Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Subsídiu “Fim do Ano” $200 ho Forma Universál Hanesan Korrupsaun no Fó Todan bá Despeza Estadu

Published

on

Hatutan.com, (29 Setembru 2022), Díli-Asia Justice And Rights (AJAR) konsidera subsídiu “fim do ano” $200, bá uma-kain ho forma universal hanesan aktu korrupsaun.

Lee Mós : Prezidente Repúblika Sei La Simu Subsídiu “Fim do Ano” no Husu Governu Atribui Bá Povu Vulnerável

Diretór AJAR, José Luis Oliveira. Foto/Elio dos Santos da Costa

“Mai ha’u, ida ne’e ida korrupsaun ida, korrupsaun polítika, tanba ema ne’ebé mak foti desizaun, atu benefisia sira-nia aan, no ida ne’e promove diskrepánsia sosiál iha sosiedade. Ema riku, sai riku bá beibeik, enkuantu ema kiak, sai kiak bá beibeik. Mai ha’u, ne’e polítika irresponsavel,” Diretór AJAR, José Luis Oliveira, hateten bá Hatutan.com, iha salaun CNC, Balíde Díli, Kinta (29/09/2022).

José Luis Oliveira hateten, bainhira haree hosi aspetu ekonómika, subsídiu ida ho forma universál ne’e, sei kontribui bá inflasaun iha nasaun ida ne’e, no sé inflasaun mosu ona, signifika, povu ki’ik no kiak sira mak sofre, tanba ema balu ne’ebé simu ona saláriu ho montante boot, hetan ona regalia oioin, simu tán  saláriu désimu-terseiru, depois agora atu bá simu tán subsídiu “fim do Ano” $200.

Advertisement

Tuir José Luis, subsídiu ne’e ninia intensaun atu ajuda ema sira ne’ebé maka sei moris iha situasaun difisil ká povu vulneravel sira.

“Agora, ha’u husu, membru Governu ne’e, moris susar hela ka? Hahán laiha ka, tenke bá hadau ema povu baibain ninia  jatah. Tanba ne’e mak ha’u konsidera  korrupsaun polítika,”  José Luis Oliveira hateten.

Ativista bá direitu umanu ne’e, haree katak, Governu Konstitusionál Da-ualu ne’e, halo kurrupsaun, tanba deside rasik sira-nia saláriu ho montante boot bá sira-nian aan, depois povu nia direitu mós sira bá hadau hotu. Tuir loloos, sira ne’ebé mak simu ona saláriu désimu-terseiru, labele bá hadau fali tán subsídiu ne’ebé tuir loloos povu ki’ik sira mak merese simu.

Hatán kona-bá programa ne’e sei gasta orsamentu hamutuk millaun $70, no oinsá implikasaun bá Timor nia fundu mina-rai ne’e, José Luis Oliveira dehan, klaru katak, la’ós problema ida ne’e de’it, maibé, sé hakarak haree gastu sira bá fundu mina-rai, iha alokasaun orsamentu barak ne’ebé mak Governu halo, atu horut osan mina-rai ne’e mohu lalais tanba iha osan barak ne’ebé mak governu foti.

Lee Mós : Subsídiu Universál “Fim do Ano” Insultu Bá Povu Ki’ik, KM Re-afirma Desizaun Atribui Bá Uma-Kain Hotu

Advertisement

Nia fó ezemplu ida maka, subvensaun públika bá partidu polítiku sira ne’ebé mak iha asentu parlamentár, gasta osan ne’ebé boot mós tanba kada tinan aloka rihun $94, bá deputadu ida. Maibé, sira sei hetan tán ida subsídiu ida ne’e. Foin lalais, parlamentu aprova tán aumentu osan bá sira-nian tratamentu saúde.

“Ida ne’e promove pequeno burgasia iha Timor, ida ne’ebé mak kontráriu ho ideolojia polítika ida ne’ebé mak uluk, FRETILIN kuda iha 1974. FRETILIN uluk mosu ne’e, tanba atu halo revolusaun, atu abaixu pequeno burgasia. Agora, Governu ida agora FRETILIN  tongka bá ne’e maka, atu promove fali pequeno burgasia. Ida ne’e mak, mai ha’u iróniku tebetebes,” José Luis Oliveira, kestiona.

Ho desizaun Governu nian hodi halo ona alterasaun dahuluk bá Proposta Dekretu-Lei 37/2022 ne’e, AJAR nota katak, desizaun ne’e hanesan desizaun ilegál.

“Mai ha’u, ohin korrupsaun, agora ne’e mós, ita bele konsidera mós ilegál, tanba la tuir regra, norma  ida ne’ebé loos. Kuandu ita ko’alia subsídiu, subsídiu ne’e ajuda. Ajuda bá ema ne’ebé mak kbiit laek, ajuda bá ema ne’ebé mak iha sira-ninia moris susar hela. Agora, membru Governu ida ne’ebé regalia ka saláriu boot tiha ona ne’e, nia moris susar saida. Ne’e ilegál, la halo tuir regra, normas bá subsídiu nian,” José Luis Oliveira afirma tán.

Tuir loloos, José Luis hateten, subsídiu hosi Governu ne’e nia regra mak atu ajuda bá ema ne’ebé mak susar, ema kbiit-laek, ema defisiente, no ema ruma hetan dezastre, ka ema dezempregu.

Advertisement

Aumentu Despeza Ne’ebé Boot

Peskizadora La’o Hamutuk, Marta da Silva. Foto/Rogério Cárceres

Iha sorin seluk, Peskizadora La’o Hamutuk, Marta da Silva, hateten, iha sira-nia relatóriu to’o iha fulan-Juñu 2022, Timor-Leste lakon ona nia osan ne’ebé investe iha fundu petrolíferu ho montante kuaze biliaun $1,9.

“Ita bele dehan katak, nia kuaze lakon billaun $2. Ita-nia osan ida antes ne’e nia iha billaun $19, agora nia tenke tun bá billaun $17. Signifika, nia lakon purvolta billaun $2. Ho subsídiu ida ne’e tán, ita kontinua nafatin despeza ne’ebé boot,” Peskizadora La’o Hamutuk, Marta da Silva, hateten.

La’o Hamutuk monitoriza katak, subsídiu $200 ne’e, foti hosi Orsamentu Ratifikativu nian. Entaun osan ida-ne’e aumenta sa’e tiha ona, no nia gastu ne’ebé boot liu, to’o billaun $3 resin, inklui mós fundu veteranu nian.

“Ita haree katak, ita-nia senáriu ne’ebé atu gastu ne’e, aumenta boot. Signifika, sé ida ita implementa hela de’it, katak kada tinan, ita-nia gastu despeza sei boot liu. Ha’u la dehan katak, labele fó osan bá povu ki’ik, lae. Sé fó osan bá povu ki’ik, ne’e ha’u konkorda, mais universál, ka bá ema hotu, ne’e la justu. Tanba sé ita ko’alia kona-bá justisa, sé ko’alia kona-bá justu, ne’e tenkesér fó bá ema ne’ebé mak presiza loos ka ema ne’ebé susar tebetebes,” Marta da Silva hateten.

La’o Hamutuk haree katak, ho montante orsamentu hamutuk millaun $70 ne’ebé Governu aprova bá iha subsídiu Fim do Ano $200 bá uma-kain hotu ne’e boot tebes, tanba bazeia bá lísta uma-kain ne’ebé rejistu, sa tán Dekretu-Lei 37/2027 ne’e, sei iha ninia kontinuasaun kada “fim do ano”, no ida ne’e sei fó todan boot liubá despeza estadu.

Advertisement

Peskizadora La’o Hamutuk ne’e, fó hanoin ba ukun-na’in sira, atu iha ona hanoin hodi halo revizaun ka avaliasaun, liu-liu tenke iha ona sira-nia estratéjia bá Estadu ne’e oinsá. Tanba sé Governu hanoin de’it atu gasta osan kada tinan, maka sei la bele atinje objetivu Estadu soberania ne’e hakarak ida oinsá.

“Na’i-ulun sira mós presiza halo analiza ekonomia sustentável, liu-liu liga bá rekursu ne’ebé ita iha. tanba dala-barak, ha’u dehan, sé ita depende nafatin bá ita-nia rekursu la-renovável, ne’e atu Bayu Undang ne’e, iha dala-rua to’o tolu mós, sei la muda Timor ne’e bá di’ak liu,” Marta da Silva, hateten tán.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Papél Mídia Importante Hodi Kontribui bá Prezerva Memória Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Centro Nacional CHEGA! Institutu Públiku (CNC, I.P) konsidera mídia ka jornalista sira-nini papél importante tebes atu bele halo kobertura kona-bá akontesimentu sira istóriku hodi bele kontribui bá prezerva memória sira pasadu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Posibilidade Governu Aprezenta Kandidatu Foun Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Vise-Ministru Asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo, informa proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés), aprova  final global ona iha Parlamentu Nasionál iha loron 22 fulan-Abríl,  ho nune’e, Governu sei haree fali timoroan feto ka mane ne’ebé prenxe rekizitu hodi kandidatu  bá komisáriu CAC atu aprezenta bá Parlamentu Nasionál hodi hakat bá eleisaun.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Eviksaun, Rede bá Rai Hato’o Ejizénsia 11 bá Governu

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli— Rede bá Rai (RbR) hato’o ejizénsia 11 bá IX Governu Konstitusionál liuliu bá Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, atu bele konsidera durante prosesu eviksaun bá komunidade ne’ebé okupa rai Estadu iha kapitál Díli.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending