Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Operasaun Berlin Ramelau Paradu Loron-tolu Tanba Problema Eletrisidade  

Published

on

Hatutan.com, (11 Janeiru 2022), Díli—Durante loron tolu hahú hosi Sesta 07 to’o 09 Janeiru 2022, Ró Berlin Ramelau la konsege hala’o operasaun hodi transporta pasajeiru ba mai Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), tanba falla hosi eletrisidade iha ró laran.

Prezidente Konsellu Administrasaun Autoridade Portuáriu Timor-Leste (APORTIL), Flávio Cardoso Neves. Foto/Hatutan.com.

Ró ne’e viajen hosi Xina to’o Timor-Leste iah Sesta 10 Dezembru 2021, no iha loron tuir-mai, Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hala’o kedan lansamentu ofisiál ida hodi bele ofisializa nia operasaun.

Notisia iha Relasaun:Oferese Ona Berlin-Ramelau, PM Taur Husu Tán Alemaña Konstrui Docking

Iha Kinta 23 Dezembru 2021, Berlin Ramelau, hala’o nia operasaun primeiru ba RAEOA, hodi tula pasajeiru ne’ebé atu selebra Natál no tinan-foun 2022.

Advertisement

Ró ne’e rasik, kondúz ka opera hosi tripulante timoroan na’in-ida, no hetan akompañamentu mós hosi tripulante estranjeiru na’in-ida ne’ebé mak durante tinan 14 ona, servisu iha TL.

Durante operasaun, parte APORTIL rasik observa katak, kuaze la’o di’ak, tanba fasilita duni populasaun ba Oecusse.

Hafoin to’o iha Oecusse, ró tenke ho nia operasaun fila-fali, no tula fasilita tula fali populasaun sira mai Dili. Tanba ne’e maka durante iha inisiu Janeiru ne’e, sira tenta ho másimu atu roo ne’e,  halo nia operasaun iha semana ida dala-tolu.

“Iha semana liubá, labele halo operasaun, tanba iha problema eletrisidade, tuir relatóriu hosi tékniku sira tanba ita nia ró ne’e uza sistema eletrónika,” Prezidente Konsellu Administrasaun Autoridade Portuáriu Timor-Leste (APORTIL), Flávio Cardoso Neves, hateten ba jornalista sira, iha kna’ar fatin, Tersa (11/01/2022).

Parte APORTIL haree katak, kestaun kona-bá falla ne’e, nia parte ladun laiha problema ne’ebé boot, tanba durante handover roo ne’e hosi Kompañia Damen mai governu TL, parte kompañia maka sei iha nafatin responsábilidade durante tinan ida hodi halo manutensaun, bainhira mosu fallansu ruma.

Advertisement

Iha Segunda, 10 Janeiru 2022 ró Berlin Ramelau, hahú hikas operasaun tula pasajeiru sira ba RAEOA, no tuir planu, iha  Kuarta 12 Janeiru, oras dadeersan, fila hosi Oecusse, loraik to’o Dili no iha Kinta 13 Janeiru fila-fali ba Oecusse.

Iha prosesu sira kona-bá ró nian, iha buat tolu mak presija fó atensaun, primeiru maka, halo Jestaun ba Tripulante sira, segundu Operasaun no ikus liu maka halo manutensaun.

Rekruta Tripulante Timoroan Na’in-30

Atu halo Timorizasaun ba pesoál sira ne’ebé esperiente hodi halo operasaun ba ró sira ne’ebé Governu sosa, inklui Ró Berlin Ramelau, maka dadaun ne’e APORTIL rasik kria ona kondisaun liuhosi halo ona rekrutamentu ba timoroan sira hamutuk na’in-30, nu’udár tripulante hodi kontrola no halo operasaun ba ró sira.

Timoroan na’in 30 ne’e ho kualifikasaun no esperiénsia balun iha Malázia, Austrália, Europa no balun iha Singapura.

Advertisement

Rezeita Deklarasaun Ministru José Agostinho

Prezidente APORTIL ne’e, mós rezeita ho deklarasaun Ministru Transportes no Komunikasaun (MTK), José Agostinho da Silva, katak, pesoál sira ne’ebé rekrutadu no oras-ne’e servisu ihan Ró Berlin Ramelau, iha indikasaun nepotizmu. Tanba tuir nia haree katak, ema sira ne’ebé hala’o servisu ba iha ró ne’e, maioria iha relasaun família.

Ho nune’e, Prezidente APORTIL ne’e afirma, katak rekrutamentu ida-ne’e, la’ós bolu de’it sira ba servisu, maibé, sira mós kria ekipa ida ne’ebé Konsellu Administrasaun mak fó kompeténsia ba sira, atu halo evaluasaun ba asuntu ne’e.

“Dala-ruma rumór sira barak dehan katak, iha rekrutamentu ne’ebé mak nakonu ho familiar. Ha’u to’o até a data sei fiar ekipa ne’ebé mak ha’u estabelese. Sira bele halo sira nia kna’ar loloos atu bele halo rekrutamentu tuir duni kompeténsia ne’ebé mak ita nia timroan sira iha,” nia hateten.

Tuir planu, APORTIL sei rekruta tán ema na’in-tolu, ida nu’udár Tripulante, tenke estranjeiru atu bele halo de’it akompañamentu ba tripulante Timoroan sira. Ida nu’udár mekániku, no seluk atu koloka iha área eletrisidade nian.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Unidade Quarentena no Bioseguransa Destroi Produtu Ne’ebé Laiha Dokumentu

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli–Unidade Quarantena no Biosegurnsa destroi sasán hirak ne’ebé pesoál pasajeiru sira lori ka importa mai Timor-Leste ne’ebé identifika la tuir lei ka regulamentu Quarantena nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Timor Gap ho Timor Resource Asina Akordu bá Rezolusaun no Revizaun Akordu Operasaun Bloku Rai Maran A no C

Published

on

Hatutan.com, (02 Maiu 2024), Dili–Timor Gas no Petroleu ( Timor Gap- sigla ingles) ho Timor Resource, Kinta (02/05/2024),  asina akordu kona bá rezolusaun no revizaun bá akordu operasaun konjunta (JOA) bá PSCs TL-OT-17-08 (Bloku Rai-Maran A) ho TL-OT-17-09 (Bloku Rai-Maran C).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Governu Sei Prodús Rezolusaun Ida Atu Halo Pagamentu Bá Projetu 62 Ne’ebé Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2024), DíliIX Governu Konstitusionál sei prodús rezolusaun ida hodi sai hanesan baze legal bá Governu hodi selu projetu obras publika 62 ne’ebé sai polémika tanba laiha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending