Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Asosiasaun Saemaul Undong Sei Diversifika Ekonomia TL To’o Baze

Published

on

Hatutan.com, (09 Juñu 2022), Díli—Governu liuhosi Vise Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Lino de Jesus Torrezão, garantia katak, ho prezensa hosi asosiasaun Saemaul Undong nian iha Timor-Leste (TL), sei bele diversífika liu tán ekonomia iha rai laran, hahú hosi nível nasionál to’o ba iha baze.

Kongresu asoiasaun Saemaul Undong iha Salaun Laline Larigutu, CNE Caicoli, Kinta (09/06/2022). Foto/Média MAE.

Iha TL programa Saemaul Undong implementa ona iha aldeia haat mak hanesan, Chauluturu, Chaivaicha, Bauro, no Laurai, ne’ebé mak lidera diretamente hosi lideransa komunitária ho espíritu voluntarizmu, servisu badinas, hamutuk ho komitmentu ne’ebé forte.

Implementasaun ba atividade sira ne’e, bazeia ba akordu bilaterál ne’ebé asina entre Governu TL ho Korea iha Díli dezde tinan 2016.

Programa no atividade sira prinsipál hosi Saemaul Undong nian mak hanesan muda mentalidade, hadi’a ambiente, hasa’e rendimentu ekonomia hosi baze nu’udár ekonomia nasaun.

Advertisement

“Diversifika ba to’o aldeia, iha diversifikasaun ekonómia,” Lino de Jesus Torrezão hateten durante partisipa iha kongresu asoiasaun Saemaul Undong nian iha Salaun Laline Larigutu, CNE Caicoli, Kinta (09/06/2022).

Durante ne’e, MAE hamutuk ho Governu Korea Súl liuhosi nia embaixada iha TL hala’o ona sosializasaun ba populasaun sira hotu iha munisipiu 13 ho RAEOA kona-bá prinsipiu no atividade sira hosi asosiasaun Saemaul Undong.

Maibé, Lautém mak sai munisipiu ne’ebé ezemplár tanba konsege implementa atividade sira ho rezultadu ne’ebé di’ak tebes.

“Progresu ne’e di’ak, rezultadu kapás. Tanba ne’e mak atu bele abranje, estende tán ba iha aldeia sira selu seluk. Ezemplár mak aldeia haat iha Lautém ne’ebá ne’e agora ba oin, sei implementa tán iha aldeia sira seluk ne’ebé governu mak atu bele hili,” Lino Torrezão hateten.

Governu liuhosi MAE, aprezenta ona proposta lei ida ba konsellu ministru no ikus mai konsege halo aprovasaun ba dekretu lei númeru 23/2021, ba PMOHA ho diploma ministeriál ne’ebé submete ona ba konsellu ministru hodi hein publikasaun iha jornál repúblika.

Advertisement

Tuir planu, programa PMOHA sei implementa iha Munisipiu Díli Bobonaro, Ermera, Baucau no Ainaro.

Durante implementasaun atividade, komunidade hetan tulun orsamentu hosi sentru asosiasaun Saemaul Undong nian iha TL, liuhosi embaixada Korea Súl nian.

Maibé, dekretu lei ne’ebé governu aprova ona iha kada tinan sei apoia montante orsamentu hamutuk milliaun $20 to’o millaun $30 ba grupu kreativu sira ne’ebé mak hamahan an iha asosiasaun Saemaul Undong.

Enkarregadu embaixada Korea iha TL, Yu Jihan, hato’o nia kongratulasaun ba governu TL liuhosi MAE ne’ebé mak organiza ona konferénsia importante ne’e. Saemaul Undong maka projetu dezenvolvimentu komunitáriu ne’ebé mak implementa ona iha Korea, dezde 1970.

Iha tempu ne’ebá, sidadaun Koreanu sira ho 70% liu mak moris hosi agrikultura, iha suku no sira nia kondisaun ladun di’ak.

Advertisement

Tanba ne’e, atu dezenvolve suku iha área rurál sira, governu Korea enkoraza populasaun iha suku atu dsikute no deside oinsá atu hadi’a sira nia suku ho maneia rasik.

Governu Korea fornese de’it materiál hirak ne’ebé presiza, atu nune’e sira bele ezekuta rasik orsamentu.

“Tanba ne’e, iha prinisipiu tolu mak determina susesu Saemau Undong. Priemiru badinas, segundu esforsu an rasik no terseiru servisu hamutuk entre populasaun iha suku,” enkarregadu embaixadór Korea iha TL, Yu Jihan hateten iha abertura kongresu Saemaul Undong nian iha Salaun CNE, Caicoli.

Reprezentante governu Korea ne’e hato’o katak, molok mosu Saemaul Undong, Korea mós sai hanesan nasaun ne’ebé mak ki’ak liu iha mundu. Maibé sira konsege hakat liu situasaun ki’ak, hodi hiit an sai nasaun ida ho ekonomia ne’ebé mak boot.

Xefe Grupu Saemaul Undong hosi Aldeia Chaivaicha, Munisipiu Lautem, Rui da Costa informa, atividade ne’ebé durante ne’e sira halo maka, hahú hosi ambientál, kontinua projetu rendimentu sira hanesan hakiak manu ho tipu broiler, inklui atividade ortikultura.

Advertisement

“Rezultadu ne’ebé ami hetan, daudaun ne’e ami iha kaixa Saemaul Undong kuaze $11.000, no ami sosa ona karreta ida, ho ami nia manu luhan ne’ebé mak iha ne’e. Sé ita tau osan karik, purvolta de $50.000. Tanba ne’e, ami nia estimasaun ne’e entre tinan 20 to’o 50, ami sei bele uza. Ida ne’e mak ninia sustentabilidade,” Rui da Costa, hateten.

Rezultadu hosi atividade sira ne’e, osan balun membru grupu sira utiliza hosi halo kanalizasaun bee-moos no ajuda komunidade halo rehabilitasaun ba estrada iha aldeia laran.

Difikuldade ne’ebé hasoru durante hakiak manu broiler ho fahi oan maka, susar atu asesu ba merkadu. Tanba ne’e maka, husu ba empréza timoroan sira atu bele tulun malu, nune’e dezenvolvimentu la’o ba oin.

Totál membru hosi grupu Saemaul Undong nian iha Aldeia Chaivaicha, hamutuk 35.

Saemaul Undong koñesidu nu’udár programa dezenvolvimentu rurál integradu ho kompetetivu, inkluzivu no sustentável no hetan rekoñesimentu hosi ONU, no rejistadu ona iha UNESCO dezde fulan-juñu 2013. Espíritu Saemaul Undong mak sai mákina ba ekonómia Korea ho diferente.

Advertisement

Asosiasaun Saemaul Undong mak movimentu ida ne’ebé hahú hosi suku no naran Movimentu Hafoun Suku, nakfilak aan hosi Suku ba Movimentu Nasionál iha Korea Súl, hodi muda moris povu Koreanu sira nian, hosi kiak ba avansadu.

Iha Korea, movimentu nasionál ida ne’e, nakonu ho industralizasaun ne’ebé modernu, kompetetivu, no hetan klasifikasaun topu 10 ho ekonomia forti iha mundu.

Ohin loron, povu Korea Súl sai ona nu’udár doadór importante no ajuda nasaun barak ne’ebé sei moris iha liña probreza, atu uza Saemaul Undong hanesan modelu di’ak. Saemaul Undong hahú movimentu forti hosi Suku ba nasionál no globál.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Oé-Cuse Oan iha PN Husu Aero Dili Tulun Povu Oé-Cuse ho Presu Tikete $25

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli- Membru Parlamentu Nasional hosi  Bankada CNRT, Firmino Taequi,  nu’udár Oé-Cusse oan husu Governu atu halo kontratu ho aviaun Aero Dili ne’ebé sei halo operasaun aéreu Díli-Oe-Cusse no Oé-Cusse-Díli ho presu tikete  $25.00.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Ekipa Konjunta Seidauk Rekolla Ice Cream “Foer” iha Loja Sira Tanba Relatóriu Tarde no Falta Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli— To’o oras ne’e ekipa konjunta seidauk bele tun ba terrenu hodi rekolla ice cream ho marka CYC ne’ebé konsidera foer no sirkula iha loja sira iha Dili laran inklui munisipiu, tanba prodús relatóriu kleur no mós falta transporte ho rekursu umanu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

CCI-TL Preokupa Foos Subsídiu Fa’an iha NTT, Governu Seidauk iha Informasaun

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli— Câmara Comercio Indústria Timor-Leste (CCI-TL) preokupa ho foos subsídiu ne’ebé kamioneta sira tula hosi Timor-Leste (TL) no lori sai bá fa’an iha Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia (RI).

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending