Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Sínodu Episcoporum, Igreja Prontu Hafoer-An ho Tahu Ema Ki’ak Nian

Published

on

Hatutan.com, (27 Outubru 2021), Dili—Sínodu Episcoporum ba dala XVI, katak, sínodu Bispu sira nian, ne’ebé ofisialmente loke ona hosi Santu Padre iha Vatikanu iha 09 Outubru no simultaneamentu loke hosi Bispu-sira iha mundu tomak, iha 17 Outubru inklui Timor-Leste (TL).

Partisipasaun Sarani iha Misa Abertura Sínodu Bispu Sira nian iha Dioseze Maliana. Foto/Padre Pascoal Marques.

“Amu papa hakarak Igreja ida ne’ebé prontu hafoer an ho tahu ema ki’ak nian, limar foer ba servisu domin nian, hodi loke odamatan ba ema hotu la haree ba kór, rasa no étniku,” Koordenadór Sínodu Bispu Sira nian iha Konferénsia Episkospál Timorense (CET), Padre Joel C. S. Pinto OFM, hateten ba Hatutan.com, iha rezidénsia Komunidade Franciscano Fomento, Dili, Kuarta (27/10/21).

Objetivu hosi sínodu episcoporum tinan ne’e, atu hanoin hikas sinquentenáriu sínodu bispu sira nian, ne’ebé Papa Paulo VI hahú, depois de Concílio Vaticano II.

Liu husi sínodu bispu sira nian ne’e, Santu Padre hakarak manifesta saida mak Konsíliu Vatikanu II hateten, kona-bá moris konkreta povu Maromak nian.

Advertisement

Santu Padre hamutuk ho Bispu sira iha kolejialidade ho Amu lulik-sira no sarani, tuur hamutuk atu deside Igreja nia future, ne’ebé abut mai husi Batizmu.

“Sínodu ida-ne’e, Santu Padre hakarak atu sarani sira hatene defini ho loos Igreja ne’e mak sé. Dala barak sarani sira fó definisaun haree liu ba irarkia, hodi haluha sira nia partisipasaun rasik desde simu Sakramentu Batizmu,” Padre Joel, hateten.

Dala barak liu, iha sosiedade ema rona definisaun Igreja ne’e halai liu ba ema sira ne’ebé hola desizaun hanesan Bispu, Amu lulik no Madre sira.

Ne’e sala, tanba ne’e iha momentu sira hanesan ne’e, Santu Padre hola inisiativa atu hadi’a Uma-Kreda nia moris liu husi sínodu ne’e.

Partisipasaun Sarani iha Misa Abertura Sínodu Bispu Sira nian iha Dioseze Maliana. Foto/Padre Pascoal Marques.

Konferénsia Episkopál Timorense halo hela esforsu atu organiza ho rigór hodi konsulta atu hatene sarani sira nia hakarak, liuliu grupu hirak ne’ebé eskluida no marjinalizadu atu ema hotu haree hikas no fó atensaun ba ema ki’ak no mukit-sira.

Atividade sínodu iha TL, hala’o ba kada dioseze tuir kontekstu idaidak nian no pergunta sira nafatin adapta tuir sekretariadu jerál sínodu episcoporum ne’ebé estabelese iha Vatikanu no komisaun iha nível CET  halo de’it tradusaun ba língua ofisiál atu sarani sira kompriende.

Advertisement

Pergunta sira iha sínodu episcoporum ne’e, ko’alia liu kona-bá dinámika Igreja iha situasaun ohin loron, oinsá Igreja la’o hamutuk ho sarani-sira iha kontextu atuál.

“Ita hahú ona iha loron hirak ba kotuk no ita hein katak, komisaun sei halo servisu iha terrenu nível Parókia atu iha fulan tolu ne’e ita bele hetan ona sínteze molok lori mai Dioseze no CET,” Nia klarifika.

Iha sínodu episcoporum ne’e sei rona mós hanoin sira hosi konfisaun relijiozu-sira kona-bá lala’ok Uma-Kreda nian durante ne’e.

Pároku, Parókia Imaculada Conceição, Balide, Padre Graciano Santos Barros. Foto/Dok Padre Graciano.

Pároku, Parókia Imaculada Conceição, Balide, Padre Graciano Santos Barros, esplika Sínodu Bispu sira nian nu’udár sínodu ne’ebé Santu Padre mak konvoka bazeia ba nesesidade Uma-Kreda universál nian no ida-ne’e halo ho intensaun bele hadi’a no kontinua lori Uma-Kreda iha mundu tomak buras ba bei-beik.

Sínodu Bispu ne’e, akontese bazeia ba baze legál ne’ebé hatuur iha Lei Direitu Kanóniku,  iha Kapítulu II ne’ebé ko’alia kona-bá Sínodo dos Bispos, iha Cânon 342 hateten sínodu Bispu sira-nian nu’udár Assembleia ba Bispu-sira ne’ebé hili hosi relijiaun oin-oin iha mundu, tuir tempu ne’ebé estabelese ona.

Bispu sira sei reuniuan atu tau hanoin hamutuk hodi hadi’a relasaun di’ak entre Santu Padre no Bispu sira, hodi ajuda Santu Padre atu preserva no konsolida inkolumidade fiar no kustume sira, iha observánsia ba disiplina eklesiástika ba kestaun sira ne’ebé iha relasaun ho asaun Igreja iha mundu.

Advertisement

Iha mós Lei Kanónika 343 to’o 348 ko’alia kona-bá kompeténsia sínodu Bispu sira nian, se mak iha kbiit atu konvoka sínodu ne’e, durante sínodu ne’e sei trata asuntu saida, sei halo konsultasaun oinsa to’o rezultadu ikus.

Tema jerál ba sínodu Bispu sira nian maka, ‘Igreja Sinodál partisipasaun, komuñaun no misaun’.

Iha buat importante rua mak santu padre husu atu uma kreda universal hare mak  modo de ser no modo de agir.

Iha modo de ser no modo de agir ida-ne’e, Papa Francisco hakarak konvida hikas ema fiar na’in-sira, liuliu Kristaun Katóliku-sira atu haree hika Igreja nia moris, misaun no asaun sira iha tempu ohin loron nian.

Oras-ne’e iha nível Dioseze halo hela konsultasaun kona-bá kestaun lubuk ida ho sarani-sira relasiona ho Igreja lokál nia moris.

Advertisement

Bispu Dioseze Maliana ho Padre sira iha Misa Abertura Sínodu Bispu Sira nian. Foto/Padre Pascoal Marques.

Iha Igreja Katólika, tau atensaun ba irarkia, maibé mós labele haluha nia liman ain ka membru-sira nia partisipasaun ne’ebé ikus-mai harii korpu Uma-Kreda nian.

Sínodu Bispu sira nian sei akontese iha mundu tomak no nia nível konsultasaun ba iha sarani sira sei hahú husi baze, katak hahú hosi Parókia hodi sa’e ba Dioseze no ikus mai tau hamutuk iha nível Konferénsia Episkopál no ikus mai hodi ba iha Roma iha 2023.

Natureza hosi sínodu Bispu sira nian ko’alia liu kona-bá Igreja nia moris, tanba ne’e sei halo mós konsulta ho sira ne’ebé não Katóliku atu Igreja Katóliku bele hatene nia aparénsia ba públiku no Igreja nia asaun.

Parókia Balide mós hola papél importante ida iha sínodu Bispu sira nian ne’e, tanba ne’e Parókia ne’e oras-ne’e iha hela preparasaun atu bele forma komisaun kiik hodi halibur informasaun bazeia ba pergunta sira hosi Arkedioseze Metropolitana Dili ne’ebé iha relasaun ho Igreja nia moris.  

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Papél Mídia Importante Hodi Kontribui bá Prezerva Memória Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Centro Nacional CHEGA! Institutu Públiku (CNC, I.P) konsidera mídia ka jornalista sira-nini papél importante tebes atu bele halo kobertura kona-bá akontesimentu sira istóriku hodi bele kontribui bá prezerva memória sira pasadu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Posibilidade Governu Aprezenta Kandidatu Foun Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Vise-Ministru Asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo, informa proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés), aprova  final global ona iha Parlamentu Nasionál iha loron 22 fulan-Abríl,  ho nune’e, Governu sei haree fali timoroan feto ka mane ne’ebé prenxe rekizitu hodi kandidatu  bá komisáriu CAC atu aprezenta bá Parlamentu Nasionál hodi hakat bá eleisaun.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Eviksaun, Rede bá Rai Hato’o Ejizénsia 11 bá Governu

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli— Rede bá Rai (RbR) hato’o ejizénsia 11 bá IX Governu Konstitusionál liuliu bá Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, atu bele konsidera durante prosesu eviksaun bá komunidade ne’ebé okupa rai Estadu iha kapitál Díli.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending