Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Ai-han Lokál Kontribui Bá Nutrisaun Di’ak

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2022), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, husu  timoroan sira atu hatoman-an konsumu  ai-han ne’ebé mai husi produtu lokál hanesan ai-farina, batar, fehuk, talas, lakeru no sira seluk tan tanba hahán sira-ne’e kontribui nutrisaun di’ak bá ema-nia saúde.

Palásiu Prezidensiál realiza kampaña nutrisaun nasional, Segunda (25/07/2022). Foto/Hatutan.com

Atu valoriza produtu lokal liliu ai-farina, gabinete Prezidente Repúblika, liu husi gabinete assesoria Nutrisaun, hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu nasional sira hanesan HAK, Ismaik, Parcik, Kadalak Sulimutu Institute, AFD, Tere Solidariedade, Permatil no Matadalan Institute realiza jantar hamutuk ho Prezidente Republika nu’udár kampaña nutrisaun nasional ho tema: Ai-Farina mak Alternativa ida bá Ai-han báziku ne’ebé sei la fó risku bá saúde.”

Partisipa iha kampaña nasionál ne’ebé hala’o iha resintu Palásiu Prezidensiál, Segunda (25/07/2022), kompostu husi   to’os-na’in sira husi Munisípiu Liquiça, Manatuto no Aileu.

José Ramos-Horta iha nia diskursu friza katak labele hatoman an han demais etu ka foos tanba bele provoka ran-midar, hahán seluk ne’ebé mós timoroan barak konsumu no la kontribui bá saúde mak supermie, tanba ne’e timoroan tenke hatoma an hemu bee-barak no han ai-fuan maka’as atu hadia nutrisaun ema nian no liu-liu bá labarik no inan isin-rua.

Advertisement

“Ita buka muda maneira han atu hadia nutrisaun iha Timor-Leste. Ha’u haree katak programa governu nian bá kombate má-nutrisaun di’ak loos no Prezidente Repúblika tenke tane ida-ne’e, tanba hanesan konsidensia ka hanoin ida de’it atu kosok-oan sira hahú kedas husi inan isin-rua, iha nutrisaun di’ak hodi fó susubeen inan nian bá bebe atu nia bele iha nutrisaun di’ak,” José Ramos-Horta hateten.

Problema boot iha Timor tuir estastestika UNICEF nian, 50% inan isin-rua mak fó susubeen inan nian bá oan sira, tanba ne’e ema hotu tenke hakas an atu númeru ne’e sa’e bá 80%. Tanba susubeen inan nian mak di’ak liubá oan sira tanba nutrisaun 100% kompletu bá saúde labarik nian.

“Kampaña bá nutrisaun tenke maka’as liu-liu inan sira tenke fó susu ba bebe ne’e númeru ida no inan tenke iha edukasaun atu iha ijene labele abandona labarik sira moris livre hodi lori moras ne’ebé afeita bá saúde públika no  má-nutrisaun iha família,” Ramos-Horta tenik.

Ema Hotu iha Obrigasaun Kontrola Nia Hahán

Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo hateten,  ema hotu iha obrigasaun atu kontrolla nia hahán atu labele monu bá moras ne’ebé afeita bá saúde públika no lori impaktu negativu bá kondisaun nutrisaun labarik sira nian.

Advertisement

Ministériu Saúde iha planu prioridade bá hadi’a nutrisaun iha Timor-Leste no atividade kampaña bá nutrisaun ne’e rasik hetan apoiu maka’as husi Xefe Estadu no Xefe Governu atu labarik timoroan sira iha nutrisaun di’ak atu bainhira labarik sira ne’e boot iha dezenvolvementu di’ak iha parte fiziku no intelektual.

“Atu apoia hodi hadi’a nutrisaun bá labarik sira, Governu iha programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun no programa ida ne’e nia objetivu prinsipál mak Timor-Leste bele iha redusaun bá má-nutrisaun tuir Objetivu Dezenvolvimentu Sustentabilidade (ODS) ne’ebé sei atinji iha 2030,” Odete Maria Freitas Belo hateten.

Iha fatin hanesan, Diretór Asosiasaun HAK, Sisto dos Santos hateten, objetivu husi eventu ida-ne’e mak atu hatudu oinsá ai-farina bele sai ai-han alternativu ne’ebé nutritivu.

Ho esforsu ne’ebé mana Lú Ismaek ho nia ekipa halo hodi transforma ai-farina bá “paun maubere” no bolu inklui bá ai-han sira seluk atu hatudu kontribuisaun kiik oan no dalan ida di’ak bá hadi’a nutrisaun iha Timor-Leste ho ai-han lokal ne’ebé povu maubere iha.

“Ami haree katak konteudu ai-farina sei la prejudika ema nia saúde bainhira ita bele kombina ho ai-han sira seluk ne’ebé nutritivu no di’ak bá ema atu konsumu,” Sisto dos Santos hateten.

Advertisement

Asosiasaun HAK orgullu ho polítika no programa Prezidente Repúblika nian ne’ebé integra ona bá públiku kampaña nutrisaun nasionál hodi hadi’a má-nutrisaun iha Timor-Leste no hein katak bá oin sei iha kombinasaun ida di’ak bá ai-han hotu-hotu ne’ebé bele lori saúde di’ak bá sidadaun hotu-hotu.

Ho ai-han lokal ne’ebé iha hatudu katak Estadu no Governu fó valor no valoriza ai-han lokal hodi dignifika toos na’in sira no ida ne’e atu motiva esforsu hirak ne’ebé toos na’in sira halo.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Hasa’e Saláriu Mínimu bá $150.00

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2024), Díli-Tabela salárial ne’ebé dadaun ne’e Governu determina ho mínimu $115.00, kada fulan, KSTL konsidera injustisa sosiál ida hasoru traballadór sira iha rai-laran. Tanba ne’e, husu Governu atu hasa’e saláriu mínimu bá $150.00.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Uza Veíkulu Estadu La’ós iha Oras Servisu Tenke Hetan Autorizasaun Husi Superiór

Published

on

Hatutan.com, (30 Abríl 2024), Díli -Inspetoria Jerál Estadu (IJE) husu funsionáriu órgaun Estadu hotu, direta no indireta,   bainhira uza veíkulu Estadu hanesan karreta no motór tenke iha karta autorizasaun hosi superiór.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Loron Mundiál Liberdade Imprensa 2024, Jornalista Timoroan “Ta’uk” no “Hili Nonook” ho Sira-Nia Susar Kona-bá Bem-Estar

Published

on

Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli-Timor-Leste ein-jerál no komunidade mídia partikularmente  orgullu índise liberdade imprensa mundiál kada tinan ne’ebé hatudu Timor-Leste nia liberdade imprensa di’ak bá beibeik hosi tinan ida ba tinan seluk.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending