Ekonomia
TL Atu Sai Fali Ona Fatin Lixu Bá Karreta “Sukata” Husi Austrália
Published
4 years agoon

Hatutan.com, (07 Juñu 2022), Díli- Iha tinan sira liubá, hahú husi 2000 mai to’o 2003, sidade Dili infeta ho karreta importasaun sira husi nasaun oioin, liuliu Singapura ho folin ne’ebé baratu. Tempu ne’ebá karreta sira hanesan sedang bele fa’an de’it ho folin entre $1.000 to’o $2.000, maibé timoroan barak lahatene katak karreta sira-ne’e uzadu no balun kondisaun at tebes ka “sukata”.
Lee Mós : “Pulaunya Besi Rongsokan”, Bisnis Mobil Bekas Menggeliat

Karreta “sukata” ne’ebé importa husi Austrália estasiona hela iha arredores Portu Díli. Foto/Hatutan.com
Karreta sira ne’e hateke husi dook nabilan, maibé bainhira timoroan sira sosa tiha, foin uza fulan rua ka tolu de’it komesa “runguranga” ona. Balun la to’o tinan gripa tiha ona no balun bá soe de’it iha ofisina sira iha Dili laran.
Haree ba realidade ne’e, Governu hasai lei ida hodi limita importasaun karreta “uzadu” sira mai Timor no tinan bá tinan Lei ka regulamentu ne’e renova bá beibeik tuir nesesidade no kondisaun. Nune’e, iha tinan 2011 Governu ofsializa dekretu lei númeru 30/2011 kona-bá importasaun transporte terrestre ne’ebé regula atu karreta sira ne’ebé importa mai Timor Leste la bele nia tinan produsaun tinan lima bá kraik.
Maske lei ne’e iha maibé kontinua la regula importadór sira atu importa karreta uzadu ka “sukata” sira mai Timor. Ironia liután, iha tinan ikus-ikus ne’e, iha ona fenómena foun, kona-bá importadór sira, liuliu empreza sira sosa no fa’an karreta, inklui hirak ne’ebé fó aluga karreta (rental karreta) komesa hatama ona karreta uzadu no “sukata” husi Austrália.
Daudaun ne’e iha arredores Portu Díli nian bele haree fenómena “foun” kona-bá karreta ho kondisaun “sukata” alias soke rahun barak mak estasiona hela iha fatin “leet” sira Portu Díli nian.
Karreta ho modelu ka marka oioin ne’e, bele dehan, hetan dezastre hotu iha Austrália no iha Austrália karreta sira ne’e tenke bá soe hotu ona iha fatin lixu tanba kondisaun la permite ona atu bele utiliza. Maibé, iha empreza timoroan balun bá sosa karreta ho kondisaun “sukata” tebes ne’e hodi importa fali mai Timor-Leste.
Informasaun ne’ebé Hatutan.com halibur husi fonte oioin katak karreta “sukata” sira-ne’e importa tiha mai Timor hodi hatama fali iha ofisina hadi’a tiha pois mak fa’an fali iha merkadu Timor.
Fonte sira ne’e informa katak karreta “sukata” sira-ne’e iha Austrália tenke tama ona bá lixu hodi bá soe tanba barak mak át kauza husi asidente tráfiku. Nune’e, tuir regulamentu Transporte no Rodoviariu Austrália, la permite ona atu halo operasaun.
Ironia. Iha Austrália karreta “sukata” sira-ne’e la bele ona halo operasaun, maibé sai fali oportunidade negósiu boot bá timoroan sira ne’ebé hala’o negósiu fa’an no sosa karreta hodi importa fali mai Timor-Leste.
Sira lori karreta “sukata” ne’e mai Timor no bá hadi’a fali iha ofisina sira iha Dili laran para ikus mai fa’an fali bá timoroan sira iha Timor ho folin ne’ebé la’ós baratu.

Karreta “sukata” ne’ebé importa husi Austrália estasiona hela iha arredores Portu Díli. Foto/Hatutan.com
Diretór Nasional Operasaun Alfándega, Armindo dos Santos, hateten iha importadór balun mai hasoru nia kona-bá sira-nia atividade importa karreta “sukata” husi Austrália.
Dekretu lei númeru 30/2011 kona-bá importasaun karreta ka veíkulu ne’ebé fó Alfándega utiliza para ezekuta iha liña fronteira no entrada sira-ne’e la hateten katak karreta ne’ebé mak ho kondisaun aat labele lori mai Timor-Leste.
Iha Dekretu Lei ne’e hateten de’it katak karreta ne’ebé tinan produsaun liu ona tinan lima ka tinan lima ba kraik labele tama mai Timor-Leste. Maibé la mensiona bandu karreta “sukata” ho tinan produsaun tinan lima mai leten tama territóriu Timor-Leste.
“Parte sira liuliu hirak ne’ebé iha kompeténsia bá foti desizaun no halo Lei presiza haree halo didi’ak tamba Timor-Leste ne’e atu sai tiha fali hanesan fatin lixu ne’ebé maka karreta soke iha fatin seluk haruka hotu mai Timor-Leste,” Diretór Nasional Operasaun Alfándega, Armindo dos Santos, hateten hodi responde Hatutan.com iha nia servisu fatin, Tersa (07/06/2022).
Parte Alfándega ne’ebé servisu iha odamatan inklui ho Servisu Nasionál Informasaun (SNI) hamutuk ho Polisia Nasional Servisu Investigasaun Kriminál (PNSIK) no ekipa intelijénsia Jota Dois (J2) ne’ebé mak servisu hanesan ekipa operasaun tetu katak ida ne’e presiza haree halo didi’ak lai tamba Timor-Leste ne’e atu sai tiha fali hanesan fatin lixu ne’ebé maka karreta soke iha fatin selu, liuliu iha Austrália haruka hotu mai Timor-Leste.
“Ita presiza atu hadi’a lai lei no temporáriamente karreta sira ne’ebé haruka mai kuaze semana rua resin ona paradu hela iha Portu Díli no labele sai tamba sei hein desizaun husi Governu,” Armindo dos Santos hateten.
Alfándega submete ona paresér ba Ministériu Finansas atu halo revizaun ba lei númeru 30/2011 nune’e lori bá iha Konsellu Ministru hodi halo revizaun bá Lei ne’e no oras ne’e revizaun sei lao hela maibé temporáriamente karreta “sukata” sira ne’ebé maka hetan asidente iha Austrália tama ona mai Timor-Leste.
Timor-Leste rasik iha Lei númeru 8/2006 artigu 6 no artigu 8 ko’alia kona-bá Protesaun Bá Direitu Konsumidór, nune’e parte hotu presiza tetu ho di’ak importasaun karreta “sukata” sira-ne’e atu la bele prejudika ka halo timoroan sira sai fali vítima bá importasaun karreta “sukata” husi Austrália ne’e.

Karreta “sukata” ne’ebé importa husi Austrália estasiona hela iha arredores Portu Díli. Foto/Hatutan.com
Too oras ne’e parte Alfándega seidauk iha lista ida klaru kona-bá empreza hira mak importa karreta “sukata” mai Timor-Leste maibé tuir informasaun katak iha empreza tolu ka haat mak hala’o atividade importasaun ne’e.
Hatutan.com tenta halo konfirmasaun direita ho Diretór Alfándega Portu Díli, Alberto Seixas hodi husu klarifikasaun ba númeru karreta “sukata” hirak mak oras ne’e estasiona hela iha arredores Portu Díli no empreza hira mak importa karreta hirak ne’e, maibé diretór alfándega portu Díli liu husi nia staff iha gabinete hateten diretór dehan seidauk bele fó sai dadus loloos kona-bá Kareta ne’ebé importa mai tamba balun to’o ona Portu Díli no balun iha dalan mai Timor-Leste. Nune’e parte Alfándega seidauk iha dadus loloos kona-bá númeru karreta “sukata” hira mak importa mai Timor-Leste.
Bá importasaun karreta “sukata” sira-ne’e aplika taxa porsentu lima (5%) husi kada karreta nia folin orijen.
Bainhira karreta hirak ne’e la hetan autorizasaun husi Governu atu utiliza iha territóriu nasionál, tuir kódigu Aduaneira fó dalan bá Alfándega atu haruka fila fali ba nasaun no karik sira lakhoi simu hikas karreta hirak ne’e governu foti pozisaun katak ne’e afavór ba Estadu ne’ebé Governu bele deside atu hadi’a ka halo destruisaun.
Jornalista: Vito Salvador
You may like
Ekonomia
Governu Hasai Millaun US$4.5 Husi OGE 2026 Halo Pagamentu Saláriu Décimo Terceiro 2025
Published
4 weeks agoon
12/01/2026
Hatutan.com (12 Janeiru 2025),Díli— Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, informa Governu hasai kuaze millaun US$4.5 husi Orsamentu Jerál Estadu (OGE, sigla portugés) tinan fiskál 2026 hodi halo pagamentu ba saláriu decimo terceiro 2025 nian.

Hatutan.com, (29 Dezembru 2025), Díli–Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómia (MCAE- sigla portugés) dúvida ho dadus produsaun hare-kulit iha Sentru Nasionál Lojistika (CLN) tanba la hatudu dadus konkretu.
Ekonomia
BCTL ho BNU Halo Kooperasaun Hametin Indústria Finanseira no Impulsiona Dijitalizasaun Ekonomia TL
Published
2 months agoon
05/12/2025
Hatutan.com, (05 Dezembru 2025), Díli— Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL-sigla portugés) no Banco Nacional Ultramariño (BNU) halo kooperasaun liuhusi atividade Fórum CEO hodi hametin industria finanseira no impulsiona dijitalizasaun ekonómia iha Timor-Leste.

Rekrutamentu Kadetes PNTL Diskriminativu, Ministériu Interiór ho Komandu PNTL Dezobediénsia Ba Desizaun Tribunál

Komisaun B Sei Buka Faktu Diskriminasaun iha Rekrutamentu Kadetas Foun PNTL

PNTL Kaptura Suspeitu JG ho UF Ba Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál

Kandidatu Ajente PNTL Na’in-50 Submete Keixa Ba PDHJ

Deskonfia, Familiarizmu iha Rekrutamentu Kadetes Foun PNTL

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Dili4 days agoOfisiál Mídia SEKOMS Impede Jornalista Hatutan.com Halo Kobertura iha RTTL,E.P
Justisa & Krime4 days agoTribunál Rekursu Deside Estadu Selu Kompensasaun bá Gil da Costa “Puto Naldo Rei”, Antigu Prezidente RTTL,E.P
Nasionál1 week agoPM Xanana Aprésia Hatutan.com Kestiona Liberdade Imprensa iha SEKOMS Nia Oin
Saúde1 week agoIha HNGV, Família Kous De’it Pasiente Moras Dengue Tuur iha Kadeira Hodi Baixa no Hetan Tratamentu
Dili5 days agoAsidente Tráfiku iha Área Eskola UNAMET, Joven Na’in-rua Lakon Vida
Saúde1 week agoPrezidente Ramos-Horta Dehan Imposivél Evita Kazu Moras Dengue iha Timor-Leste
Saúde1 week agoMS Élia dos Reis Amaral Husu Komunidade Labele Soe Lixu Arbiru
Polítika5 days agoKomisaun A Preokupa Servisu Asesór iha Ministériu Sira








