Connect with us

Polítika

Órgaun Soberania Haat Tenke Iha Kooperasaun Di’ak no Diálogu Permanente

Published

on

Hatutan.com, (15 Setembru 2022), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta afirma, órgaun soberania Estadu hanesan Prezidente Repúblika, Tribunál Supremu, Parlamentu Nasionál no Governu tenke iha kooperasaun di’ak no iha diálogu permanente, tanba Konstituisaun RDTL fó podér polítiku no jurídiku ba órgaun haat ne’e.

Prezidente Repúblika (PR), Ramos-Horta iha sesaun da¬-V, Kinta Lejislatura Parlamentu Nasionál, Kinta (15/09/2022).

Poder sira ida-idak hosi kada órgaun Estadu ne’e hakru’uk ba prinsípiu separasaun no importante prinsípiu interdependénsia ba podér sira.

Lee Mós: Horta Prontu Apoiu Governu Buka Solusaun Lori Ró Haksolok Mai Timor

Relasaun entre Prezidente, Parlamentu, Governu no Tribunál sira ne’e nu’udár relasaun resiprokál ida ne’ebé kada órgaun soberanu depende ba órgaun soberanu sira seluk atu garante ezersísiu loloos ba sira-nia funsaun.

Advertisement

Interdependénsia ezije kada órgaun, to’o oras-ne’e hanesan sira-nia mandatu konstitusionál permite, atu serbisu hamutuk hodi garante la’ós de’it unidade Estadu, maibé mós funsionamentu di’ak ba instituisaun demokrátiku sira.

“Sein iha separasaun komplementáriu ida-ne’e, interdependénsia no unidade ne’ebé rezulta hosi buat ne’e, ita sei labele presta ba ita-nia membru sosiedade ne’ebé importante liuhotu, mak povu ne’e. Promesa sira ne’ebé ita halo ona iha ita-nia luta ba independénsia nasionál no dezenvolvimentu nasionál,” Ramos-Horta hateten iha abertura sesaun da­-V, Kinta Lejislatura Parlamentu Nasionál, Kinta (15/09/2022).

Podér sira Prezidensiál nian iha knaar importante atu garante unidade nasionál no funsionamentu di’ak ba instituisaun demokrátiku sira ne’e garantidu.

Prezidente tenke serbisu atu lori órgaun soberanu sira hotu hamutuk ba povu no nasaun nia interese. Ne’e la signifika sempre konkorda-malu ba buat hotu, ne’e la signifika labele iha espasu atu iha debate, dúvida ka divizaun sira.

Maibé, buat ne’e signifika duni katak to’o ikus, hotu-hotu tau interese sira nasaun no povu nian aas liu hotu, as liu interese pesoál no polítika sira.

Advertisement

“Hanesan guardiaun ba Konstituisaun, Prezidente Repúblika tenke firme protejidu hosi disputa polítika-partidu nian, sempre buka atu mantein distánsia hosi diferensa polítika sira entre maioria parlamentár no opozisaun. Maibé, mantein distánsia la hanesan ho laiha hanoin ka la serbisu hamutuk ho Parlamentu no Governu,” Horta subliña.

Timor-Leste nia sistema Konstituisaun la fó ba órgaun ida atu iha podér soberanu totál. Posivelmente, ida-ne’e mak sempre sai tiha ona Horta nia pontu partida iha ninia relasaun, hotu-hotu tenke serbisu hamutuk, koopera ba benefísiu nasaun nian. Diálogu tenke nakloke, respeitadu, enkorajadu, no mantein bebeik. Até bainhira bele karik hotu-hotu iha hanoin ka ideia sira ne’ebé diferente kona-bá oinsá atu prosede ho didi’ak.

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta.

Bainhira konflitu ida mosu iha sistema Konstitusionál laran, Prezidente Repúblika mak sai nu’udár árbitu polítiku. Tribunál Rekursu maka sai nu’udár árbitru jurídiku ne’ebé ikus. Kabe ba Tribunál maka to’o ikus atu deside saída mak lei ne’e, signifika no ida-idak, Prezidente, Parlamentu no Governu tenke aseita buat ne’e. Maibé, Prezidente ezerse podér polítika sira ne’ebé permite nia atu sai árbitu entre Governu no Parlamentu no entre maioria Parlamentár no opozisaun.

“Liu fulan haat ba ha’u-nia mandatu, ha’u buka tiha ona atu involve iha diálogu no promove diálogu: ho Tribunál Rekursu, Parlamentu, ninia maioria no ninia opozisaun no mós ho Governu.  Ha’u mós involve iha diálogu ho Governu lokál no ho povu. Ha’u envolve tiha ona diálogu ho setór privadu nasionál no internasionál, ho ONG sira no mós ho Organizasaun Internasionál sira. Iha tempu sira hotu ne’e, ha’u-nia objetivu maka atu lori autór oin-oin ne’ebé influensia ita-nia rai nia futuru ne’e hamutuk, nune’e ita hotu bele, separadamente no interdependentemente serbisu atu kria futuru ida ba ita-nia nasaun no povu,” Horta hateten.

Sustentabilidade Inkluzivu Importante

Estadu la eziste ba ema ida nia benefísiu, maibé ba benefísiu povu nian iha nasaun ida ne’e.

Advertisement

Artigu 2 hosi Konstituisaun RDTL estipula baze ba Timor-Leste nia demokrasia. La’ós partidu polítiku ida de’it nia interese ka interese pesoál, maibé nu’udár interese ida ne’ebé eziste atu serbí povu.

Buat ida-ne’e tenke sai pontu prinsipál ba iha ema hotu nia neon bainhira ezerse podér sira ne’ebé separadu, maibé interdependente. Prinsípiu báziku haat ne’ebé forma baze ba demokrasia tenke sempre tane-aas.

“Prinsípiu báziku sira ne’e maka, primeiru, Soberania ne’e eziste iha povu nia liman. Segundu, Estadu, ninia órgaun sira no ninia instituisaun sira ne’e hakru’uk ba Konstituisaun no ba lei. Terseiru, validade ba lei sira no asaun sira seluk balun Estadu no Governu lokál nian depende ba iha kumprimentu ba Konstituisaun no lei sira ne’ebé hamosu hosi Konstituisaun nia okos. Kuartu, norma sira, kostume sira no kultura ita-nia povu nian sai nu’udár bee-matan moris, ne’ebé buat seluk hotu dezenvolvidu no evoluidu no valorizadu no rekoñesidu hosi Konstituisaun no hanesan rezultadu ba buat ne’e, maka Estadu no ninia órgaun no instituisaun sira,” nia esplika.

Prinsípiu sira-ne’e ultrapasa liu ida-ne’e. Estadu ho ninia órgaun soberanu sira, podér polítika sira ne’ebé ida-idak iha hanesan  guardiaun sira ba povu, eziste ba objetivu ida. Prinsípiu sira-ne’e la’ós nu’udár finál ona ba prinsípiu sira-ne’e rasik. Distribuisaun podér polítika  ida-ne’e la eziste atu simplesmente kria sistema ida ba ema boot no auto-grandeza.

Povu mak sai nu’udár órgaun orijinál ba soberania Timor-Leste nian. Órgaun soberania sira apenas eziste, iha surat tahan no iha prátika atu serbí sira.

Advertisement

Sustentabilidade Inkluzivu—knaar Konstitusionál nian ida atu garante justisa ekonómiku no sosiál.

Objetivu sira Estadu nian ne’ebé estipula iha Konstituisaun inklui buat sira hanesan  harii sosiedade ida ne’ebé bazeia ba justisa sosiál, estabelese ben-estár espirituál no materiál, proteje ambiente no prezerva nia rekursu naturál sira.

Objetivu sira-ne’e inklui promove dezenvolvimentu setór no rejiaun sira ne’ebé integradu no armoniozu, no importantemente, garante distribuisaun produtu nasionál ne’ebé justu.

Kona-bá ideia sustentabilidade Inkluzivu ida-ne’e Horta hakarak foka ba objetivu sira kona-bá estabelesimentu ben-estár spirituál no materiál sidadaun sira-nian, protesaun ambiente no prezervasaun rekursu naturál sira no distribuisaun produtu nasionál ne’ebé justu.

Integrál ba protesaun ambiente no prezervasaun ba rekursu naturál sira, ne’ebé konsagra iha Konstituisaun, haree konseitu dezenvolvimentu sustentável, ne’ebé protesaun ba ambiente ne’e haree hosi perspetiva dezenvolvimentu ekonómiku. Mais duké meramente prinsípiu orientadora ida, Konstituisaun ne’e asumi  Estadu nia knaar jurídiku atu salvaguarda dezenvolvimentu sustentável ekonomia nian, no atu garante katak nasaun nia rekursu natural sira-ne’e uza ho maneira ida ne’ebé ekuitativu no justu.

Advertisement

Sustentabilidade Inkjluzivu signifika sistema ekonómika, uzu ba produtu nasionál no uzu ba rekursu natural sira tenke hala’o iha maneira ida ne’ebé sustentavel ba oras ne’e, no mós ba iha futuru, ba jerasaun sira tuirmai.

Ne’e la signifika Governu labele gasta no uza, por ezemplu Fundu Petrolíferu, maibé katak Governu tenke hala’o buat ne’e ho justu ba benefísiu ema hotu nian ho nesesidade sira ba jerasaun sira tuirmai, ne’ebé konsideradu hamutuk ho jerasaun sira oras ne’e nian.

Ikus liu, Xefe Estadu hateten tempu to’o ona atu konsentra no foka ba futuru koletivu TL nian, futuru povu nian. Ho espíritu fraternidade umana no ho espíritu ba prinsípiu sira-ne’ebé konsagra iha Konstituisaun RDTL rasik, tenke buka no harii hamutuk sosiedade no nasaun ida-ne’ebé sustentavel, inkluzivu, no justu.

Hanesan povu ida, tenke sempre hakaben umanidade no kompaixaun. Tenke sempre envolve iha diálogu hodi harii futuru ne’ebé sustentável, inkluzivu no koletivu.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Polítika

Iha informasaun, Xanana sei “tula-liman” ba Ramos-Horta rekandidata ba PR 2027-2032

Published

on

By

Hatutan.com, (08 Outubru 2026), Díli—Eleisaun Prezidensiál Timor-Leste  periódu 2027-2032 besik daudaun ona. Iha ona kandidatu lubuk ida mak hala’o sira-nia movimentu atu hanesan mini kampaña hodi prepara aan ba enfrenta eleisaun prezidénsial ne’ebé sei hala’o entre fulan-Marsu tinan 2027. 

(more…)

Continue Reading

Polítika

Governu submete proposta OJE 2027 billaun 2.5 USD ba Parlamentu Nasionál

Published

on

By

Reportajen: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Trending