Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Papa Francisco Kontente ho Esforsu TL bá Hametin Dame no Promove Toleránsia

Published

on

Hatutan.com, (27 Agostu 2022), Díli- Amu Papa Francisco kontente akompaña situasaun hotu iha Timor-Leste, liuliu esforsu povu ho sarani tomak Timor-Leste nian hodi hametin dame no kontinua promove toleránsia entre relijiaun sira hotu.  

Lee Mós : Xanana nia Ajenda Hanesan Enviadu Espesiál Estraordináriu Durante iha Roma

Xanana Gusmão, entrega prenda hosi povu Timor Leste nian bá Papa Francisco iha Palásiu Apostóliku Santa Sé, Roma, iha loron 25 fulan-Agostu 2022. Foto/Media PR

Papa Francisco hato’o nia sentimentu ne’e bainhira hasoru malu ho Xanana Gusmão, nu’udár enviadu Espesiál Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta nian iha Palásiu Apostóliku Santa Sé, Roma, iha loron 25 fulan-Agostu 2022.   

Lider nasionál Kay Rala Xanana Gusmão orgullu ho mensajen Papa bá povu Timor-Leste, bá prosesu dezenvolvimentu nasionál no toleránsia iha sosiedade durante tinan 20 restaura nia ukun rasik an.

Advertisement

“Ha’u agradese bele hasoru Sua-Santidade Papa Francisco. Nia agradese tebes hodi ha’u fó apresu boot tebes bá Timor-Leste, Prezidente no povu tomak, nune’e hodi Prezidente Repúblika nia naran, ha’u fó hatene katak, ita tuir hela atividade Sua-Santidade nian, liu-liu kona-bá atu rezolve funu no buka meius hapara tiha funu iha Ukránia ho rai seluk,” Xanana haktuir.

Xanana introdús mós bá Papa Francisco katak, povu Timor-Leste akompaña atividade lider igreja ne’e, liu-liu vizita bá Irake, hodi halo aproximasaun ho Musulmanu no esforsu ne’e nu’udar aktu exemplar.

Papa rasik hato’o bá Xanana dehan, Timor-Leste merese hetan Kardeál foun hanesan Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Díli, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB no hanesan Kardeál nasaun seluk ne’ebé hetan investidura iha loron 27 fulan-Agostu 2022.

Xanana mós hato’o Prezidente Ramos-Horta  nia agradesimentu kle’an tebetebes bá Papa Francisco ne’ebé temi no promove naran Timor-Leste bá mundu tomak, tamba implementa projetu rezolusaun númeru 93/V(4ª) kona-bá fraternidade umana no Koezisténsia Komún ho Umanidade.

Kona-bá asuntu  Fraternidade Umana iha Timor Leste, daudaun ne’e, lider relijiaun sira iha Timor-Leste hahú koordena malu, hodi realiza programa oin-oin ne’ebé envolve juventude sira.

Advertisement

Xanana Gusmão Hasoru Papa Francisco iha Palásiu Apostóliku Santa Sé, Roma, iha loron 25 fulan-Agostu 2022. Foto/Media PR

“Iha ami nia konversa, ha’u temi mós  kona-bá fraternidade umana hodi dehan katak, iha Timor-Leste ita hahú tiha ona programa  hirak ne’e, iha fulan sira ne’e no sei hatudu tan iha fulan-Setembru 2022, no sei buka halo kada tinan hodi nune’e, loron ruma prepara aan di’ak liután, grupu sira hodi relijiaun oin-oin, Katóliku, Kristaun, Musulmanu, Hindu  no Konfúsiu hodi bele bá aprezenta iha Jakarta, nune’e motiva relijiaun sira seluk bele iha hanoin hadomi malu, respeita malu no kria dame,” Xanana haktuir iha komunikadu imprensa ne’ebé Hatutan.com asesu.  

Timor-Leste nu’udar nasaun ki’ik ida ne’ebé maioria populasaun  Katólika, sai ezemplu hodi promove nafatin toleránsia entre relijiaun no liberdade relijiaun iha nasaun sira iha Rejiaun ASEAN no kaer metin prinsípiu hametin dame, hodi tane aas konseitu no prinsípiu Fraternidade Umana ne’ebé Papa Francisco promove bá mundu.

Iha enkontru kuaze oras ida ne’e, Papa Francisco defende atu kontinua programa fraternidade umana iha país hotu, atu hapara ona funu no apresia esforsu Timor-Leste hodi ajuda Papa nia programa.

“Amu Papa iha vontade liu, ita sente tebes nia kontente simu delegasaun ofisiál hosi Timor-Leste ne’ebé reprezenta Prezidente Repúblika. Tanba ne’e, ha’u kontente no ha’u dehan bá nia, povu tomak sei reza bá ita-boot nia saúde, tanba saída maka Papa halo, hodi ko’alia hasoru funu, ko’alia kona-bá pas, rekonsiliasaun no ko’alia dame entre relijiaun, buat hirak ne’e presiza korajen boot hanesan Papa Francisco iha vizaun boot tebes no hanoin luan haree bá mundu ohin loron,”  Xanana hateten.

Papa Francisco sei delega Vise Primeiru-Ministru Vatikanu atu vizita Timor-Leste iha loron 19 fulan-Setembru 2022 a hodi inaugura Nunsiatura Apostólika Santa Sé iha Motael, Dili, ne’ebé serimónia ofisial sei halo iha loron loron 21 fulan-Setembru.

Xanana hato’o bá Amu Papa no husu Amu Papa atu halo vizita  mai Timor no haktuir mós katak, oras ne’e daudaun Timor-Leste nian Reprezentasaun Vatikanu iha Dili sei hala’o servisu hosi Nunsiatura Malázia reprezentante iha Dili hanesan de’it enkarregadu bá negosia hosi reprezentasaun Malázia mai Timor-Leste.

Advertisement

“Ho hanoin ida ne’e, Amo Papa hatán ho dehan, sei estabelese uluk nia reprezentasaun, hodi prienxe rekizitu atu sai reprezentante permanente, no mós sei edifísiu bá funsionamentu servisu reprezentasaun Santa Sé nian iha Estadu. Ho razaun hirak ne’e Amu Papa nia Vise Primeiru-Ministru hosi Vatikanu sei mai vizita Timor-Leste atu haree besik liu kondisaun hodi prepara atu sai nu’udár nunsiatura ketak,” Xanana haktuir.

Planu Vizita Mai TL

Xanana Gusmão enkontru ho Papa Francisco. Foto/Media PR

Xanana ho Papa mós ko’alia planu vizita ba Timor-Leste ne’ebé tuir loloos realiza iha tinan kotuk, maibé adia, tanba situasaun pandémia no iha posibilidade ajenda bá tinan oin.

“Ha’u husu katak, posibilidade Papa atu vizita bá Timor, maibé Papa esplika katak, nia husu deskulpa, lae tinan kotuk nia mai  tiha ona Timor-Leste, maibé tanba COVID-19 mosu, maka nia la konsege mai TL, maibé ami ko’alia ho hamnasa oituan, Papa dehan haree took tinan mai ne’e karik bele ba vizita,” Xanana hateten.

Xanana husu ba povu tomak atu reza no husu tulun bá Na’i Maromak bele haraik nafatin bensan no grasa ba Papa Francisco nia kondisaun saúde ne’ebé tama ona idade tinan 85.

Enkontru entre Xanana no Papa Francisco termina ho serimónia bensan hosi Papa bá ekipa tomak inklui entrega prenda kaebauk no kafé Timor-Leste nian bá Papa.

Advertisement

Papa Francisco mós entrega prenda tersu no estátua, medalla agradesimentu no livru balun ne’ebé hetan bensan entrega bá ekipa nu’udar sinál agradesimentu.

Xanana oferese mós prenda   povu Timor-Leste nian hanesan tais, kaebauk, morten no kafé Timor-Leste bá Sekretáriu Estadu Vatikanu, Kardeál Pietro Parolin, Mgr. Edgar Parra,  Suplente  ba asuntu Jerál ba Sekretáriu Estadu Vatikanu, Sekretáriu Relasaun bá Estadu Vatikanu, Arsebispu Paul Gallagher, Secretary of Relation With States, Joseph Murphy, Head of Protocol of the Vatican no Mgr. Bruno Bastos Lins, Deputy of Head of Protocol.

Delegasaun Timor-Leste ne’ebé akompaña Xanana hasoru Papa Francisco mak hanesan Asesór Diretu  no Politiku Prezidente Repúblika, Tomás do Rosario Cabrál, Asesora Administrasaun Fiansa Palásiu Prezidente, Dirce dos Reis Amaral, Asistente Enviadu, Vanessa Pereira, Ofisiál Fotógrafu Media Prezidente Repúblika, Eugénio Pereira da Silva no  akompaña direita hosi Embaixadór Timor-Leste bá Vatikanu, Juvita Rodrigues B. Ataide Gonçalves ho ekipa protokolu, Sausia Soares nh Jennifer Ventanilla.

Jornalista : Vito Salvador

 

Advertisement

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Sei Foti Hotu Veíkulu Estadu Ne’ebé Estasiona iha Kargu Xefia Sira-Nia Uma

Published

on

Hatutan.com, (26 Abríl 2024), Díli-Ekipa fiskalizasaun konjunta sei bá foti obrigatóriu veíkulu (karreta ho motór)  Estadu nian ne’ebé durante ne’e estasiona iha utilizadór sira-nia rezidénsia privadu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Papél Mídia Importante Hodi Kontribui bá Prezerva Memória Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Centro Nacional CHEGA! Institutu Públiku (CNC, I.P) konsidera mídia ka jornalista sira-nini papél importante tebes atu bele halo kobertura kona-bá akontesimentu sira istóriku hodi bele kontribui bá prezerva memória sira pasadu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Posibilidade Governu Aprezenta Kandidatu Foun Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Vise-Ministru Asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo, informa proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés), aprova  final global ona iha Parlamentu Nasionál iha loron 22 fulan-Abríl,  ho nune’e, Governu sei haree fali timoroan feto ka mane ne’ebé prenxe rekizitu hodi kandidatu  bá komisáriu CAC atu aprezenta bá Parlamentu Nasionál hodi hakat bá eleisaun.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending