Connect with us

Defeza & Seguransa

Xanana Harohan Ba Maromak ho Rai-Lulik Akompaña Forsa Tarefa Kontijente TL Apoiu Umanitária iha Filipina

Published

on

Hatutan.com, (11 Novembru 2025), Díli-Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, husu atu ekipa forsa tarefa kontijente Timor-Leste bas apoiu umanitária iha Filipina   labele ta’uk fo’er, kolen no moras, tanba Maromak no rai-lulik akompaña imi.

Lee Mós: Governu Autóriza F-FDTL Fó Apoia Umantária Bá Vitíma Dezastre Naturál iha Filipina

Kontijente Timor-Leste ne’ebé atu aranka ba hlao servius apoiu umanitária ba poivu Filipina. Foto/Juvinal Cabral dos Santos

Governu liu-husi Ministru Defeza Kontra Almirante Donaciano do Rosário da Costa Gomes Pedro Klamar Fuik hamutuk ho Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada, Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur  Rate Laek” halo despedida ba forsa tarefa kontijente na’in-150 husi Timor-Leste sei ba kumpre  misaun asisténsia umanitária ba povu Filipina liga ho dezastre naturál  ne’ebé akontese foin dadaun hodi rezulta ema barak sofre.

Kontijente forsa tarrefa konjunta na’in-150 ne’ebé atu ba fó asisténsia ba povu Filipina ne’e  kompostu husi militár F-FDTL na’in-120  Autoridade Protesaun Sivil Diresaun Bombeiros na’in-20,  Servisu Saúde na’in -neen (6) ho Institutu Jestaun Ekipamentu  Dezenvolvimentu Infrastrutura Institutu Públiku (IGEDI,IP) reprezenta husi ema na’in-haat (4).

Advertisement

Sira sei estadia iha Filipina durante loron-20 no ekipa refere  lidera husi Tenente Koronél Vitorino Soares.

“Imi nia prontidaun atu la’o to’o iha ne’ebá hatudu katak ASEAN konta ho ita, tama ASEAN la’ós atu simu de’it, maibé imi ba ne’e umanismu, umanitária ne’e mak importante,” Xanana Gusmão hateten iha nia intervensaun bainhira despedie Forsa Tarefa Konjunta apoiu Umanitária ba Filipina iha Auditoriu Kuartel Jenerál F-FDTL, Fatuhada, Tersa (11/11/2025).

Primeiru-Ministru hateten,  apoiu umanitária ne’e labele deskrimina, la’o ba la’o mai mak ferik ida tur hela, labele haree no husik ferik ne’e husik mate ba, ne’e labele. Ida ne’e mak imi atu ba kumpre ne’e mak reprezenta Timor-Leste.

“Ha’u husu de’it mak ida ne’e, ohin temi dehan atu ba fó korajen ne’e lae, la’ós ba fó korajen maibé imi ba ne’e labele barukten, ne’e orden ba servisu kolen ne’e kolen. Mais imi servisu ho laran ajuda rai-lulik no Maromak ajuda imi servisu sei la kolen, imi mai tiha ne’e imi kolen ona,” Xanana hateten.

Xanana informa, Forsa Tarefa Konjunta apoiu Umanitária Timor-Leste ba Filipina to’o loron 20 karik, maibé tuir aprezentasaun Tenente Koronél Vitorino Soares hateten bele kontinua, maibé la obriga imi hela iha ne’ebá komadante na’in-tolu ne’ebé lidera imi ne’e mak sei haree kuandu dehan araska ona bele fila.

Advertisement

“Tanba ita tama ASEAN la’ós atu halo funu, iha ASEAN prinsipiu boot ida mak estabilidade, páz . Mais ita atu garantia Páz estabilidade ne’e halo nusa ho ida ne’e, ita simu knar foun ida ne’e mak hametin relasaun entre povu iha dezenvolvimentu”, Primeiru Ministru esplika.

Uluk funu iha Timor-Leste rona rádiu ba mai konflitu la to’o sanulu, tempu funu liu ona mak inan-feton, ferik-katuas sira mate ona hodi ukun rasik an, nune’e mós funu iha fatin barak Ukránia, Gaza, foin dadaun ne’e Kambodia ho Tailándia.

“Ho ita ba iha ne’ebá hatudu katak forsa la’ós prepara an ba tiru malu, forsa prepara an  atu fó apoiu saida de’it mak ita bele apoiu ba Filipina husi susar,” Kay Rala Xanana Gusmão informa.

Tsunami ba tan ona Vietnam susar, Timor-Leste nia efeitu no iha Bali mós estraga sasan lubuk ida,  Timor depedente liubá  saida de’it tanba iha klaran, kona-bá mudansa klimatika husi Indonézia, Xina husi ASEAN tomak no Austrália sira ne’e mak provoka buat sira ne’e hotu.

“Ita iha liu klaran oan ida ne’ebé buat liu oituan de’it mós nia iis mai kona ita, mais ita halo agora ne’e kuandu atu akontese buat ruma kona ita sira atu mai, labele hanoin ida ne’e, ha’u halo ho prinsipiu, ne’e duni ha’u de’it ba imi ba servisu ita nia beila sira la husik imi, Nain Maromak la husik imi sei la hamlaha, imi sei la kolen, no sira kontenti tebe-tebes sira sei simu imi.”

Advertisement

Primeiru Ministru dehan, imi ba atu hadia moris ida ne’ebé povu Filipina hasoru iha dezastre natural ne’e, imi ba servisu no  garantia Governu lokal Filipina sira sei hakbesik imi  hodi halo kordensaun di’ak ho ekipa Forsa Tarefa Konjunta apoiu Umanitaria durante iha Filipina.

“Ba ho komprimisiu ida ba para atu ajuda, atu kaer, atu halo, atu hafo’er an, labele ta’uk fo’er, kolen ne’e kolen, moras ne’e moras imi ba la’ós atu foti Timor-Leste nia naran, ita ba atu fo apoiu ida atu foti ita nia naran  ne’e hasai tiha. Ita ba ho misaun ida  ba atu fó apoiu no ajuda ita haree labarik inan feton sira tama tiha bee laran  ne’ebé susar tebe-tebes ne’e,” Xanana hateten.

Jornalista: Juvinal Cabral dos Santos

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Defeza & Seguransa

Ofisiál PNTL ho Idade Reforma Labele Kompete Vaga Komisáriu Jerál

Published

on

By

Hatutan.com, (02 Marsu 2026), Díli- Fundasaun Mahein (FM)  propoin atu nomeasaun ba kargu Komisáriu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) tenke respeita ba lejislasaun ne’ebé aplikabel. Ho nune’e, sira ne’ebé ho idade tinan 60 tenke tama reforma no la bele nomeia ba Komisáriu Jerál.

(more…)

Continue Reading

Defeza & Seguransa

PNTL Halo Apreensaun Ba Sigaru Ilísitu Marlboro Kaixa-50 iha Kasnafar

Published

on

By

Hatutan.com, (27 Fevereiru 2026), Díli-Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL)  liuhusi ekipa integradu husi Unidade Polísia Maritima (UPM), Diresaun Servisu Investigasaun Kriminál (DSIK)  no ekipa intelejensia halo apreensaun ba sigaru ilísiu Marlboro kaixa-50 iha área Kasnafar.

(more…)

Continue Reading

Defeza & Seguransa

DNTT-DTSRN Hasai Sirkulár Ba Utilizadór Scooter Tenke iha Karta Kondusaun Kategoria A1

Published

on

By

Hatutan.com, (26 Fevereiru 2026), Díli-Diresaun Nasionál Transporte no Terrestre (DNTT) hamutuk Diresaun Tránzitu Seguransa Rodoviaria Nasionál (DTSRN) hasai ona  sirkular konjunta ba públiku hodi regula ema ne’ebé kondús motór elétrika  ka scooter tenke ho idade tinan 16 no tenke iha karta kondisaun ho kategoria A1.

(more…)

Continue Reading

Trending