Nasionál
Dokumentu Fraternidade Umana Lori Horta Hasuru Lopes da Cruz ho Eurico Guterres
Published
4 years agoon

Hatutan.com, (26 Jullu 2022), Díli—Vizita Estadu Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta bá Indonézia, foin lalais ne’e, konsege hasoru malu mós ho lider timoroan pro-autonomia sira iha Jakarta no iha Kupaun.
Lee Mós : Ramos-Horta Klarifika Konseitu Fraternidade Umana iha Kontestu Timoroan Sira iha Timor Osidentál

PR José Ramos-Horta foto hamutuk ho timoroan lider pro-autonomia, Francisco Xavier Lopes da Cruz ho Basílio Dias de Araújo no sira seluk tan. Foto/Espesiál
Hafoin halo vizita kortezia sira tuir ajenda Estadu nian iha Jakarta, Ramos-Horta mós koloka tempu hodi hasoru malu ho timoroan lider pro-autonomia iha Jakarta, hanesan Francisco Xavier Lopes da Cruz ho Basílio Dias de Araújo, portavós pro-autonomia iha 1999 .
Iha hasoru malu ne’ebé taka bá públiku, inklui mídia sira, Ramos-Horta ho akompaña husi Martinho Germano da Silva Gusmão, nu’udár asesór bá asuntu Programa Fraternidade Umana, introdús bá parte sira timoroan pro-autonomia ne’e kona-bá Dokumentu Fraternidade Umana liga oinsá mak ajuda timoroan sira ne’ebé namkari hela iha Indonézia atu bele fila bá nia rai moris fatin hafoin tinan barak husik hela nia knua no nia lisan sira.
Tuir relatóriu husi Organizasaun Mundiál bá Refujiadu sira (UNHCR, sigla Ingles) katak hafoin rona rezultadu Konsulta Popular iha 1999, timoroan liu ema 250,000 mak refújiu bá Timor Osidentál ka Nusa Tengara Timur (NTT) ne’ebé daudaun ne’e hela namkari iha territóriu Indonézia.
Informasaun ne’ebé Hatutan.com asesu husi fonte sira iha Palásiu Prezidensiál katak, atividade hanesan mós Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta halo hodi hasoru malu ho timoroan sira iha Kupaun, inklui eis Komandante grupu milísia Aitarak, Eurico Guterres ho Joanico Belo nu’udár eis Komandante Tim Saka Baucau.
Tuir informasaun katak iha enkontru ho lider timoroan pro-autonomia sira iha Governador NTT, Viktor Bungtilu Laiskodat nia uma estadu iha Kupaun, Domingu kalan (24/07/2022), Ramos-Horta introdús mós kona-bá Dokumentu Programa Fraternidade Umana relativamente ho situasaun timoroan sira iha Timor Osidentál ne’ebé hakarak fila mai Timor tuir ida-idak nia konsiénsia.

PR José Ramos-Horta foto hamutuk ho timoroan lider pro-autonomia, Francisco Xavier Lopes da Cruz ho Basílio Dias de Araújo no sira seluk tan. Foto/Espesiál
Bá jornalista sira bainhira to’o fali iha Timor-Leste iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, Díli, Segunda (25/07/2022), Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta klarifika katak, prosesu la’ós de’it hanesan objetivu katak atu lori timoroan hotu-hotu fila mai Timor-Leste, maibé bá sira ne’ebé hakarak fila, fila tamba sidadaun Timor sempre sidadaun Timor, sira atu hetan nasionalidade oin-seluk hanesan Indonézia ka Amerikanu ka Portugés kuandu hakarak fila no hetan sidadania orijinál simu tamba konstituisaun hateten ida-ne’e.
Horta dehan, timoroan barak iha tiha ona abut iha Indonézia, lubuk ida iha oan no bei-oan iha Indonézia, servisu iha ne’ebá no hetan fatin di’ak no pozisaun boot iha Indonézia.
“Ha’u hasoru balun iha Jakarta no sira servisu boot iha ne’ebá, ha’u hasoru sira hotu-hotu hanesan Francisco Lopes, Eurico Guterres no Joanico Belo no sira hotu hakarak di’ak bá Timor-Leste no Indonézia,” José Ramos-Horta hateten.
Xefe Estadu hatutan hasoru elementu timorense lubuk ida iha Kupaun, Timor Osidentál ne’ebé konsekuénsia 1999 sei hela iha ne’ebá, reuniaun la’o di’ak ne’ebé hatudu hotu-hotu iha fuan no sentimentu la’ós hanesan pasadu 1999, maibé buat hotu-hotu muda no timoroan sira ne’ebé ho sidadania Indonézia kontente ho enkontru ne’ebé partisipa direita husi membru Governu balun no governadór NTT mak hanesan uma na’in no tulun organiza mós enkontru sira ho timoroan sira.
Deklarasaun Fraternidade Umana ne’ebé Timor-Leste adopta bá kurríkulu nasionál ne’e nu’udár dokumentu ida ne’ebé mai hosi inisiativa Papa Francisco ho Grand Imán hosi Meskita Al-Azhar Kairo.

Pr Ramos-Horta enkontru ho lider timoroan pro-autonomia sira iha Governador NTT, Viktor Bungtilu Laiskodat nia uma estadu iha Kupaun, Domingu kalan (24/07/2022). Foto/TRIBUN FLORES.COM
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta nu’udár pesoál ida ne’ebé nomeia husi Amu Papa hanesan membru juri internasionál bá Prémiu Fraternidade Umana ne’e halo ezersísiu boot atu alkansa objetivu Programa Fraternidade Umana kona-bá Hametin Dame iha Rai Hotu-Hotu.
Deklarasaun kona-bá fraternidade umana ne’e Asembleia Jerál Organizasaun Nasaun Unida (ONU) rasik, tinan hirak liubá halo ona rezolusaun ida atu sai hanesan loron mundiál no dokumentu ida ne’e Amu Papa rasik ho Gran Imán mak halo iha tinan 2019.
Liu hosi dokumentu importante ne’e, autór prinsipál hanesan Amu Papa ho Gran Imán apela bá Governu sira iha mundu tomak atu adopta nu’udár dokumentu nasionál atu bele tama iha kurríkulu eskola nian hodi eduka, sensibiliza no inspira joven sira no sosiedade tomak bá buat importante tebetebes mak hametin dame iha rai hotu-hotu.
Iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor Leste (RDTL) Artigu 3 ko’alia kona-bá Sidadania katak:
- Iha Repúblika Demokrátika Timór-Leste nia laran iha sidadania nanis no sidadania husun.
- Sidadaun nanis Timór-Leste nian maka ema ne’ebé moris nanis iha rai nasionál laran: a) oan sira-ne’ebé aman ka inan moris iha Timór-Leste; b) oan sira-ne’ebé inan-aman laiha, nasionalidade eh rai moris-fatin lahatene; c) oan sira-ne’ebé aman ka inan ema raiseluk, ne’ebé idade liu ona tinan sanulu resin hitu, no sira rasik hili sai timoroan;
- Sidadaun nanis Timór-Leste nian mós sira-ne’ebé, biar moris iha rai-li’ur, sira-nia aman ka inan, timoroan.
- Lei-oan mak sei regula kona-ba akizisaun, lakon no hetan filafali sidadania, nune’e mós sidadaun sira-nia rejistu no prova.
Jornalista : Vito Salvador
You may like
Nasionál
Rekrutamentu Kadetes PNTL Diskriminativu, Ministériu Interiór ho Komandu PNTL Dezobediénsia Ba Desizaun Tribunál
Published
1 day agoon
06/02/2026
Hatutan.com, (06 Fevereiru 2026), Díli– Forum Organizasaun Noun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) konsidera Ministériu Interiór ho Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) dezobediénsia ba desizaun Tribunál Rekursu ne’ébe dekreta ona inkonstitusionalidade no ilegalidade iha norma iha diploma ministeriálba regulamentu konkursu públiku iha vaga PNTL tinan 2025.
Nasionál
Deskonfia, Familiarizmu iha Rekrutamentu Kadetes Foun PNTL
Published
2 days agoon
05/02/2026
Hatutan.com, (05 Fevereiru 2026),Díli—Deskonfia, rekrutamentu kadetes foun bá Polílisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ne’ebé tama ona ba faze teste médiku nakonu ho prátika familiarizmu no nepotizmu.
Nasionál
Hahalok Ofisiál Mídia SEKOMS Bele Fó Impaktu Ba Índise Liberdade Imprensa Timor-Leste
Published
2 days agoon
05/02/2026
Hatutan,com, (05 Fevereiru 2026), Díli– Membru Parlamentu Nasionál husi Bankada CNRT, Cedelizia Faria dos Santos, konsidera hahalok atitude ofisiál mídia Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Tito Livio ne’ebé impede jornalista Hatutan.com halo kobertuta iha resintu Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,E.P) ne’ebé nu’udár mós espasu públiku bele fó impaktu ba índise liberdade imprensa iha Timor-Leste iha nivel global no rejionál.

Rekrutamentu Kadetes PNTL Diskriminativu, Ministériu Interiór ho Komandu PNTL Dezobediénsia Ba Desizaun Tribunál

Komisaun B Sei Buka Faktu Diskriminasaun iha Rekrutamentu Kadetas Foun PNTL

PNTL Kaptura Suspeitu JG ho UF Ba Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál

Kandidatu Ajente PNTL Na’in-50 Submete Keixa Ba PDHJ

Deskonfia, Familiarizmu iha Rekrutamentu Kadetes Foun PNTL

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Dili4 days agoOfisiál Mídia SEKOMS Impede Jornalista Hatutan.com Halo Kobertura iha RTTL,E.P
Justisa & Krime4 days agoTribunál Rekursu Deside Estadu Selu Kompensasaun bá Gil da Costa “Puto Naldo Rei”, Antigu Prezidente RTTL,E.P
Nasionál1 week agoPM Xanana Aprésia Hatutan.com Kestiona Liberdade Imprensa iha SEKOMS Nia Oin
Saúde1 week agoIha HNGV, Família Kous De’it Pasiente Moras Dengue Tuur iha Kadeira Hodi Baixa no Hetan Tratamentu
Dili5 days agoAsidente Tráfiku iha Área Eskola UNAMET, Joven Na’in-rua Lakon Vida
Saúde1 week agoPrezidente Ramos-Horta Dehan Imposivél Evita Kazu Moras Dengue iha Timor-Leste
Saúde1 week agoMS Élia dos Reis Amaral Husu Komunidade Labele Soe Lixu Arbiru
Polítika5 days agoKomisaun A Preokupa Servisu Asesór iha Ministériu Sira










