proposta ida hodi fornese kombustível litru millaun hitu resin kada fulan ba períodu mínimu tinan lima.

Advertisement

Negosiasaun sira tuir mai iha fulan sira tuirmai no inklui karta intensaun ida ne’ebé maka Governu Timor-Leste hanoin atu halo kompra inisiál ida hosi litru millaun 7,5 hosi Zebra Fuel.

Ekipa Hatutan.com

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

BCTL Apela Ba Públiku Utiliza Moeda Sentavu 200 Tanba Lejitimu no Ofisiál

Published

on

By

Hatutan.com, (13 Marsu  2026), Díli– Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, siglá Portugés) apela ba públiku, liu-liu negosante sira, loja no estasaun kombustível sira, kontinua simu moeda sentavu 200 tanba osan ne’e legal.

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

Prezidente Repúblika Husu Governu Tau Osan Hadia Tratór Unidade 16 iha Fatumaka

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Marsu 2026), Díli– Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, husu Governu atu hadia tratór tuan unidade 16 iha Fatumaka  hodi suporta  atividade agrikultór sira.

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

Loja do Povu Balun Bankarrota, Kada Loja Hetan Subsídiu US$50,000.00 husi Governu

Published

on

By

Hatutan.com, (03 Marsu 2026), Díli-Loja do Povu ne’ebé  estabelese husi Governu liuhusi Ministériu Komersiu, Industeria no Ambiente (MCIA) iha tinan 2014 hodi fó subsídiu ba empreza lokal  sira iha munisípiu no iha Dili ho montante US$50,000.00 kada loja to’o ohin kuaze bankarota hotu.

(more…)

Continue Reading

Trending