Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Arsénio Bano Husu-tán Millaun $1,3 Hosi OJE 2023 Hodi Finaliza Konstrusaun Ró Haksolok

Published

on

Hatutan.com, (17 Novembru 2022), Díli—Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano husu tán millaun $1,3 hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023, hodi halo finalizasaun bá konstrusaun ró Haksolok atu bele lori duni mai Timor Leste (TL).

Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano. Foto/Hatutan.com.

Arsénio Bano husu ne’e durante debate espesialidade OJE 2023 iha plenária PN, Kuarta (16/11/2022).

Lee Mós: Alkatiri Konsidera Investigasaun Bá Ró Haksolok Aktu Persegisaun

“Progresu konstrusaun bá Ró Haksolok, oras-ne’e foin atinje 65%. Maibé, sei presiza tán orsamentu millaun $1,3 hodi finaliza konstrusaun ne’e. Deputadu sira, ha’u husu ita-boot sira-nia apoiu bá ida ne’e. Ne’e responsabilidade koletiva, RAEOA tenke halo hotu servisu. Tanba ita gasta ona millaun $12 euros. Ita tenke iha obrigasaun ida atu selu tán millaun $1,3, bainhira ró ne’e to’o iha ne’e,” Arsénio Bano hateten iha intervensaun.

Advertisement

Iha tinan 2022, Arsénio nu’udár Prezidente Autoridade, nia halo renovasaun kontratu bá da-lima ho na’in bá empréza Atlantic Eagle hodi konklui konstrusaun fíziku bá Ró Haksolok.

Adenda kontratu Ró Haksolok bá dala-lima, autoridade RAEOA asina kontratu iha fulan-kotuk, ho valór orsamentu la muda, signifika mantein ho montante orsamentu ne’ebé antes ne’e Kintu Governu iha 2014 no 2015.

“Ita selu ona millaun $12, falta millaun $1 de’it atu Ró ne’e to’o iha ne’e,” nia hateten tán.

Iha 2014, kintu-governu aprova dezeñu ho valór orsamentu ne’ebé mak iha,  nia dehan ema hotu hatene katak, Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) duni mak aprova osan Estadu ninian, inklui orsamentu bá REAOA iha mandatu primeiru Prezidente RAEOA ho Primeiru Ministru iha kintu-governu nian, sira mak ko’alia no sira mak deside.

“Primeiru kontratu, kintu-governu, Konsellu Ministru hasai rezolusaun governu ida mak deside, ita-nia sua-exelénsia eis Primeiru Ministru maun boot Kay Rala Xanana Gismão ho señor Pedro Lay. Iha 2015, señor Gastão de Sousa, eis ministru halo modifikasaun tanba ita haluha buat balun bá primeira adenda kontratu to’o kuarta adenda kontratu,” Arsénio Bano esplika.

Advertisement

Maibé, dezeñu ne’ebé antes ne’e halo, nia dehan, governu haluha tiha katak kondisaun Ró Haksolok la apár ho TL nia portu tolu, hanesan Oecusse, Díli ho Ataúro ne’ebé nia kondisaun ‘kloot liu’.

Tanba ne’e maka dadaun ne’e, Autoridade RAEOA deside halo pontoens. Maibé, Pontoens ida ne’e la’ós RAEOA deside mesak.

“Atlantic Eagle ne’ebé mak ita agora sei iha kinta adenda kontratu ne’e, ajudikasaun direta ne’e, kintu-governu mak halo rezolusaun. RAEOA, ha’u Prezidente agora la fó sala bá kintu-governu, la fó sala bá ema ida. Ha’u nia misaun atu halo hotu, kompleta ró ne’e lori mai ho millaun $1.3 selu hotu atu ró ne’e kuandu halo hotu bele lori mai ona,” nia dehan tán.

Tuir nia, oras-ne’e daudaun prosesu konstrusaun bá Ró Haksolok atinje ona 65%, tanba ne’e, hakarak ka lakohi, tenke halo hotu. Tanba iha 2020, bainhira Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak fó fiar bá nia, hatete katak governu bele halo ró ne’e hotu no tinan oin, ró ne’e bele mai ona.

Maibé, iha 2020 ró ne’e seidauk bele mai, book an ladi’ak, tanba iha altura ne’ebá TL sei iha situasaun pandemia COVID-19 nia laran, nune’e prezudika mós Autoridade sira iha RAEOA, labele bá Portugál.

Advertisement

Estudu bá estudu ró ne’e, inklinasaun to’o detallas ne’e seidauk hetan, atu hateten katak, governu bele kontinua projetu ne’e ka la’e. Tanba iha 2021, RAEOA seidauk bele halo no iha 2022 autoridade RAEOA foin halo fali negosiasaun. Autoridade REAOA hakru’uk hodi husu apoiu hosi eis Primeiru Prezidente Autoridade RAEOA bele fó tulun atu bele lori ró ne’e fila.

Oras-ne’e daudaun, Autoridade RAEOA iha kontratu de’it bá ró ho pontoens no iha estaleiru ida mak atu monu, tanba iha tufaun atu bá bankarota, RAEOA tenke deside oinsá.

RAOEA presiza estaleiru, tanba ne’e mak tama ho kontrolu Saham ka Sósiu ho 95% ne’ebé mak agora halo hela, ho intensaun katak ró ne’e mai no bainhira estaleiru ne’e kuandu governu halo jestaun di’ak, osan bele tama fali.

“Ha’u nunka bá haree ró ne’e, foin mak ha’u bá no foin daudaun ha’u haree katak, iha posibilidade bá Timor-Leste bele halo osan. Tanba estaleiru ne’e rasik, boot iha Portugál parese segundu maior estaleiru. 60.000 ektáres, iha armazén ne’ebé mak ita rehabilita ona, rekupera ona, iha sasán ne’ebé mak ita sosa iha tempu hirak liubá, ita rehabilita ona, iha poténsias barak mak kontakta ona ho ita atu ita bele mós halo manutensaun bá sira-nia ró, bele hetan osan fali. Entaun, osan sai, osan tenke tama fali,” nia dehan.

Bainhira Bano ho Marí Alkatiri bá vizita Ró Haksolok iha Portugál iha iha fulan-kotuk, sira konsege hasoru-malu ho Prezidente Repúblika (PR), Marcelo Rebelo de Sousa, inklui membru Governu sira hanesan, ministru negósiu estranjeiru, ministru defeza, ministru infra-estrutura, ho Prezidente da Cámara Comercio Figueira da Foz, fatin ne’ebé mak ró ne’e lokaliza, nomós autoridade portuáriu sira, informa katak, sira iha vontade no iha mós possibilidade atu TL bele rekupera osan balun ne’ebé mak molok ne’e gasta ona bá Ró Haksolok.

Advertisement

“Entaun, ita-boot sira dehan ha’u mak sala? Ha’u la dehan ne’e ha’u mak sala. Tanba ne’e, responsabilidade ita hotu nian. Ha’u husu apoiu hosi ita-boot sira, tanba ró ne’e tenke mai,” Arsénio Bano dehan tán.

Kon-bá Pontoens, bá Munisipiu Ataúro ho RAEOA tenke iha, tanba iha pontoens ne’e rasik sira gasta ona orsamentu metade, tanba ne’e tenke gasta tán metade. Maibé, pagamentu bá pontoens ne’e rasik, iha fali kontratu ketak ida.

“Ne’e la’ós ami halo mesak, la’ós Primeiru autoridade halo mesak. Ne’e halo en konsultasaun, koordenasaun iha momentu ne’ebá. Tanba ne’e mak autoridade RAEOA atu fó sala ba ida-ne’e, ida ne’ebá. Ha’u só esplika loos de’it. Entaun, kontratu ne’e hateten dehan 2023, ita tenke halo hotu projetu ne’e. Investimentu ne’ebé mak RAEOA halo atu halo osan bá tinan 10 oin mai. Agora ita hotu-hotu hatene katak, ida ne’e mak agora daudauk, ami halo. Sua-exelénsia Primeiru Ministru, ida-ne’e bá Ró Haksolok,” Arsénio Bano esplika iha plenáriu

Orsamentu no Programa RAEOA

Iha tabela 109, orsamentu kona-bá Fundu Espesiál bá Dezenvolvimentu iha RAEOA, ho montante $36.000.000.

Advertisement

Montante orsamentu hirak ne’e, sei finansia bá Programa Kultura no Patrimóniu ho $1.610.350.

Programa Estrada no Pontes $15.084.000, Bolsas Estudu $310.000, Outros Tipos de Formação $213.584, Boa Governasaun no Gestaun Institusionál $489.000, Eletrisidade $10.414.789, Aeroportu $5.023.277, Dezenvolvimentu no Reforsu bá Zona sira ho Tratamentu Administrativu no Ekonómia Espesiál $2.675.000, Portus ho $180.000.

Haree bá tabela 108 ho 109 iha leten, orsamentu bá REAOA nian ne’ebé mak orsamentu iha OJE 2023, ho totál $120.000.000, iha votasaun espesialidade, deputadu sira vota afavór 43, kontra 3, Abstensaun 16. Nune’e, orsamentu bá RAEOA pasa iha espesiálidade.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Ekipa Konjunta Seidauk Rekolla Ice Cream “Foer” iha Loja Sira Tanba Relatóriu Tarde no Falta Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli— To’o oras ne’e ekipa konjunta seidauk bele tun ba terrenu hodi rekolla ice cream ho marka CYC ne’ebé konsidera foer no sirkula iha loja sira iha Dili laran inklui munisipiu, tanba prodús relatóriu kleur no mós falta transporte ho rekursu umanu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

CCI-TL Preokupa Foos Subsídiu Fa’an iha NTT, Governu Seidauk iha Informasaun

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli— Câmara Comercio Indústria Timor-Leste (CCI-TL) preokupa ho foos subsídiu ne’ebé kamioneta sira tula hosi Timor-Leste (TL) no lori sai bá fa’an iha Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia (RI).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

CCI-TL Laiha Kompeténsia Hatun Folin Foos

Published

on

Hatutan.com, (16 Abríl 2024), Díli Câmara Comercio Indústria Timor-Leste (CCI-TL) laiha kompeténsia atu hatun folin foos ne’ebé oras ne’e kontinua sai preokupasaun povu Timor-Leste no mundu.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending