Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Kongresu CCI-TL, Oscar Lima Husu Governu Nia Seriedade Promove Setór Privadu Nasionál

Published

on

Hatutan.com, (17 Novembru 2022), Díli- Prezidente Câmara de Comércio e Industria Timor Leste (CCI-TL), Óscar Lima, husu Governu nia seriedade promove setór privadu nasionál no hakotu birokrasia ne’ebé naruk tamba bele implika bá setór privadu nasionál nia kreximentu.

Lee Mós : Istória Konflitu iha CCI-TL To’o Hamosu CNT, Jorge Serrano Vs Julio Alfaro

Prezidente CCI-TL, Oscar Lima halo diskursu iha abertura Kongresu CCI-TL bá da-haat, 17 Novembru 2022. Foto/Elio dos Santos da Costa

Prezidente CCI-TL, Oscar Lima iha nia diskursu bá kongresu nasionál CCI-TL ba dala-IV iha loron dahuluk, Kinta (17/11/2022), iha Otel Novo Turismo, Díli, hato’o agradese bá prezensa delegadu hotu nian ne’ebé soe tempu hamutuk bele realiza kongressu nasionál CCI-TL nian.

Uza oportunidade ida ne’e hodi hato’o nia sentimentu loron ikus bá nia mandatu, hanesan mós loron ikus lidera Institutusaun no reprezenta setór Privadu nasionál hanesan preveleju boot tebes ida mak nia hetan hosi membru sira atu lidera CCI-TL.

Advertisement

Tinan lima ikus ne’e, Oscar Lima hakarak hatete CCI-TL infrenta situasaun oi-oin, halo buat barak ne’ebé halo ona, maibé tinan lima ikus ne’e mós iha buat barak la atinje tamba impaktu hosi pandemia Covid-19 ho impase polítika.

Bá tinan dahuluk, depois tomada de posse dezafiu boot tebes mak infrenta iha CCI-TL, nomeia membru atu sai vise prezidente, Diretór Jerál espera katak sei kontribui maka’as tebe-tebes atu dezenvolvementu organizasaun ida ne’e no mós dezenvolvimentu bá ekonomia rai-laran. Maibé, dezafiu sira ne’e komesa mosu uainhira Vise-Prezidente balun lakon tiha, hakfodak mai lubuk oan ida mak bidau bá mai atende nesesidade báziku CCI-TL nian.

Nia dehan, ne’e la’ós kritika maibé buat ne’e hotu ona ho ida ne’e no lalika kontinua fali iha mandatu tuir mai 2022-2026.

“Husu ita hotu nia kontribuisaun bá sira na’in rua; Lourenço de Oliveira ho Jorge Manuel de Araújo Serrano,  ida ka sira na’in tolu ida bele iha susesu, ha’u hakarak hatete de’it la hatene na’in hira mak kompete iha kongressu ida ne’e, maibé ida mak sei manán, la’ós na’in rua ne’e manan hotu ne’e laiha ida. Maibé labele kontente de’it, maibé tenke simu mós ho lakon,” Oscar Lima afirma iha nia diskursu abertura ba Kongresu CCI-TL ba dala-IV ne’e.

Oscar Lima rekoñese durante nia mandatu iha CCI-TL, no desde komesa husi prezidente fundadór CCI-TL, Julio Alfaro, hotu-hotu la susesu.

Advertisement

“Bá ita-nia organizasaun, ita la susesu, ita atu fó osan $10,00 atu selu kouta mós susar loos, agora ne’e sei moris ajuda hosi Governu ne’e buat ida ne’ebé  hanoin katak se bele para de’it to’o iha nia, hotu-hotu buka halo nusa mak bele fó nia kontribuisaun CCI-TL ne’e la’o ba oin, la presija hein hosi governu fó mós ita prontu ona deve,” Oscar Lima hateten.

Balansu bá polítika planu estratéjiku CCI-TL infrenta dezafiu oi-oin, polítika ne’ebé impede  kresimentu ekonómiku, ida impase polítika impede ekonómia ladún la’o.

Covid-19 halo ema la konsege hasoru malu ida pur ida impede ekonómia iha rai laran monu tebe-tebes, negosiante kiik agora daudauk ne’e kompetisaun emprezáriu mediu pekenas infrenta kompetisaun boot tebe-tebes ho maluk sira ne’ebé mai husi rai-li’ur ne’e problema boot ne’ebé rai laran.

“Ha’u husu ba MTKI se bele Governu kria took kondisaun halo nusa mak atu bele halo labele iha kioske  Timor-Leste ema rai seluk mak atu bá loke kioske,” Nia dehan.

Oscar Lima nia experiência mai husi kios, faan ai-manas, faan modo, maibé momentu ne’eba halo ne’e ema ladún iha kompetisaun, hanoin buta sira bee hotu ne’e se bele halo netik Dekretu lei ruma taka tiha dalan kioske labele fó ba ema li’ur maibé fó ba ema rai-laran.

Advertisement

Kritika mak ne’e setór privadu nasionál hein de’it mak projetu hosi Governu, nune’e Oscar Lima  husu fila fali, se setór privadu nasionál mak la kaer projetu Governu nian husik ba sé mak atu kaer, ema seluk mak atu kaer deskulpa, maibé osan ne’e halai hotu sai bá li’ur.

Bá MTKI, Oscar Lima husu atu ko’alia ho Konsellu Ministru, agora konkursu maske millaun $1 maior parte ema li’ur mak kaer, nusa la bele fo ba emprezáriu rai-laran.

Kritika nafatin dehan setór privadu la investe, ko’alia kona-bá investementu iha rai ida ne’e, Oscar Lima ho  Julio Alfaro mak investidór dahuluk iha Timor Leste $500,000 no  Banco Nacional Ultramarinho (BNU) mak sai sasin.

Tanba dehan Timoroan la investe, agora daudauk investedór ne’ebé hetan ne’e mak Timoroan kaer hotu tanba inisiativa hakarak investe iha Timor, se oportunidade sira ne’e mak fó ba Timoroan serteza nia mós inisiativa atu investe iha Timor ne’e, mak husi kotuk osan hotu-hotu sai hotu bá li’ur.

“Birokrasia agora ne’e as tebe-tebes, sistema pagamentu ne’ebé agora ne’e to’o fulan hitu mak ita nia emprezáriu oan sira simu, hanoin bele hamenus bá, ko’alia Konsellu Ministru halo nusa mak labele naruk demais, depois halo avaliasaun ida mai Departamentu hatete 50% ida fali dehan 25% ida ne’ebé loos,” Nia preokupa.

Advertisement

Oscar Lima hatutan agradesimentu boot ne’ebé CCI-TL konsege ho MOP Dekretu lei ne’ebé númeru 17/2021 ne’ebé haree liubá pra-kualifikasaun ne’e fó benéfísiu boot tebe-tebes ba Timor Leste.

“Ha’u hakarak hatete ba ita boot sira ha’u hakarak ita boot sira orsida hili ida ne’ebé imi hakarak prinsipalmente tim susesu halo ita-boot sira nia servisu ho profesionalizmu halo ida ne’ebé manán, lakon hanesan de’it, pakote rua ka tolu sé mak manán hanesan de’it importante mak dudu CCI-TL ba oin maka’as liu,” Oscar Lima sublina.

Membru Onoráriu CCI-TL nian hanesan Playium Members Banku Nasionál  Ultramaeino (BNU), Timor Telekom (TT), Bollore Lojistika Líder Lita Store,  Lita  Store, Lisun, Akam, Toyota, Jacinto Group, ANZ Bank, Monte Veado BETUHEI, Timor Holding, Ataúru Express, Ruvic Fuel,  HEINEKEN Timor, Lotariado Amizade, Gardamor Banku Nasionál Komérsiu Timor Leste, Arjumar Fuels, Telemor East Timor Trading group.

GOLD MEMBER, Asosiasaun Transporte de Camoes Timor Leste, ATCTL Timkr PLAZA,  PERTAMINA Internasionál Timor, Fortune Sta. Silver members, Aitula Fuels, Bank Mandiri Timor Leste, -Feferal Insurance Timor, Insurance Timor, Santos Cerra Corporation.

Bronez Members W Four supermarket, telkomsel, Bank Rakyat Indonézia, BBE Vinod Patel Invesment Gimkr, Sic orijinál kafé, Billakitanga Voga, Fortune Lorosa’e ne’ebé durante apoiu tebes CCI-TL.

Advertisement

Parseiru sira hotu ne’ebé durante apoiu maka’as ba CCI-TL MKAE, ILO, Embaixada Amerika iha Timor Leste, Azia Fondation, SEFTEK, BNCTL no mós sira seluk tan.

Governu Kompromete Tulun Setór Privadu Nasionál

Ministru Turizmu, Komérsiu no Industria (MTKI), José Lucas do Carmo da Silva. Foto/Elio dos Santos da Costa

Ministru Turizmu, Komérsiu no Industria (MTKI), José Lucas do Carmo da Silva hateten, momentu ida  ne’e nu’udár tempu oportunu laos deit atu hili lideransa foun CCI-TL, maibé oinsa atu simboliza no mantein interasaun ho sosiedade konaba pilar importante dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste.

Realizasaun kongresu nasionál CCI-TL hanesan kongresu ida atu hili orgaun foun ne’ebé sei reprezenta emprezáriu nasionál sira hotu atu dezempena funsaun perante sosiedade.

“Hodi Governu nia naran no há’u nia naran rasik hakarak agradese no fó rekoñesimentu ba Prezidente CCI-TL Oscar Lima ne’ebé ho profisionál no prontidaun assume responsabilidade durante períodu rua hodi lidera instituisaun CCI-TL. Aproveita oportunidade ne’e hodi hatoo mós rekonesimentu bá servisu orgaun sosiál tomak CCI-TL nian, ne’ebé ho dedikasaun servisu hodi servi públiku hamutuk ho prezidente CCI-TL durante mandatu, hodi halo CCI-TL sai instituisaun ida dinámika ho maior maturidade no kapasidade hodi jere CCI-TL ba benefisiáriu sira hotu ne’ebé asosiadu ba CCI-TL rasik,” Ministru José Lucas do Carmo da Silva hateten.

Kooperasaun politika entre governu no seitor privado nasionál hanesan forma ida diak atu bele buka hamutuk solusaun ba problema defisil sira no loke dalan ba solusaun ida diak.

Advertisement

Iha vizaun dezenvolvimentu sustentável 2020-2030 ne’ebé Governu no Estadu Timor-Leste iha, bá esénsia dezenvolvimentu ne’ebé iha presiza mós setór privadu nasionál nia kontribuisaun atu dezenvolve setór sira ne’ebé sai motór bá ekonomia hanesan komérsiu, indústria, agrikultura no turismu, sira ne’e hotu laos deit politika governu nian, maibé depende mós ba inisiativa setór privadu sira nian.

“Obrigasaun Governu nian mak kria oportunidade foun bá joven Timor Leste, tamba ne’e Governu iha dever atu atrai empreza sira ne’ebé foka liubá produsaun no importasaun nudar ambisaun Governu nian,” nia esplika.

Nia hato’o deseju susesu bá lideransa foun CCI-TL períodu 2022-2026, konta nafatin ho Governu hanesan parseiru estratéjiku CCI-TL nian bá iha implementasaun ajenda Emprezárial ida favoravel bá dezenvolvimentu no inovasaun sustentável.

“Hamutuk kontinua buka dalan bá promosaun ba negósiu no atrasaun investimentu bá kriasaun rendimentu no empregu ida nakloke tuir lema ne’ebé hateten, Haforsa seitor privado mais kreativu, produtivu no sustentavel,” Nia sublina

Setór Privadu Nasionál Bele Garante Kampu Servisu  

Advertisement

Prezidente Partidu Demokrátiku no membru Parlamentu Nasionál, Mariano Assanami Sabino. Foto/Elio dos Santos da Costa

Prezidente Partidu Demokrátiku no membru Parlamentu Nasionál, Mariano Assanami Sabino hateten, Governu tenke onestu ho projetu sira ajudikasaun direita hanoin setór privadu ne’e  parseiru importante, setór privadu no setór sosiedade sivil, ne’ebé ne’e parseria ida ne’ebé igual la’ós iha Governu nia okos, tratamentu ida ne’e halo hanesan iha Governu nia okos ne’e mak la dun la’o di’ak dala ruma memebru Governu  ida labele dada-lia ho setór privadu ka hasoru malu iha  Ótel ka iha restaurante ka hemu kafé buka tanba ema deskonfia dehan karik fó osan ka subornu ka ne’e moras ka  virus ida ne’ebé mak ladi’ak tanba ne’e nu’udar deputadu sempre defende no hatene loloos katak, se mak bele kria kampu servisu ne’e setór privadu.

“Governu ne’e fasilita, regula, Governu mobiliza no Governu organiza, Governu iha mundu tomak ninia funsaun haat importante; ida nia ukun tenke fó estabilidade, nia tenke fo garantia para ema  hotu-hotu bele servisu bele investe setór privadu sira tenke lao. Sasukat ida seluk mak  nia tenke hasae rendimentu, rendimentu bá nasaun ne’e mai husi ne’ebé, mai husi kriasaun ne’ebé setór privadu sira mak halo, ne’e iha  nasaun ne’ebé de’it, iha fatin ne’ebé de’it,” Mariano Assanami Sabino hateten.

Timor-Leste agora ne’e depedente de’it osan boot tebe-tebes hosi fundu  mina-rai, para atu kria kampu servisu liuhosi setór privadu, no setór privadu tenke kriativu liután para kria kampu servisu barak liután.

Ohin problema boot liu mak krize kampu  servisu ba joven sira, Marinoa Assanmi fó hanoin, katak  sasukat ikus liu mak balansu pagamentu, balansu pagamentu ne’e saida mak  haree bá  li’ur no haruka ba iha li’ur ne’e setór privadu, tanba ne’e mak setór privadu ne’e elementu xave ida iha nasaun para nasaun ne’e susesu ho di’ak bá oin.

Timor-Leste, tuir Assanmi, jeografiakamente nasaun estratéjiku, bele estratéjiku maibé labele  estratéjiku liu fali Singapura, Timor Leste rai estratéjiku liu fali fatin lubuk ida tanba illa ne’e aviaun semo bá Latina  Amérika, Amérika, Pasífiku Áfrika no illa di’ak liu, maibé ho illa ida di’ak liu ne’e  ho rekursu naturais ho di’ak ne’e la signifika bele moris di’ak tanba ninia save mak ema.

“Tanba ne’e mak iha ne’e la iha kór ida, la iha diferente oin iha partidu ida, tanba ne’e, se deit mak ukun se de’it mak kaer estadu, se de’it mak tuur iha Governu nia tenke hasoru malu ho CCI-TL,  la’ós tanba CCI-TL ne’e ha’u nia  ha’u nia ema partidu mak kaer ne’ebé ha’u tenke haree labele hanesan ne’e Partidu nee instrumentu ida para kaer Estadu tenke liu duni husi Estadu, maibé kaer ona estadu ne’e estadu bá ema hotu nune’e mos bá CCI-TL,” Mariano Sabino tenik.

Advertisement

CCI-TL hanesan instrumentu ida atu proteje setór privadu  hotu-hotu atu fó advokasia fó formasaun no haree ninia eziatestensia para sai pílar ida sai kompetetivu, ba iha kualker rai seluk.

Seitór  privadu mak salva nasaun, kuandu nasaun iha krize, uniku setór privadu mak iha  nasionalizmu mak nia bele fakar fali nia osan. No loloos Covid-19 ne’e fó oportunidade atu bele forsa.

Deputadu bankada PD ne’e Timoroan bainhira parseria ho Xina tenke Timoroan mak 70% no Xina 30%, hakarak osan toba hela iha Timor, maka priopridade projetu bá Timoroan.

Nia orgullu bá CCI-TL  no orgullu ba kandidatura rua ka tolu ne’ebé karik avansa. Ho esperansa katak hamutuk tau forsa para bele kompete ho ema rai-li’ur sira.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Oé-Cuse Oan iha PN Husu Aero Dili Tulun Povu Oé-Cuse ho Presu Tikete $25

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli- Membru Parlamentu Nasional hosi  Bankada CNRT, Firmino Taequi,  nu’udár Oé-Cusse oan husu Governu atu halo kontratu ho aviaun Aero Dili ne’ebé sei halo operasaun aéreu Díli-Oe-Cusse no Oé-Cusse-Díli ho presu tikete  $25.00.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Ekipa Konjunta Seidauk Rekolla Ice Cream “Foer” iha Loja Sira Tanba Relatóriu Tarde no Falta Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli— To’o oras ne’e ekipa konjunta seidauk bele tun ba terrenu hodi rekolla ice cream ho marka CYC ne’ebé konsidera foer no sirkula iha loja sira iha Dili laran inklui munisipiu, tanba prodús relatóriu kleur no mós falta transporte ho rekursu umanu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

CCI-TL Preokupa Foos Subsídiu Fa’an iha NTT, Governu Seidauk iha Informasaun

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli— Câmara Comercio Indústria Timor-Leste (CCI-TL) preokupa ho foos subsídiu ne’ebé kamioneta sira tula hosi Timor-Leste (TL) no lori sai bá fa’an iha Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia (RI).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending