Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

PN La Aprova Proposta Aumentu Osan bá Ema ho Defisiénsia, AHDMTL Husu Prezidente Repúblika Veta OJE 2023

Published

on

Hatutan.com, (19 Novembru 2022), DíliAsosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor-Leste (AHDMTL), liuhosi diretór ezekutivu Gabriel de Sousa, husu bá Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, atu veta propósta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023 nian, tanba propósta aumentu osan bá ema ho defisiénsia hodi apoia edukasaun inkluziva la pasa iha Parlamentu Nasionál, Tersa (15/11/2022).

Raes Hadomi Timor Oan (RHTO) organiza Organizasaun Ema ho Defisiénsia Sira, hodi halo diskusaun ho CBM-Austrália hodi diskuti kona-bá área prioridade ne’ebé estabelese iha Timor-Leste no fahe ba Grupu hodi define Progressu dezafiu no planu hosi área importante sira kona-bá Inkluzaun Defisiénsia iha Area Edukasaun, Saúde, infraestrutura, justisa no Planu Asaun Nasionál ba Ema ho defisiénsia 2021-2030 ba implementasaun iha futuru hodi responde ba nesesidade Ema ho Defisiensia Timor-Leste, Timor-Plaza (19/10/2022). Foto/RHTO.

Propósta rua ne’ebé la pasa maka, ida númeru 46 hato’o hosi deputada proponente Elvina Sousa de Carvalho, hosi bankada Partidu Demokrátiku (PD) ne’ebé husu Governu atu hasai osan ho montante $100.000, hosi verba iha orsamentu Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), hodi aumenta bá iha programa Politika Nasionál Edukasaun Inkluziva bá Estudante ho Defisiénsia sira.

Lee Mós: Proposta Aumentu Osan bá Polítika Edukasaun Ema ho Defisiénsia La Pasa iha PN

Ida seluk maka propósta númeru 49 hato’o hosi deputada proponente Lucia Taeki, bankada CNRT ne’ebé husu atu hasai osan hosi verba iha Ministériu Solidariedade Sosial no Inluzaun (MSSI) ho montante $91,682, hodi aumenta bá iha programa aumenta osan bá programa Politika Protesaun, Promosaun bá Direitu Ema ho Defisiénsia.

Advertisement

Infelizmente propósta rua hosi bankada opozisaun ne’e, la konsege pasa iha diskusaun no votasaun espesialidade, tanba maiória deputadu iha bankada Governu kontra.

“Ita hotu nia preokupasaun, liu-liu asosiasaun nia pozisaun lamenta tebes bainhira asesu kona-bá OJE ida-ne’e nia montante ne’e boot tebes, maibé alokasaun bá ema ho asuntu defisiénsia ne’e ki’ik, kuaje 1,4%, ne’e ki’ik tebes. Agora, iha propósta rua hosi proposta 46 ho 49, ne’ebé mak husu atu aumenta orsamentu bá defisiénsia iha MSSI no MEJD rasik, maibé, propossta rua ne’e la passa. Entaun, ami husu atu Prezidente Repúblika veta tiha OJE ida-ne’e,” Gabriel de Sousa hateten bá jornalista sira iha kna’ar fatin, Aldeia Lemocari, Suku Manleuana, Postu Administrativu Dom Aleixo, Sabadu (19/11/2022).

Molok ne’e iha faze preparasaun orsamentu ida-ne’e, parte AHDMTL  halo uluk ona audiénsia ho Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães hodi fó hanoin oinsá Governu bele prepara mós orsamentu sufisiente bá asuntu defisiénsia.

AHMDTL nia advokasia ida-ne’e ho baze bá Konvensaun Internasionál Kona-bá Direitu bá Ema ho Defisiénsia, ne’ebé mak Parlamentu Nasionál ratifikadu iha loron 04 fulan-jullu, liubá no hetan promulgasaun hosi Prezidente Repúblika.

Iha ratifikasaun ida ne’e, define pontu importante tolu, ida maka TL tenke implementa edukasaun inkluzivu la’o ho di’ak iha tinan 2023.

Advertisement

Ida seluk, tenke kria asesibilidade bá edifísiu públiku sira no ikus liu maka tenke halo rekrutamentu mós bá ema ho defisiénsia iha kargu sira funsionalizmu públiku nian.

“Maibé ami hanoin governu laiha seriedade atu implementa sira-nia komitmentu bá asuntu ema ho defisiénsia. Kada ministériu sira ne’e bele lidera planu asaun nasionál kona-bá direitu bá ema ho defisiénsia. Agora, sé orsamentu bá iha ne’ebá governu haruka retira, ida ne’e sira rasik la tau importánsia bá asuntu defisiénsia,” Gabriel de Sousa preokupa.

Iha 13 dezembru 1992, Organizasaun Internasional ONU, dekreta loron ne’e nu’udár “Loron Mundiál Direitu bá Ema ho defisiénsia”.

Kada tinan nasaun tomak iha mundu, inklui TL sempre komemora loron importante ida ne’e, maibé to’o agora, governu rasik seidauk halo buat ida.

“Entaun, bainhira asesu bá informasaun ida-ne’e, pesoalmente reprezenta ema ho defisiénsia iha Timor, sente triste oitoan, tanba orsamentu bá asuntu defisiénsia ki’ik no governu la tau prioridade bá asuntu defisiénsia. Ida-ne’e mak ami nia lamentasaun,” Gabriel de Sousa dehan.

Advertisement

AHDMTL  haree katak, orsamentu ne’ebé agora daudaun alokadu iha OJE 2023 ba ema ho defisiénsia, la responde bá ema ho defisiénsia iha Timor laran tomak ho totál  38.118 pesoas ne’e ninia nesesidade.

La’os ne’e de’it razaun seluk husu PR atu veta proposta OJE 2023 ida ne’e, tanba AHMDTL haree katak, orsamentu ida ne’e sei la fó benefísiu bá povu.

Ezemplu, haree hosi osan alokadu bá kapitál dezenvolvimentu persentájen tun no ki’ik tebes. Orsamentu bá setór produtivu sira ne’e mós tún, inklui setór dezenvolvimentu.

Ikus liu, diretór ezekutivu bá AHMDTL ne’e, hato’o mós nia krítika bá governu katak, labele aproveita de’it ema ho defisiénsia iha tempu polítika. Maibé, depois kaer ukun la hadi’a sira-ninia kondisaun. Situasaun real ne’ebé mak mosu iha munisipiu sira, ema ho defisiénsia barak mak seidauk asesu bá subsídiu.

Lee Mós: OJE 2023 Billaun $3,16 Aprovadu iha Finál Globál

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

KSTL Ejize Governu Aprova Dekretu Lei Traballu ho Saláriu Mínimu $150 to’o $164

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli—Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) ejize bá IX Governu atu halo aprovasaun bá Dekretu Lei Traballu ho saláriu mínimu nasionál hahú hosi $164 tun to’o $150, liu hosi konferénsia imprensa iha sede KSTL Bemori, Kuarta (17/04/2024).

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

CI ho ABC-ID Lansa Matadalan Jornalizmu Inkluzivu

Published

on

Hatutan.cm, (16 Abríl 2024), Díli—Conselho de Imprensa (CI) servisu hamutuk ho Australia Broadcasting Coorporation-International Development (ABC-ID) hala’o lansamentu bá Matadalan Jornalízmu Inkluzivu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Projetu Reabilitasaun Estrada iha Díli Laran “La Obedese” bá Prinsípiu Transparénsia

Published

on

Hatutan.com, (16 Abríl 2024), Díli– Iha Rejime Jurídiku Aprovizionamentu (RJA) fó sentidu katak  projetu fíziku (projetu ho karater emerjénsia ka karater normal)  ne’ebé iha implikasaun bá Orsamentu Estadu nian tenke tane as no garante prinsípiu transparénsia.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending