Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

Aplikasaun Universal “Subsídiu Fim do Ano” $200 bá Uma-Kain, PDHJ Sei Husu Supremu Tribunál Justisa Halo Fiskalizasaun Abstrata

Published

on

Hatutan.com, (26 Setembru 2022), Díli-Provedória Direitu Umanu no  Justisa (PDHJ, sigla portugés) sei uza nia kompeténsia tuir Artigu 150 Konstituisaun RDTL hodi husu ka rekere bá Supremu Tribunál  Justisa (STJ)  halo fiskalizasaun abstrata bá aplikasaun universal  subsídiu fim do ano” $200  uma-kain ne’ebé hamosu lapsu iha Dekretu-Lei Nú.37/2022.  

Lee Mós : Subsídiu Universal $200 bá Uma-Kain iha Poténsia Governu Viola Rasik Nia Dekretu-Lei

Adjuntu Provedór no nu’udár mós Provedór Interinu, José Tello Soares Cristóvão. Foto/Elio dos Santos da Costa

Artigu 150 hosi Konstituisaun RDTL hatuur no define regra kona-bá fiskalizasaun abstrata bá Konstitusionalidade  ne’ebé bele rekere hosi entidade sira hanesan, Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál, Prokuradór Jerál Repúblika, ho baze iha dezaplikasaun ne’ebé tribunál halo iha kazu konkretu tolu ba norma julgada inkonstitusionál, Primeiru-Ministru, deputadu sira-nia dalimak ida ho Provedór  Direitus Umanus no Justisa (PDHJ.

Iha sistema semi-Prezidensiál Timor-Leste nian, garante kona-bá aktu balu hosi  ema ka entidade sira ne’ebé temi iha artigu 150 Konstituisaun RDTL ida-ne’e nia laran, karik iha dúvida ka iha kestaun ruma kona-bá norma sira, hanesan lei hosi Parlamentu no mós Dekretu-Lei ho Dekretu Governu.

Advertisement

Artigu 150 mós regula katak ema sira ne’ebé temi iha artigu ida ne’e nia laran bele rekere deklarasaun inkonstitusionalidade bá Supremu Tribunál ba Justisa (STJ).

Artigu 150 hosi Konstituisaun RDTL ne’e mós fó fatin ka espasu bá sidadaun sira individuu atu hato’o mós sira nia direitu kona-bá norma sira ne’ebé vigora iha orden jurídika Timor-Leste nian. Maibé sidadaun sira sei hato’o liuhosi Provedór

Direitus Umanus  no Justisa (PDHJ) atu reprezenta sira hodi levanta kestaun  sira  ne’ebé lori dúvida liga ho norma sira bá Supremu Tribunál ba Justisa.

Adjuntu Provedór no nu’udár mós Provedór Interinu, José Tello Soares Cristóvão hateten, bainhira Governu kontinua mantein ho desizaun  aplika “Subsídiu Fim do Ano” $200 universal bá uma-kain hotu, maka PDHJ sei husu bá Supremu Tribunál ba Justisa  atu fiskalizasaun abstrata Konstitusionalidade.

“PDHJ hanoin ona to’o iha ida ne’ebá, maibé sei hein señora Provedóra fila mak nia sei haree asuntu ida-ne’e. Entaun, ha’u hanoin, ida ne’e pertinente, tanba PDHJ iha mandatu ida bá husu halo fiskalizasaun abstrata bá lei ida ne’ebé mak ladun loos,” Adjuntu Provedór José Tello hateten.

Advertisement

PDHJ sei konjunta ho Komisaun Anti Korupsaun (CAC-sigla português) hodi servisu hamutuk liután atu  haree bá kestaun ida-ne’e.

“Ida ne’e sei la’o, ha’u hanoin PDHJ ho CAC iha kooperasaun di’ak para atu haree bá asuntu sira ne’e,” José Tello Soares Cristóvão, hateten tán.

Lee Mós : Aplikasaun Universal Subsídiu “Fim do Ano” $200,00 Kada Uma-Kain Kria Injustisa Sosiál

Adjuntu Provedór no nu’udár mós Provedór Interinu, José Tello Soares Cristóvão hateten, “subsídiu fim do ano”  $200 ne’ebé aplika universal atu fó bá uma-kain hotu, hahú hosi Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál, membru Governu to’o funsionáriu administrasaun direta on indireta sira hotu, hamosu dúvida ka lapsu tanba definisaun preámbulu ne’e koalia buat ida, objetivu hosi lei ne’e rasik, la hán malu ho artigu 2 ho 1, kona-bá definisaun befisiáriu.

“Aplikasaun universal bá subsídiu fim do ano $200 ba uma-kain hamosu dúvida no laiha klareza loloos kona-bá konteúdu hosi dekretu-lei refere, tanba definisaun preámbulu ne’e koalia buat ida, objetivu hosi lei ne’e rasik, la hán malu ho artigu 2 ho 1, kona-bá definisaun befisiáriu,” Adjuntu Provedór PDHJ, José Tello Soares Cristóvão, hateten hodi responde  Hatutan.com, iha kna’ar fatin Caicoli, Díli, Segunda (26/09/2022).

Advertisement

Preámbulu hosi Dekretu-Lei ne’e konsagra katak, atu hamosu justisa sosiál no igualidade hodi permite mós uma-kain sira ne’ebé mak laiha rendimentu ka no la benefísia remunerasaun adisionál, sira mós bele hetan direitu hanesan  ho funsionáriu públiku ka ajente no traballadór nasionál sira ne’ebé mak kada tinan, hetan remunerasaun adisionál. Nune’e mós, iha artigu 1 no 2, hosi Lei Subsídiu “fim do ano” ne’e mós, hatete katak, subsídiu ida ne’e nia objeitivu atu apoia bá família sira ne’ebé vulnerável liu, hodi garante bá sira, atu bele goza mós direitu ne’ebé hanesan hodi selebra iha tempu natál ho tinan foun ho di’ak. Maibé, Governu liuhosi Konsellu Ministru ho Ministériu Solidariedade, Sosiál no Inkluzaun (MSSI) sei aplika pagamentu universal bá uma-kain hotu iha territóriu nasionál hanesan.  

“Ida ne’e, PDH haree sira atu festeza natál ne’e. Maibé, realidade iha artigu hosi 2 hosi lei subsídiu “fim do ano”, ne’ebé mak define benefisiáriu bá pagamentu, la define didi’ak benefisiáriu tuir prinsipiu ne’ebé mak refere iha preámbulu, no la tuir objetivu ne’ebé mak define ona iha artigu 1 no 2,” José Tello Soares Cristóvão haktuir.

Definisaun bá benefisiáriu refere bá uma-kain, rejístadu tuir Diploma Ministérial hosi Ministériu bá Administrasaun Estatál (MAE), númeru 49/2017, loron 23 fulan-Agostu, no ida diploma ida ne’e mós, koalia de’it kona-bá rejístu uma-kain no populasaun.

“Hosi preámbulu ka artigu ne’ebé mak mensiona kona-bá Dekretu-Lei ne’e, kontradíz malu. Entaun, saida mak PDHJ halo?, PDHJ sei halo karta ida bá Primeiru- Ministru, Taur Matan Ruak  para hateten, halo definisaun didi’ak, oinsá mak esklarese loloos kona-bá finalidade no kontéúdu loloos hodi Dekretu-Lei ne’e, sé lae, todan oitoan,” José Tello, hateten.

Adjuntu Provedór ne’e konsidera mós katak, konteúdu hosi Dekretu-Lei bá subsídiu iha “fim do ano” ne’e, hanesan laiha imájen, laiha klamar atu deznvolve nia populasaun sira, tanba lei ne’e rasik ladun iha serteza.

Advertisement

Bainhira governu kontinua ho nia desizaun ida ne’e, katak sei atribui subsídiu ho universálmente, PDHJ sei halo monitorizasaun, tun direta bá haree, no depois rekomenda bá iha órgaun ka entidade relevante sira, atu haree bá prosesu sira ne’e.

Provedór interinu ne’e esplika, PDHJ nia mandatu  haree bá Dekretu-Lei númeru 37/2022, iha ne’ebé, Governu tenke la’o tuir regra ne’ebé mak iha. Agora, konteúdu hosi Dekretu-Lei ne’e mós, ladun kona-bá malu, entaun tuir José Tello, subsídiu universál ida ne’e, sei estraga hotu Timor-Leste nia osan iha fundu mina-rai, tanba membru órgaun soberanu mós atu benefísia hotu subsídiu ne’e.

“Iha Dekretu-Lei ne’e, preámbulu ne’e hatete de’it bá ema sira ne’ebé mak sai benefísiáriu ne’e, ema mais vulnerável. Agora, iha artigu 1 ho 2 ne’e, hosi Dekretu-Lei 37/2022, koalia fali buat ketak ida. Entaun, ida ne’e ladun justu. Ita hakarak ema hotu pasa natál ho tinan foun ho buat di’ak, mais iha realidade, ema ne’ebé ma ezemplu, sira ne’ebé mak ho saláriu $500+1 hetan tán subsídiu ne’e triste ida,” Adjuntu Provedór José Tello, preukupa.

Enkontru Vise-MSSI ho Vise-MAE

Vise-MSSI Signi Verdial hala’o enkontru ho Vise-MAE, Lino de Jesus Torrezão, iha Edifísiu Sentral MSSI-Caicoli, Díli, Segunda (26/09/2022). Foto/MSSI

Relasiona ho polítika no implementasaun “Subsídiu Fim do Ano” ne’e, Segunda (26/09/2022), Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Signi Verdial hala’o enkontru ho Vise-Ministru Administrasaun Estatal, Lino de Jesus Torrezão.

Sita hosi pájina Facebook ofisial Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun katak enkontru ne’ebé hala’o iha Edifísiu Sentral MSSI-Caicoli, Díli, fahe informasaun bá malu kona-bá preparasaun hodi implementa subsídiu Fim do Ano ($200,00).

Advertisement

Partisipa iha enkontru ne’e mak hanesan, Diretores Jerais hosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun & Ministériu Administrasaun Estatal, Xefe Unidade Kooperasaun no Parseria-MSSI inklui Assesor Vise-Ministra MSSI

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

FONGTIL Preokupa Autoridade Sira Nonook ho Kazu Ró Tranship II no Expo Dubai

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli– Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL) preokupa ho prosesu transparénsia hosi Ministériu Públiku (MP) kona-bá kazu Ró Tranship II ho Expo Dubai ne’ebé FONGTIL submete to’o agora la iha follow-up no MP nonook tiha de’it.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Eviksaun, PDHJ Konsidera Aprosimasaun SEATOU Sees Hosi Prinsípiu Direitus Umanus

Published

on

Hatutan.com, (19 Abríl 2024), Díli—Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), lamenta no konsidera aprosimasaun ne’ebé Governu halo liu hosi Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias  hasoru komunidade iha Díli, sees hosi prinsípiu direitus umanus ninian.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Prizioneiru Na’in-Lima Okupa Kuartu Ida, HAK Husu Governu Estabelese-tán Prizaun Foun

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Asosiasaun HAK sujere atu Governu estabelese tán prizaun foun tanba liu hosi monitorisazaun ne’ebé mak sira halo iha prizaun Díli, Gleno no Suai hatudu katak kondisaun infra-estrutura barak mak aat no la sufisiénte bá dadur sira ne’ebé ema na’in-lima okupa lisku kuartu ida ho medida ne’ebé kiik.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending