Justisa & Krime
Kazu Osan, RENETIL Lamenta Intervensaun Vise-Ministru José Edmundo ho Vise-Ministru António Armindo
Published
3 years agoon

Hatutan.com, (13 Outubru 2022), Díli—Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste (RENETIL) lamenta ho intervensaun membru Governu hanesan Vise-Ministru Justisa, José Edmundo Caetano no Vise-Ministru Interiór, António Armindo iha kazu osan $130.000, ne’ebé autoridade seguransa halo apreensaun iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, Díli, foin lalais ne’e.

Membru RENETIL aprezenta preokupasaun prinsipál lima kona-bá intervensaun vise Ministru nain rua iha kazu aprensaun osan $130.000 iha Aeroportu Comoro, liu hosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha Sede RENETIL, Faról, Díli, Kinta, 13 Outubru 2022. Foto Hatutan.com/Elio dos Santos da Costa.
Lamentasaun ne’e tanba intervensaun ne’e sei hafraku justisa iha nasaun ne’e, nune’e aprezenta preokupasaun prinsipál lima liu hosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha Sede RENETIL, Faról, Díli, Kinta, 13 Outubru 2022.
Lee Mós: Vídeo Viral, Dezentendimentu SNI ho Dirijente KHUNTO Kona-bá Osan $130.000
- Deklara fó apoiu tomak ba entidade polisiál no judisiária sira atu hala’o sira nia knaar tuir lei haruka;
- Husu ba parte sira ne’ebé envolve iha kazu ne’e atu kolabora didi’ak ho autoridade polisiál no judisiária sira;
- Husu ba Governante sira, Prezidente Repúblika, Primeiru Ministru, Deputadu no partidu politiku sira atu manifesta apoiu polítiku ba pessoál hosi entidade sira ne’ebé halo servisu di’ak iha liña frente ba prevene no kombate krime organizadu;
- Husu mós ba Veteranus, Sosiedade Sivíl, instituisaun fiar nian sira, organizasaun de massa, estudantes no sidadaun tomak atu apoia mós ema di’ak sira ne’ebé servisu ho laran, ho integridade ho sentidu Estadu hodi hametin fundamentu Estadu RDTL no kolabora ho dalan pasífiku ba prevene no kombate krime organizadu iha Timor-Leste;
- Husu ba Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak atu avalia no foti medidas adekuadas ba membru Governu sira ne’ebé halo interferênsia ba prosesu averiguasaun no investigasaun ba suspeitu sira ne’ebé hatudu envolvimentu iha tentativa halo transferénsia osan sai hosi aeroportu ne’ebé kontra lei.
“Komunikadu imprensa ida ne’e relasiona ho kazu ida ne’ebé akontese iha Tersa dia 04 Outubru 2022, iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato. Públiku mós akompaña iha notísia sira, iha loron 04 Outubru 2022, ofisiál seguransa no alfândega iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato detekta katak sidadaun timor-oan na’in tolu lori osan ho montante $130.000, no Rupiah Indonesia Millaun 40, ho intensaun atu lori ba Indonézia,” Porta-voz RENETIL, Jose António das Neves “Samala-Rua” hateten iha konferénsia imprensa.
Bainhira ajente segurança no alfandega husu ba sira, sidadaun na’in-tolu ne’e hateten katak, osan ne’e Konselleiru Máximu Partidu KHUNTO José dos Santos Naimori ninian.
Hosi deteksaun ne’e, autoridade segurança no Alfândega iha Aeroporto Internasionál Nicolau Lobato informa kedan ajénsia seguransa sira seluk ne’ebé iha kompeténsia ba kontrolu no prevensaun brankeamentu kapitál atu hola medidas.
Nune’e, ajente sira Hosi instituisaun Estadu ne’ebé iha kompeténsia ba área ida-ne’e to’o kedan iha Aeroportu Comoro, ho hanoin atu halo medidas preventivas hodi prende tiha osan ne’e.
Maibe, ikus mai kazu ne’e dezenvolve to’o membru Governu na’in-rua no mós José dos Santos Naimori mós to’o iha Aeroporto, ho intensaun atu foti osan ne’e.
Hahú kedan loron ida-ne’e to’o agora kazu ida-ne’e sei kontinua okupa notisias iha média oi-oin iha Timor-Leste, no provoka komentariu hosi autoridade balun no hosi públiku.
RENETIL akompaña no halo mós diskusaun kona-bá hahalok sira hanesan ne’e iha âmbitu krime hasoru ekonomia, interferênsia ba apliksaun konsistente lei sira, igualdade sidadaun hotu-hotu nian iha lei nia oin, no hahalok ne’ebé hamonu integridade no dignidade Estado de Direito Democrático.
RENETIL respeita nafatin prinsípiu prezunsaun inosénsia hosi suspeitu sira, respeita sidadaun ida-idak ka grupu ida atu buka osan no uza nia osan.
“Deklarasaun ida-ne’e ami hato’o hosi RENETIL hanesan organizasaun apartidaria ne’ebé nia membrus namkari iha partidu hotu-hotu, la reprezenta interese partikulár grupu ka partidu ruma nian. RENETIL hakarak koloka kazu ida-ne’e no kazu seluk tán ne’ebé iha ligasaun ba malu iha âmbitu Estadu ho Estadu nia dimensaun sosiál, polítiku, ekonómiku no relasaun ho rai-seluk,” Samal-Rua hateten.
Timor-Leste iha fulan jullu 2008 sai ona membru ba Asia/Pacific Group (APG) on Anti-Money Laundering and Counter Financing Terrorism (AML-CFT).
Grupu ne’ebé halibur nasaun lubuk ida iha Asia no Pacifiku hodi luta kontra brankeamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu.
Mekanizmu ida-ne’e atu tulun Estadu membru sira identifika nia riskus ka nia frakeza sira ne’ebé relasiona ho prevensaun no kombate brankeamentu kapitais no finansiamentu terrorizmu, halo lei hodi prevene no kombate krime sira ne’e ka krime seluk ne’ebé daet ba krime boot rua ne’e, fo asisténsia legál ba malu, halo konfisku ka foti sasan sira ne’ebé sai objetu krime, halo estradisaun, estabelese sistema ba halo denúnsia ka kesar hahalok kriminál sira, halo investigasaun ba tranzasaun suspeita sira no tulun estabelesimentu Unidade Informasaun Finanseira hodi relata tranzasaun suspeita sira ba autoridade kompetente.
Bainhira sai ona Estadu membru ba mekanizmu ida-ne’e, Estadu Timor-Leste liu hosi nia órgaun soberania sira, entidade judisiál, polisiál, entidade finanseira bankária no la’ós banku, partidu politikus, assosiasaun ka organizasaun sira, emprezas no emprezáriu sira hotu-hotu tenki kompromete-an ba prevene no kombate brankeamentu kapitál no kombate finansiamentu terrorizmu iha TL, kolabora ho rai-seluk no nakloke ba rai-seluk atu kolabora ho TL hodi kombate krime boot rua ne’e.
Kompromisu ida-ne’e lori Timor-Leste ba adopta Regime Juridiku ba Prevene no Kombate Brankeamentu Kapitais no Finansiamentu Terrorizmu, Lei nu.17/2011, 28 dezembru ne’ebé reve fali iha 2013 hodi sai Lei nu.5/2013/III. Adopta Lei kona-bá Prevene no Kombate korrupsaun.
Estadu mós foti medidas seluk hanesan harii Servisu Investigasaun Kriminál Polisiál, Komisaun Anti-Korrupsaun, harii Polisia Sientifika Investigasaun Kriminál, harii Unidade Informasaun Finanseira Iha Banku Sentrál hodi tau-matan lisuk ba hahalok sira ne’ebé konstitui krime ne’ebé loke dalan ba brankeamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu.
Medidas hirak ne’e no seluk tán ne’ebé ita la temi iha ne’e ho objetivu atu Estadu liu hosi nia instituisaun sira asegura seguransa no estabilidade, asegura vida ekonómika ne’ebé saudável hodi hadiak povu nia moris, hatudu imajen pozitivu no estabilidade ba rai-seluk hodi fó konfiansa ba, no dada investór sira mai investe iha ita nia rai, promove empregu no empregabilidade iha ita nia rai-rasik, hametin soberania Estadu no independénsia hodi liberta povu hosi mukit no susar oi-oin.
Brankeamentu kapitál nu’udár krime ida mai hosi krime seluk (crimes antecedente ka predicate crime) hanesan korrupsaun, tráfiku no fa’an droga, prostituisaun, jogu illegál, tráfiku humanu/lori ema ba fa’an, no seluk tán. Tanba ne’e kombate krime brankeamentu kapitál signifika kombate mós krime seluk lubuk ida.
Bainhira la kombate, krime sira ne’e sei hamósu konsekuénsia negativu oi-oin mai Timor-Leste, hanesan hatun integridade no digninade Estadu nian iha rai seluk nian oin, instituisaun bankária Timor-Leste nian sei susar atu hetan kooperasaun ho instituisaun hanesan hosi rai seluk (nune’e dificulta no prejudika sidadaun atu haruka no simu osan ba ka Hosi rai seluk), Timor-Leste sei kontinua hetan predikadu hanesan nasaun ida ho risku a’as ba brankeamentu kapitál, investidór rai seluk nian sei la iha konfiansa atu investe iha Timor-Leste, no seluk-seluk tán.
Iha kontestu hirak ne’e mak RENETIL hakarak ko’alia ba instituisaun Estadu sira ne’ebé hametin lei no orden, ne’ebé servisu iha liña frente atu prevene no kombate krimes organizadu no krime seluk, ba ukun na’in sira, ba partidu polítiku, média no ba públiku em jerál kona-bá tentativa lori osan ba estranjeiru ho totál ne’ebé lei bandu bainhira la kumpri regras ne’ebé lei haruka.
Osan nu’udár instrumentu ida ne’ebé dinamiza ekonomia no vida sosiál sidadaun iha país ida. Sidadaun ida-idak iha direitu atu hetan osan liu hosi dalan legál hodi organiza nia moris, uza no halo transferénsia ka halo tranzasaun.
Maibé, bainhira nia utilizasaun ka transferénsias tama iha montante ne’ebé boot Estadu estabelese normas no prosedimentu hodi asegura katak atividade ida hanesan ne’e la afeta vida ekonómika povu nian no la hasusar Estadu atu halo dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku nasaun nian no labele hafoer Estadu nian imajen iha públiku ka iha komunidade internasionál.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres
You may like
Justisa & Krime
Estradisaun Fujitvu Kalumban Mali Depende Desizaun PGR
Published
3 days agoon
13/02/2026
Hatutan.com, (13 Fevereiru 2026), Díli– Atu halo estradisaun bá Kalumban Mali nu’udár fujitvu husi Prokuradoria Timor Osidentál ka Nusa Tenggara Timur (NTT)-Indonézia, depende bá desizaun bá Prokuradoria Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés) ka Ministériu Públiku, tanba Kulumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman, halai husi justisa hodi mai haksumik tinan barak ona iha Timor-Leste no dezde tinan 2023 hetan ona nasionalidade Timorense.
Justisa & Krime
Suspeitu Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál iha Hera Aumenta Ba Na’in-Haat
Published
6 days agoon
10/02/2026
Hatutan.com, (10 Fevereiru 2026), Díli-Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Díli kontinua hakle’an investigasaun ba kazu violasaun no koasaun seksuál ne’ebé akontese iha Hera iha loron 28 fulan-Dezembru tinan 2025.
Justisa & Krime
PDHJ Husu Anula no Suspende Rekrutamentu Kadetas PNTL Foun
Published
1 week agoon
09/02/2026
Hatutan.com, (09 Fevereiru 2026), Díli- Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”, Segunda (09/02/2026), informa PDHJ submete ona karta ba Ministériu Interiór husu anula no suspende prosesu rekrutamentu kadetas Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi hein prosesu investigasaun relasiona ho diskriminasaun sira ne’ebé akontese iha prosesu rekrutamentu nian laran.

PNTL Detein Suspeita HRA Sona Nia Laen

PNTL Sei Atua Minoridade Utiliza Motór Elétriku

Prezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL

Estradisaun Fujitvu Kalumban Mali Depende Desizaun PGR

Polísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Justisa & Krime1 week agoPDHJ Husu Anula no Suspende Rekrutamentu Kadetas PNTL Foun
Defeza & Seguransa6 days agoFM Konsidera MI Inkapasidade no Fase-Liman iha Polémika Rekrutamentu Kadete PNTL
Nasionál6 days agoArmazén Sentrál INFPM Rejista Total Reajente Atinje 88%
Nasionál1 week agoKandidatu Ajente PNTL Sei Koordena ho Universitáriu Sira Organiza Manifestasaun
Desportu1 week agoEzekutivu FFTL 2026-2030 Kompromete Konsentra Servisu iha Atividade Juvinil no Dezenvolvimentu Infraestrutura
Nasionál4 days agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Nasionál1 week agoPDHJ: Ofisiál Mídia SEKOMS Impede Hatutan.com Halo Kobertura iha Espasu Públiku RTTL,E.P Ne’e Krime
Justisa & Krime6 days agoSuspeitu Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál iha Hera Aumenta Ba Na’in-Haat








