Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

TL Lakon Erói Padre José Alves Martins, SJ

Published

on

Hatutan.com, (15 Marsu 2022), Díli—Timor-Leste (TL) lakon erói boot Pe. José Alves Martins, SJ ne’ebé desde tinan 1974 hala’o nia misaun nu’udár misionáriu iha rai ne’e hodi serví Uma-Kreda no povu Timor Leste liu hosi Sakramentu sira Uma-Kreda Katólika nian.

Maktoban Pe. José Alves Martins, SJ. Foto/Espesiál.

Pe. José Alves Martins, SJ husik-iis iha Lisboa, Portugál tanba moras no husik hela mundu ho idade 80, kompleta tinan 63 moris nu’udár reliziozu iha kompañia de Jesus no nia tempu barak liu mak hala’o misaun iha TL hodi servi ema ki’ak sira.

“Pe. José Alves Martins SJ to’o iha Timor-Leste antes okupasaun indonéziu invade territóriu TL no nunka husik hela TL, mantein moris hamutuk iha populasaun sira leet iha momentu difiíil. Iha TL konsidera Pe. José Alves Martins SJ hanesan erói nasionál ida,” Hatutan.com sita deklarasaun Ponoto SJ.PT.

Pe. José Alves Martins SJ moris iha loron 17 fulan Jullu 1994 iha São Romão de Neiva, Viana do Castelo. Tama ba Kompaña de Jesus no Novisiadu de Soutelo, Braga, iha 1958 no hala’o estudu sekundáriu iha  Eskola Apostólica de Macieira de Cambra de 1953 to’o 1958 no tama iha Kompañia de Jesus iha 07 Setembru 1958, na Casa da Torre, Soutelo, Vila Verde.

Advertisement

Hafoin Novisiadu, kontinua estudu Humanidades iha 1963 no fakuldade Filosofia de Braga, no lisensiadu iha tinan 1966.

Hala’o etapa Magistério (estágio apostólico) iha Colégio da Imaculada Conceição, Cernache, Coimbra, no simu mós knaar nu’udár Prefeito e Professos durante tinan tolu.

Iha tinan 1969 frekuenta estudu Teolojia iha Fakuldade de Teologia Universidade Katólika, Lisboa, no halo de’it primeiru anu kontinua ba Roma em 1970 no remata kursu Teolojia no simu titulu lisensiatura iha Teologia Espirituál hosi Universidade Gregoriana, em 1974. Simu ordensaun saserdotál iha loron 09 de Julho de 1972, iha Apúlia, Esposende, Braga.

To’o iha Timor hanesan missionário, iha loron 17 de Setembru de 1974. Hahú knaar nu’udár Professór no Diretór Espirituál iha Seminário Diocesano, em Díli.

Iha loron 07 de Dezembro de 1975 Seminário hetan bombardementu hosi aviasaun indonésia. Konsege eskapa ho kanek kam’an no haree besik ho matan ema ne’ebé mate ba akontesimentu ne’e. Refujia ba fatin seluk hodi nafatin tau-matan ba ema sira ne’ebé mate kauza hosi bombardiamentu ne’e.

Advertisement

Fila hikas mai Díli hafoin situasaun iha normalidade. Iha tinan 1978 loke hikas seminariu iha Díli no iha tinan 1985 Ezerse kargu nu’ud’ar reitór  Seminário hahú hosi 1985 to’o 1991. Ezerse mós kargu oin-oin iha nível diosezanu hanesan, Diretór da Casa de Exercícios de Dare no orientadór de Exercícios Espirituais.

Iha tinan 2000 hetan nomeasaun nu’udár superiór rezidénsia Loyola, Taibessi (Díli) no konsilleru bispu Díli. Hanesan mos koordenador formasaun permanente ba kleru permanente no kleru presidente husi santa Casa da Misericórdia.

Iha Outubru 2020, hakerek nia sasin kona-bá nia asaun missionária iha Timor hamutuk ho Pe. João Felgueiras, SJ ne’ebé kompleta tinan 100  iha Junho 2020.

Iha loron 09 de junho de 2004 hetan kondekorasaun hosi Prezidente Jorge Sampaio ho Grau de comendadór da Ordem de Mérito.

Iha loron 11 de maio de 2016 hetan kondekorasaun husi Presidente da  República de Timor Leste Taur Matan Ruak com a Medalha de Mérito.

Advertisement

Iha loron 27 de março de 2019, hetan atribuisaun husi papa Francisco medalha Pro Ecclesia et Pontifica ho rekonesimentu ba nia asaun apostólica iha Timor. Simu medalla ne’e husi Bispo Díli nia liman liu husi prezensa secretário da Nunciatura Apostólica.

Maktoban Pe. José Alves Martins,SJ husik hela mundu horkalan oras 23.00 oras Timor Leste no Tuku 12:00 oras meiudia Portugal nian iha Hospital Vila Franca de Xira, bainhira hala’o tratamentu intensivu desde Kinta-feira hafoin monu no provoka femur nakfera.

Governu Hato’o Kondolénsia

Governu Timor-Leste, liu hosi Prezidénsia Konsellu Ministru hato’o sentidu kondolénsia ba família no sarani Katólika ne’ebé lakon ona Pe. José Alves Martins,SJ ne’ebé hakotu-iis iha Lisboa Portugál.

“Missionáriu Portugés ne’e hala’o ona missaun durante tinan 33 iha Timor-Leste hodi servi povu Timor Leste iha okupasaun Indonézia atu luta hasoru persegisaun no torturasaun ne’ebé haterus povu,” Hatutan.com sita komunikadu.

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Sarani Tenke Hola Responsabilidade Ativa Iha Misaun Uma Kreda

Published

on

Hatutan.com, (08 Dezembru 2023), Díli—Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Díli, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva husu sarani fiar na’in hotu-hotu ne’ebé ezerse knaar oioin iha sosiedade no Uma Kreda, tenke hatán bá apelu sinodalidade atu iha responsabilidade no hola parte ativu liután iha misaun Uma Kreda nian, misaun Jesus Cristo nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Timoroan Ida ho Naran Carlota Maria da Costa Monu no Husik-iis Iha Silawan-Atambua

Published

on

Hatutan.com, (08 Dezembru 2023), Díli— Timoroan ida ho naran Carlota Maria da Costa monu no husik-iis (mate) iha área Silawan, Atambua, Nusa Tenggara Timur (NTT), Indonézia.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

07 Dezembru 1975, Memória Doloroza Ne’ebé Fó Esperansa bá Luta Libertasaun

Published

on

Hatutan.com, (07 Dezembru 2023), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta konsidera loron 07 Dezembru 1975 hanesan loron importante bá memória doloroza povu Timor Leste (TL) nian ne’ebé fó esperansa foun bá luta ukun rasik an.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement Monta Publisidade

Trending