Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Loron Proklamasaun Independénsia Bá Dala-47, Prezidente Repúblika Lansa Kritika Hasoru Setór Justisa ho Lei Sira Copy-Paste

Published

on

Hatutan.com, (28 Novembru 2022), Manatuto-Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, husu bá órgaun lejizladora Parlamentu Nasionál atu haree didi’ak ho atensaun lei sira mak vigora, liu-liu oinsá mak bele harii  arkitetura jurídika ida ne’ebé mak refleta bá sosiedade umana no solidária iha Timor-Leste.

Lee Mós : Ramos-Horta Husu Joven Sira Estuda ho Dixíplina

Serimónia hasae bandeira hodi komemora loron proklamasaun independénsia ba dala-47 iha Munisípiu Manatuto, Segunda (28/11/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten iha nia diskursu iha serimónia loron Proklamasaun Independénsia RDTL bá dala-47, (28/11/1975 to’o 28/11/2022), iha Suku Ai-teas, Postu Administrativu Manatuto Vila, Munisípiu Manatuto.

Xefe Estadu afirma, iha 28 Novembru, tinan ne’e, nia diskursu, hakarak konsentra liubá setór justisa. Tempu seluk, fatin seluk, sei ko’alia kona-bá edukasaun, saúde, ekonomia, buat sira ne’e.

Advertisement

Tuir Prezidente Repúblika  nia kompeténsia sira, signifika bele de’it ko’alia, halo hanesan advokasia bá kestaun sira ne’e. Maibé, bainhira Prezidente Repúblika halo intervensaun, rona, rona sosiedade sivíl, rona polítiku sira, rona parseiru sira, depois nia bele hadi’a nia ideia.

La’ós ne’e de’it, fahe mós nia ideia bá povu liuhosi diskursu bá nasaun ne’ebé nia bele halo, iha loron istóriku sira hanesan 28 Novembru, 20 Maiu, ka loron ne’ebé nia hili hanesan 20 Agostu, ho 30 Agostu. Ida ne’e mak PR nia intensaun.

Ramos-Horta konsidera, importante tebetebes justisa, tanba liafuan justisa ne’e, ema rona iha todan no ne’e mak bele hanesan garante kumprimentu bá valor bá buat sira ne’ebé iha Konstituisaun RDTL, ne’ebé mak lider sira fundadór proklama demokrasia ho lei, no ho justisa.

Maibé, justisa ne’e rasik, la signifika bele halo buat hothotu loos de’it. Sira ne’ebé iha papél atu ezekuta justisa, bazeadu iha prinsípiu sira Konstituisaun RDTL, lei sira ne’ebé mai hosi lei-inan (konstituisaun), sira estuda lei sira ne’ebé mai hosi parlamentu.

Iha lei sira balu TL, tuir Ramos-Horta simu hosi rai sira seluk, sivilizasaun sira seluk, esperiénsia seluk ne’ebé tuir Timor-Leste nia sistema, la inventa buat hothotu, maibé dala-ruma TL tenke buka adapta prinsípiu sira prátika ne’ebé iha rai seluk, Estuda, maibé adapta bá Timor nia realidade.

Advertisement

“Labele kopia de’it, labele halo copy-paste, tanba Timor-Leste la’ós Estadu ida tinan 100, tinan  500 ka tinan 800,” Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, hateten diskursu bá Estadu iha serimónia aniversáriu loron Proklamasaun Independénsia RDTL bá dala-47, ne’ebé konsentra iha Manatuto.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hakarak Lei TL nian tenke tuir valór prinsípiu ne’ebé sékulu iha 21 nian, maibé mós tenke haree nafatin bá fiar, tradisaun iha esperiénsia Timor-Leste nian.

Nia hatutan, Lei labele automátiku, kópia, tanba expert balu, tékniku balu hatete, fahe bá TL, tenke tuir realidade Timor nian ne’ebé mak tinan bá tinan terus, trauma oioin, ta’uk oioin.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hato’o diskursu bá Estadu iha loron proklamasaun independénsia bá dala-47 iha Munisípiu Manatuto, Segunda (28/11/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa

“Sé ita halo lei ne’ebé mak la reflete terus ida ne’e, la reflete psikolojia ida ne’e, ne’e ita nia lei hanesan oin seluk fali, la’ós hanesan ita-nia sosiedade. Lei, tenke lei duni, halo desizaun kona-bá faktu interpretasaun lei, análize faktu, buat sira ne’e hotu,” Ramos-Horta afirma.

Xefe Estadu fó hanoin katak, tenke sukat mós, halo balansu mós ho buat ida bolu kompaixaun. Dala-ruma nia haree desizaun kona-bá kazu korrupsaun, todan liu fali kazu omosídiu, ka korrupsaun gráve, maibé, ein-prinsípiu korrupsaun la’ós omisídiu.

Tuir Ramos-Horta, korrupsaun la’ós asidente tráfegu ida premiditadu tanba motorista lanu ka saida. Buat hothotu tenke tetu didi’ak fatór umanu, fatór sosiedade.

Advertisement

“Ha’u hakarak haree Estadu ida ho ita nia lei sira  ne’ebé reflete ita-nia realidade, ne’ebé tetu buat hothotu, inkluidu buat ne’ebé ha’u bolu kompaixaun,” Ramos-Horta hateten tán.

PR Ramos-Horta haree katak, durante ne’e, iha kazu balu mak iha tinan sira nia laran nia akompaña, sentensa ne’ebé halo, aplika, bele faktu ne’ebé iha julgamentu loos duni karik, bele defeza la aprezenta didi’ak sira nia kliente, buat sira ne’e hotu bele. Maibé dala-barak, sentensa ida ne’e todan liu, no la tuir rai ida ne’e nia esperiénsia, nia istória, nia sofrimentu, nia realidade ekonómika, sosiál.

Depois, dala-ruma, ema hothotu kontente loos, basa-liman, luta kontra korrupsaun. Ida- ne’e importante, tanba korrupsaun fenómena ida mundiál no sé rai ne’e ki’ak, maibé iha osan boot. Tanba rai bele kiak, iha osan boot. Osan boot ne’e fahe bá ema balu de’it, entaun, rai ne’e, povu kiak. Maibé,  Ramos-Horta hateten, iha aktu balu mak Tribunál sira julga, mundu iha kategoria, maibé kazu ne’e la’ós korrupsaun karik, membru governu, altu funsionáriu ne’ebé hetan akuzasaun korrupsaun, sira halo sala karik, tanba razaun seluk, tanba sira nia interpretasaun bá lei, laloos.

Sira halo karik, tanba la hatene lei, no tanba ida ne’e, depois kria iha TL nia sistema governativu, ema barak ta’u ka atu asina buat ruma. No TL nia sistema prizaun preventiva, ne’e mós ezazeradu.

“Ema iha timor ne’e atu halai bá ne’ebé. Prizaun preventiva, kuandu iha kazu ida, ema ne’e perigozu tebetebes, gráve hanesan komete krime boot, omisídiu, violentu, ne’e tenke iha prizaun preventiva duni,” hateten Ramos-Horta.

Advertisement

Maibé, iha kazu korrupsaun, ka kazu ne’ebé la’ós omesídiu, ema ne’e, nia atu halai bá ne’ebé. No dala-ruma, lei ne’e la permite tán inan ka aman vizita nia oan,”

“Ne’e duni, ha’u nia apelu bá ita nia parlamentu, ita nia lejizladór sira, para haree didi’ak lei ne’ebé harii arkitetura jurídiku ida, kuadru jurídiku ida, ne’ebé reflete duni sosiedade umana, sosiedade solidária ne’ebé ita hakarak harii,”  Ramos-Horta fó hanoin.

Ramos-Horta akompaña kazu famozu oras ne’e iha Timor, kona-bá droga. Uainhira nia haree polísia nia atividade ho televizaun barak, haree fali hanesan problema ne’e iha sidade ruma iha rai Colóbia ka iha Mexico.

“Ita gosta hatudu aan, ita gosta mediatiza buat hothotu, nein para uitoan para hanoin, sé viola privasidade ema ne’e, ne’ebé, enkuantu tribunál superior seidauk desizaun, nia inosente, ita halo tiha ona julgamentu bá nia, liuhosi mídia. Akontese dala-barak loos,” Ramos-Horta afirma.

Alende ne’e, estadu nia kompensasaun bá ema sira ne’ebé hetan julgamentu falsu, sentensa falsu, ezazeradu, nu’udár Xefe estadu, sei defende maka’as Timor-Leste iha mundu, protesaun bá akuzadu sira. Sé tau ema arbiru iha kadeia, depois haree fali, afinál la kulpadu, estadu tenke selu indenizasaun. Indenizasaun bá danus material, indenizasaun bá danus morál.

Advertisement

“Ita labele kaer ema arbiru tau iha kadeia, depois deskobre tinan tolu, tinan-lima liu tiha, afinál, inosente ka hatene katak, ema ne’e inosente, mas depois lakohi ona, hakiduk. Tanba ó hakiduk, signifika ó halo julgamentu sala,” Ramos-Horta afirma.

Horta hatuir katak, situasaun ida ne’e, la’ós iha Timor de’it, iha Amérika, nia akompaña 100%. Maibé, nia admira tebetebes independénsia judisiál Amérika nian. Sira iha korajen, rekoñese, juis sira halo desizaun sala.

“Maibé, dala-ruma rekoñese tinan 50 liu tiha, tinan 70 liu tiha, ema nia oan ne’e, hetan tiha ona ezekusaun, pena de morte. Laiha ona, mas sira rekoñese. Ne’e duni, papél bá juis sira todan tebetebes, ha’u rekoñese. Sira hetan presaun oioin karik.”

Biar nune’e, Horta haree katak, presaun ida ne’e, la’ós mai hosi polítiku sira. Presaun boot liu bá sira, mai hosi ONG sira ka Sosiedade Sivíl sira. Sira ne’ebé partidarizadu no politizadu, mak halo presaun bá juis sira no bá prokuradór.

“Ita koñese kazu sira ne’e. Ne’e duni, ha’u nia kontribuisaun tinan-lima mai ne’e, sé nai Maromak fó saúde, vida, nafatin to’o tinan lima, mak ida ne’e, kontribui, hadi’a ita-nia setór justisa,” Ramos-Horta promete.

Advertisement

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta husu bá sira hothotu iha setór justisa tenke estuda kle’an, kualifikasaun bá setor justisa tenke rigorozu liután.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres 

 

 

 

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Konstrusaun Altar Misa ho Papa Francisco Atinje 80%, Sekretariadu Komisaun Altu Nível iha Motael

Published

on

Hatutan.com, (19 Abríl 2024), Díli—Projetu konstrusaun altar misa hamutuk ho Papa Francisco iha Tasi-tolu, oras ne’e daudaun atinje ona 80%.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

KSTL Organiza Asaun Pasífiku Ezije Governu Hasa’e Saláriu Mínimu $115 bá $150

Published

on

Hatutan.com, (19 Abríl 2024), Díli – Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) organiza asaun pasifika  da-uluk iha Díli  hodi  ezije Governu hasa’e saláriu mínimu  $115 bá  $150.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Kandidatu Na’in-41 Sei Kompete iha Eleisaun Suku 10

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Totál kandidau ne’ebé admitidu bé 𝐄𝐥𝐞𝐢𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐎𝐫𝐠𝐚𝐮𝐧 𝐒𝐮𝐤𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟒, ne’ebé sei realiza iha loron 27 fulan abril tinan ne’e hamutuk na’in-41, kompostu hosi 𝐌𝐚𝐧𝐞-𝟑𝟗 𝐧𝐨 𝐅𝐞𝐭𝐨-𝟐.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending