Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Timoroan Tenke Sai “Masin” Fraternidade Umana

Published

on

Hatutan.com, (20 Setembru 2022), Díli—Vise-Primeiru Ministru Vatikanu, Arsebispu Edgar Peña Parra husu Timoroan hotu sai hanesan “masin” Fraternidade Umana ne’ebé lori sabór rekonsiliasaun ba sosiedade no kontribui ba hametin pás mundiál.

Vise-Primeiru Ministru Vatikanu, Arsebispu Edgar Peña Parra ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta iha Simpósiu ho Tema “A Declaração de Abu Dhabi Sobre A Fraternidade Umana em Prol da Paz Mundial Adotado Pelo Parlamentu Nacionál da RDTL como documento Nacional” iha Universidade Catolica Timorense, São João Paulo II, Balide, Tersa (20/09/2022).

Edgar Peña Parra husu ne’e iha Simpósiu ho Tema “A Declaração de Abu Dhabi Sobre A Fraternidade Umana em Prol da Paz Mundial Adotado Pelo Parlamentu Nacionál da RDTL como documento Nacional” iha Universidade Catolica Timorense, São João Paulo II, Balide, Tersa (20/09/2022).

Lee Mós: Fraternidade Umana Konfirma Vokasaun TL ba Rekonsiliasaun

Arsebispu Edgar Peña Parra esplika, masin nu’udár sabór Fraternidade, buat ne’ebé importante liu maka oinsa ho Fraternidade Umana ema hotu-hotu bele koko sabór rekonsiliasaun nian atu hametin relasaun ba konvivénsia pasífika entre ema.

Advertisement

Povu Timor-Leste merese duni atu hetan kualifikasaun ne’ebé tuir loloos masin, tanba povu Timor-Leste la’ós de’it hadame-malu maibé hatene oinsa fó ba malu dame hodi haklaken no koko haboot Fraternidade iha sira nia knua, hela fatin hodi reprezenta modelu koezisténsia pasífika nian.

Timor-Leste rai dahuluk ne’ebé Amu Papa João Paulo II rein, rai ne’e merese duni atu hetan bensaun tán nia povu fiar na’in no hatudu ona iha nia an sabór loloos hosi Fraternidade.

“Timor-Leste hanesan nasaun dahuluk iha mundu ne’ebé adopta dokumentu Fraternidade Umana hanesan dokumentu Nasionál no desizaun ne’e Intriseka ba Espíritu hosi povu ne’e no tuir istória no identidade rai ne’e nian,” Arsebispu Edgar Peña Parra hateten.

Dokumentu Fraternidade Umana propoin tema oin-oin ho objetivu atu favorese la’ós dei’t pás maibé konserva no dezenvolvimentu koezisténsia komún.

Tanba ne’e dokumentu Fraternidade Umana tenke hela hanesan objetivu ba peskiza no reflesaun nian iha eskola sira hahú hosi nível primária to’o iha universitáriu no institutu edukasaun no formasaun sira tenke kontribui ba kriasaun jerasaun foun ne’ebé bele lidera pás ho di’ak no defende direitu umanu iha fatin hotu-hotu.

Advertisement

Promosaun no protesaun ba Liberdade sira liliu ba Liberdade sira ne’ebé hetan violasaun no kontinua lori iha ema ida-ida nia an, diálogu interreliozu tanba ida ne’e mak masin ida boot liu no sabór loloos hosi Fraternidade Umana mak diálogu ne’e rasik.

“Buat importante no indispensável ba pás no Fraternidade maka, justisa ne’e bazeia ba laran Sadia atu ema hotu hetan moris dignu, Promosaun no protesaun ba Liberdade liuliu ba Liberdade relijiozu no buat seluk importante maka orasaun ne’ebé halo ema aten brani no prontu hakbesik an ba Kriadór,” nia subliña.

Vise-Primeiru Ministru Vatikanu, Arsebispu Edgar Peña Parra iha Simpósiu ho Tema “A Declaração de Abu Dhabi Sobre A Fraternidade Umana em Prol da Paz Mundial Adotado Pelo Parlamentu Nacionál da RDTL como documento Nacional” iha Universidade Catolica Timorense, São João Paulo II, Balide, Tersa (20/09/2022).

Nune’e mós Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha nia Lectio Majistralis sita pontu importante balun ne’ebé lori reflesaun ida kle’an kona-bá sentidu Fraternidade Umana.

Iha pontu lubuk ida ne’ebé ko’alia kona-bá instituisaun patriotizmu iha konvokasaun entre Fraternidade no Paternidade.

Fraternidade tuir Filozofia politika Timor Leste nian ne’ebé kobre reapropriasaun fraternidade tuir Filozofia politika, institusionalizsaun Fraternidade Umana, rekonsiliasaun no konstrusaun aldeia de edukasaun tuir prinsípiu Fraternidade Umana atu sai hanesana Catastrofe edukativa.

Timor Leste tenke sai hanesan “Laboratoriu da Toleránsia” hanesan buat ida importante atu ema hotu servisu ba Fraternidade Umana, iha konstituisaun RDTL ko’alia kona-bá Estadu promove kooperasaun ho diferente konfisoens relijioza sira ne’ebé kontribui ba bem estár povu Timor Leste, (konfirma K-RDTL artigu 12, Númeru 2). Iha artigun 45, Númeru 1 K-RDTL mós ko’alia kona-bá “As Confossões Religiosass Separadas do Estado”.

Advertisement

“Hafoin rezolusaun Parlamentu Nasionál nú. 11/2022, loron 13 fulan Maiu, ohin loron Timor-Leste hakat ba oin iha Institusionalizasaun Fraternidade Umana tuir politika Timor Leste nian. Kultura diálogu hanesan dalan ida, kolaborasaun komún hanesan diálogu konduta, koñesimentu mutual hanesan métodu no krítuku,” José Ramos-Horta hateten.

Xefe Estadu hein katak ema tomak iha mundu sei hatudu laran sadi’a no laran di’ak ba malu. Hein ho mehi ida katak aban bainrua iha Timor Leste Fraternidade sei sai kultura hasoru malu nian.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Pozisaun Igreja Katólika: Natureza Loloos Hosi Matrimónio Maka Mane ho Feto Moris Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FMDC-UN WOMEN Entrega Matadalan Reportajen Sensível Jéneru bá CI

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Dilí—Fundasaun Médis Development Center (FMDC), UN Women estabelese kooperasaun ho Conselho Imprensa (CI) hodi entrega matadalan reportajen sensível bá jéneru, nune’e bele promove média no eleva kapasidade jornalista sira oinsá bele halo reportajen ho di’ak bá asuntu igualdade jéneru iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Tenke Haforsa Seguransa iha Fronteira Hodi Kombate Movimentu illegál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli— Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu bá Governu liu hosi Ministériu Interiór (MI) atu haforsa seguransa iha fronteira sira rai-maran nian hodi evita sasan illegál sira hanesan sigaru inklui sasan sira seluk ne’ebe kontinua tama mai iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending