Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Governu Deve Timor Telecom Millaun $5

Published

on

Hatutan.com, (13 Jullu 2022), Díli- Hahú husi primeiru Governu Konstitusionál to’o mai Oitavu Governu, deve operadór telekomunikasaun Timor Telecom (TT) ho montante millaun $5.

Timoroan sira servisu iha Timor Telecom hasai foto ho PR José Ramos-Horta, Kuarta (13/07/2022). Foto/Hatutan.com

Iha vizita Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta bá empreza Timor Telecom, Kuarta (13/07/2022), Xefe Estadu Timor Leste ne’e sente estrañu uitoan rona aprezentasaun husi TT rasik katak Governu Timor-Leste iha dívida ho TT ho montante millaun $5.  

Ramos-Horta  hateten, desde uluk kedas uainhira sei asume kargu nu’udár Primeiru-Ministru vizita ona TT, bainhira sira nia fatin sei iha Otél Timor, depois iha 2007 halo tan vizita mai iha TT no kleur ona la mai no admiradu ho impresaun di’ak tebe-tebes ho teknolojia no ema ne’ebé iha TT ne’ebé 100% timoroan, jestaun, tékniku, enjeñaria no buat hotu-hotu.

TT iha tinan hirak nia laran totál investimentu liu millaun $200  ne’ebé investe iha Timor no osan husi TT  nian lasai bá fatin ruma no hela iha Timor-Leste.

Advertisement

Nia afirma Estadu Timor-Leste hanesan sósiu hola parte kompañia ho porsentu 20-liu  ne’e duni Estadu Timor-Leste devia haree defende nia interese no viabiliza Timor Telecom ne’ebé hanesan nia kompañia rasik.

“Loloos Governu labele hanesan devedór ne’ebé la selu dívida ho TT no ida ne’e la’ós falla VIII Governu konstitusionál nian, maibé hahú kedas husi Primeiru Governu mai to’o ohin loron, totál dívida Estadu nian millaun $5. Ha’u espera Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak laran luak no ema di’ak la gosta halo dívida entaun nia rasik mak hanesan Xefe Governu ida ne’ebé di’ak sei rezolve dívida hotu-hotu,”  José Ramos-Horta hateten bá jornalista sira.

Ramos-Horta hateten, Governu ka Estadu tenke sai devedór onradu tanba la’ós de’it problema ho TT maibé iha problema oi-oin ida mak sesta bázika tanba sira ne’ebé sesta bázika ne’e sira fa’an sasán entrega ba konsumidór Governu dezigna depois la selu sesta bázika.

“Klaru katak la’ós governu lakohi selu maibé burokrasia mak neineik tebe-tebes no halo timoroan lubuk ida la hetan pagamentu hodi difikulta empreza sira nia moris,” Horta afirma tan.

Limitasaun balun ne’ebé TT labele rezolve ne’e tanba Timor-Leste seidauk iha kabu submarinu modernu no buat hotu-hotu liu husi satélite no liu husi kontratu fali ho Telekomcel no bainhira Telekomcel falla impaktu mós bá TT.

Advertisement

PR José Ramos-Horta vizita Timor Telecom, Kuarta (13/07/20220. Foto/Hatutan.com

Kliente sira preokupa ho liña internet ne’ebé lentu tinan barka nia laran, Xefe Estadu hateten, klaru katak sempre halo ema stres no solusaun mak Governu haree daudaun ona fiber optika atu mai husi Darwin, Alor no Atambua.

Iha tempu badak sei aselera rede internet ho di’ak no utilizadór barak tebe-tebes no problema sira ne’e la’ós de’it problema TT nian, maibé kauza mós tanba liña eletrisidade ne’ebé mate-lakan no fallansu sira ne’e la’ós rejista de’it iha rai laran, maibé iha mós nasaun li’ur hanesan Indonézia.

“Iha tinan rua tan bele iha ona kabu submarinu ne’ebé mai husi Darwin, Alor, no mós fiber optika mai husi Atambua no ita nia Telekomunikasaun sei sai hanesan sékulu 21 mais buat seluk estadu tenke sukat didi’ak dívida eEtadu nian ho TT tanba estadu rasik tinan lubuk ida nia laran la selu dívida ne’ebé TT iha, ministériu lubuk ida halo komunikasaun oin-oin depois haluhan tiha atu selu dívida ne’ebé iha,” Horta afirma.

Diretór Jurídiku TT, Manuel Cárceres hateten,  impresaun primeiru Xefe Estadu nian mak ne’e empreza TT tinan sanulu liu bá Xefe Estadu mai malae barak, ohin Xefe Estadu mai, malae nia lalatak mós laiha 100% timoroan ne’e signifika katak timoroan prontu ona atu tama bá merkadu telekomunikasaun, ezemplu konkretu mak TT.

Nia afirma dívida ne’ebé Governu seidauk selu to’o ohin loron hamutuk millaun $5, hahú kedas husi Primeiru Governu mai to’o ohin loron, la’ós VIII Governu de’it husi kedas Primeiru Governu mai, selu uitoan-uitoan hein katak laran luak husi Primeiru-Ministru nian bele rezolve ona.

Uluk dívida ne’ebé Governu iha ho TT besik  millaun $10, agora sira selu ona millaun $5 iha eis Primeiru-Ministru Xanana Gusmão ho Rui Araújo nian selu barak.

Advertisement

“Ami mós halo ona karta ba Primeiru-Ministru haree ajuda uitoan,” Manuel Cárceres hateten.

Nia hatutan ho vizita Xefe Estadu ne’e parte TT mos aprezenta realidade ne’ebé TT iha liga ho lina internet no rekoñese katak iha duni lamentasaun, membru Governu balun mós ko’alia dehan rede internet lentu, mais sira haluha tiha eletrisidade mós lakan piska-piska. Internet bainhira funsiona eletrisidade tenke estavel maibé labele fó sala bá malu.

PR José Ramos Horta vizita Timor Telecom. Foto/Hatutan.com

Diretur ne’e haktuir iha Díli TT iha fibra optika kuaze 70 kilómetru hale’u sidade Díli, iha Timor laran tomak TT iha 600,000 kilómetru, liu husi fiu eletrisidade, la’ós fiu eletrisidade de’it, iha leten ne’ebá TT aluga tiha fiu rua ka tolu iha ne’ebá hein atu halo ligasaun de’it.

Bainhira kabu submarinu ka fibra optika tama iha Timor-Leste, semana ida de’it, TT nian rezolvidu. Tanba durante ne’e TT aluga hela de’it fiu eletrisidade nian hodi hein kabu submarinu.

Kona-ba bolsu estudu ne’ebé oferese husi TT bá Timoroan sira too ohin loron  nia kontinuasaun laiha tamba TT hasoru mós difikuldade ruma ne’ebé halo sustentabilidade TT nian bá iha programa bolsa estudu bá timoroan sira laiha.

“Bolsa estudu husi TT ba timoroan sira ne’e iha ha’u nia tempu no uainhira bá tia ministru ha’u fila fali mai buat ne’e lakon tiha de’it,”  Manuel Cárceres, eis ministru justisa ne’e haktuir.

Advertisement

Total traballadór  ne’ebé kompañia TT iha bá oras ne’e daudauk iha traballadór permanente iha 397;  77% mane no feto okupa 23%, no 30% ne’e mesak lisensiatura husi universidade, no barak liu informatika.

Totál torre iha Timor hamutuk 400 no tore ida 4G hamutuk 200 resin. Kliente Timor Telecom ne’e 700.000.000 sira ne’ebé ativu loron-loron uza hela Sim Card hamutuk 43.000.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Governu Suspende Temporariamente Jogu Bola Guling

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli- Inspetór Jerál do Jogu (IGJ, sigla portugés) hasai rezolusaun Nú.14/2024 de 20 de Março, hodi suspende temporariamente atividade jogu bola guling.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Kada Fulan, Timoroan Lori Millaun $5 bá Kompras iha Atambua

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Prezidente  Kamara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), Jorge Manuel de Araújo Serrano, hateten timoroan nia osan kada fulan purvolta  millaun $5-resin mak semo bá merkadu Atambua, Timor Osidentál hodi bá kompras produtu báziku sira, hanesan tomate, supermie, sutate, masako, sigaru, trigu, mina dapur nian, raupa ho seluk-seluk tan.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Vizita Surpreza Vise-PM bá SERVE, I.P, Diretór Ezekutivu Laiha Fatin Tanba Partisipa Kongresu ATCPTL

Published

on

Hatutan.com, (26 Marsu 2024), Díli—Vizita surpreza Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenador bá Assuntu Ekonómia no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay,  bá   Servisu Verifikasaun Emprezarial, Institutu Públiku (SERVE I.P), Tersa (26/03/2024), la bele simu hosi Diretór Ezekutivu SERVE,I.P, Florêncio da Costa Sanches tanba partisipa hela iha kongresu Assosiasaun Transporte Kontentóres Portu Timor-Leste (ATCPTL-sigla portugés).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending