Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Portu Tibar, “Iluzaun” Sai Realidade Nu’udár Portu Dahuluk Modernu iha Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (30 Novembru 2022), Díli—Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak tempu ne’ebá hanesan Prezidente Repúblika, fundamenta nia analojia iha nia entrevista ida ho kanál media Rádiu Televizaun Timor Leste (RTTL) iha programa sala Redasaun iha 2017, diskorda ho polítika Governu Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) nian atu halo portu modernu Tibar.

Lee Mós : Impostu iha Portu Tibar La Ajuda Povu Timor, PN Sei Halo Fiskalizasaun

Portu Baia Tibar, Díli, Timor-Leste. Foto/Elio dos Santos da Costa

Atuál Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, fundamenta nia analojia katak ita  halo Portu Díli bá fali Portu Tibar kuandu Portu Díli la utiliza másimu. Katak kalan ema toba, Portu Díli mós toba.

Iha entrevista eskluzivu ne’e Jornalista António Dias nu’udár moderadór  koko introdús ho argumentu lójika  katak Portu Tibar ne’e nu’udár kondisaun infraestrutura ida ho preparasaun bá tempu naruk ka bá futuru bainhira Timor-Leste nia ekonomia forte ona. Maibé, Prezidente Repúblika  Taur Matan Ruak, tempu ne’ebá kontínua fundamenta nia analojia dehan, ne’e teoria parte “iluzaun”.

Advertisement

“Ha’u nia ain tau sapatu númeru 36, hau tenke sosa sapatu númeru 36. Ha’u sosa númeru 40 hodi hein ha’u nia ain boot mak tau, ne’e lójika laiha. Ne’e, “iluzaun” ida, anaunsér ema ne’ebé la iha nosaun ne’e bele konkorda. Ha’u Jenerál ida sufisientemente intelijente ser enganado,” Taur Matan Ruak hateten ho hamnasa uitoan.  

Portu Baia Tibar ne’ebé  Taur Matan Ruak, tempu ne’ebá konsidera “iluzaun”, ohin, fó prestíjiu boot ida bá Timor-Leste hosi aspetu dezenvolvimentu infraestrutura. Basá, Portu ne’ebé inaugura rasik hosi Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak,  Kuarta loro-kraik (30/11/2022), hanesan portu dahuluk modernu iha Timor-Leste.

Serimónia inaugurasaun ne’e akompaña direta hosi Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Aniceto Longuinhos Guterres, Prezidente Tribunál Rekursu interina, eis-Primeiru Ministru, Marí Bim Amude Alkatiri,  responsavel Timor Port S.A , entidade Governante sira, no membru Parlamentu Nasionál sira, inklui konvidadu korpu diplomátiku sira.

Lee Mós : Kompañia Stevedore Lima Haruka Karta Aberta Bá PM Taur

Portu Baia Tibar ho modalidade Parseria Públiku Privad (PPP) hahú nia konstrusaun iha fulan-Agostu 2018. Hahú hosi diskusaun entre Governu Timor-Leste tempu ne’ebá lidera hosi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho Banku Mundiál iha tinan 2012.

Advertisement

Serimonia anaugurasaun Portu Baia Tibar, Díli, Timor-Leste, Kuarta (30/11/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa

Tuir dokumentu kona-bá konstrusaun projetu boot Portu Tibar ne’ebé Hatutan.com asesu mensiona katak iha diskusaun entre Governu ho Banku Mundiál momentu ne’ebá ho hanoin ida oinsa Timor-Leste bele iha portu ida  ho nia klase internasional bá dezenvolvimentu ekonomia iha Timor-Leste.

Iha 2016, Ministeru Obras Publika (MOP) tempu ne’ebá  Gastão de Sousa, asina akordu ka kontratu ho Empreza Bollore group bá konstrusaun Portu Baia Tibar ho tipu akordu parseria públiku privadu (PPP) entre Governo ho Empreza ho durasaun kontratu validu to’o tinan 30, hahú hosi loron asina akordu,  03 fulan-Juñu 2016.

Iha akordu nee, Governu kria parseiru ho empreza bá kustu investimentu (publiku-privadu), inklui atividade prontuáriu nian,Governu investe fundu imprestimu hosi  Banku Dezenvolvimentu Aziátiku  (ADB, sigla Ingles) no foti husi Fundu petroliferu Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2016-2018 hamutuk tokon $360 no tokon $130 mai husi empreza Bollore Group. Total fundu despezas ba Portu Tibar tokon $490.

Serimónia hatuur fatuk inan (primeira pedra) hosi antigu Prezidente Parlamentu Nasionál  Arão Noe de Jesus Amaral akompaña hosi  Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, no lider nasionál Kay Rala Xanana Gusmão iha loron 30 fulan-Agustu 2018 ho durasaun tempu bá konstrusaun nian tinan-tolu (3).

Portu Baia Tibar okupa rai ektare 27, nia luan metru 360, klean metru 15 no absorve traballadór internasionál ho nasionál hamutuk 500 to’o 1000.

Obra konstrusaun bá portu  ne’e b konstrui hosi Empreza China Harbour Engineering Company tamba hetan kontratu hosi Empreza Bollore.

Advertisement

Portu Baia Tibar nia kapasidade bá akumula kontentór  kada tinan tokon-ida (1), alvu mediu kada tinan akumula kontentór 870.000.

Portu Baia Tibar sei responsabiliza hosi empreza Bollore group bá operasaun barku kargu importa no exporta, involvimentu rekursu umanu no jestaun to’o tinan  30.

Atendimentu iha Portu Baia Tibar Di’ak Liu

Plaka inaugurasaun Portu Baia Tibar hosi PM Taur Matan Ruak. Foto/Elio dos Santos da Costa

Vise-Ministru Finansas (VMF), António Freitas, konsidera katak, sistema burokrasia ne’ebé mak oras ne’e la’o iha Portu Baia Tibar ho nia  atendimentu di’ak liu, tanba maioria uza ona sistema ida ne’ebé modernu no eletróniku.

Vise MF António Freitas, hatete asuntu ida ne’e, bainhira partisipa iha serimónia ofisial bá inaugurasaun Portu Baia Tibar, opera hosi Timor Port, no Kompañia Internasionál Bollore Group mak halo jestaun durante tinan 30.

António Freitas haktuir, iha fulan hirak liubá, depois semana ida iha loron 30 fulan-Setembru 2022, nia lori kompañia sira, setór privadu sira bá iha Portu Tibar, halo sosializasaun ida kona-bá, nia síkulu sira bá atendimentu nian. Sé kompara ho Portu  Dili, atendimentu ne’ebé mak agora iha Portu Baia Tibar, buat hotu uza ona eletrónika.

Advertisement

“Atendimentu ida ne’ebé mak ho balkaun úniku, laiha tán balkaun sira iha li’ur. Ne’ebé, loloos ne’e, iha ami nia pontu de vista,  mais efetivu, mais efisiénsia, buat hothotu iha ne’e, opera oras 24 nia laran. Ne’ebé, ha’u la hatene atendimentu ida ne’ebé mak sira hatete dehan, ladún efisiénsia ne’e iha ne’ebé,” Vise Ministru Finansas (VMF), António Freitas, hateten bá jornalista sira.

Governante ne’e sujere atu emprezáriu timoroan sira bele tama liuhosi sistema de’it, depois atendimentu servisu iha balkaun portuáriu nian, ema sira ne’e serbisu durante oras 24 nia laran, inklui mós Alfándega sira.

Vise ministru António Freitas, kompromete katak, Governu hanoin ona katak, sei kontinua servisu hamutuk ho setór privadu sira, hodi fó sosializasaun bá sira, tanba Portu Tibar, nu’udár portu ida foun, no iha mós sistema ida ne’ebé mak foun, muda hosi sistema manual bá eletróniku.

Hatán kona-bá presu impostu kada kontentór ne’ebé karun tebes kompara ho antes ne’e iha  Portu Dili, António Freitas, dehan, presu impostu ne’ebé mak karun liu ne’e, só iha de’it ninia Creen, ida hatun kontentór ne’e. Maibé, sé haree fali bá estudu ne’ebé mak Banku Mundial halo, hatete katak, karrega, deskarrega kontentór iha Portu Dili ne’e, bele to’o semana tolu. Mais iha Portu Tibar, tarde liu, bele to’o de’it loron haat, ka oras 24 nia laran, sasán sira bele sai hotu ona.

Vise ministru ne’e afirma mós katak, movimentu bá kontentór sira iha Portu Tibar, lalais liu, kompara ho iha Portu Dili. Ida ne’e estudu, la’os nia mak inventa, no estudu ida ne’e hosi Banku Mundial nian.

Advertisement

Inaugurasaun Portu Baia Tibar, Kuarta (30/11/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa

“Signifika katak, prosesu bá deskarregamentu ho Karregamentu ne’e, lalais liu, signifika katak, presu impostu ne’ebé maka fa’an bá ne’e, loloos ne’e barratu liu. Ita boot sira bele imajina iha tinan hirak liubá, liu-liu iha dezembru, roo sira ne’ebé mak atu mai atraka ne’e, kuaze iha Portu Díli, ita bele haree hanesan formatura (antrian) ida naruk la halimar,” nia hateten.

Situasaun no kondisaun  iha Portu Baia  Tibar, la presiza ona, tanba iha Kais ida boot, ró sira ne’e, imediata bele tama, bele deskarrega kedas iha oras 24 nia laran. Signifika katak, kustu ne’e komesa tun ona, sé ró ne’e mak para kleur liu iha tasi-laran, nia sei fó prejuízu (demorate)  bá présu ne’ebé maka nia lori iha ró laran. Maibé, dala-ruma, empreza timoroan sira la sente.

Agora, kona-bá importadór sira sei hatún hotu sasán iha Portu Atapupo, Indonézia, Governante ne’e dehan, ema hotu hatene, durante tempu naruk, tinan 22, operasaun iha Portu Díli ne’e, monopóliu hosi kompañia ida de’it, maibé António Freitas, lakohi temi naran, no agora sira tenta halo espekulasaun ida ne’e, hodi bele liu  fali hosi parte seluk.

Vise-Ministru Finansas  nafatin konfirma katak, presu ne’ebé mak sira lori hosi Portu Atapupo, nia présu ne’e sei la dook, kompara ho iha Portu Tibar. Primeiru, sira tenke hatún iha ne’ebá, segundu, sira tenke lori via de terrestre para tama mai iha ne’e. Tanba ne’e maka, Governu liuhosi MF ho MTK, planeia ona atu iha tempu besik, sei ativu ona, buat ida bolu dehan “Jembatan Timbanggan” para atu komesa tetu hotu sasán sira ne’ebé mak tama mai, primeiru, atu antesipa mós liu-liu estrada Timor-Leste nian ne’ebé mak agora halo ona ne’e.

Traballadór 700 Sei Lakon Servisu

Inaugurasaun Portu Baia Tibar, Kuarta (30/11/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa

Maske Governu ofisialmente inaugura ona Portu Tibar, maibé iha traballadór hamutuk 700, ne’ebé mak antes ne’e servisu iha Portu Dili, sei halerik, tanba sira lakon servisu.

Hatán bá ida ne’e, Vise ministru António Freitas, dehan, dala-barak ona nia esplika bá públiku liuhosi média katak, uainhira hahú harii portu ida ne’e, Governu liuhosi faze ida ne’ebé mak naruk tebes. Hosi kedan hosi Sestu-Governu, Sétimu-Governu, primeiru, sira halo konsultasaun mós ho setór privadu sira.

Advertisement

Segundu, uainhira atu opera portu ne’e iha loron 30 fulan-Setembru liubá, Governu, liu-liu Ministériu Finansas, tanba investimentu ida ne’e ho modalidade Parseria Públika Privadu (PPP-sigla Ingles), nune’e parte ministériu finansas husu mós bá Timor Port ne’ebé mak Bollore Group  atu bele envolve mós traballadór lokál sira.

 Timor Port liuhosi Bollore mós iha stake holder metin dala-hira kedas, no husu mós bá emprezáriu nasionál sira, atu bele kolabora, liu-liu disponibiliza sira nia traballadór sira, hodi bele tuir rekrutamentu ne’ebé maka Portu Timor loke. Infelizmente, Vise-Ministru ne’e hateten, traballadór barak hosi ne’ebá, rekuza la tuir, tanba ho argumentasaun katak, sira sei iha kontratu ida ho sira nia kompañia.

Hatán kona-bá kompañia Stevedór sira, husu Governu atu fó kompensasaun, tanba sira investe tinan barak ona, maibé to’o agora sira lakon. Vise Ministru Finansas, António Freitas, hateten, kompensasaun ne’ebé mak kompañia Stevedór sira   ko’alia, Governu iha inísiu kedas, primeiru no segundu stakeholder meeting, ko’alia klaru bá sira katak, Portu Tibar ne’ebé mak agora harii ne’e, ho modalidade parseria públika privadu.

Tanba ne’e maka, karik, husu fali kompensasaun, Governu frankamente hatete bá kompañia Stevedor sira katak, governu la disponivel iha orsamentu ida para atu kompensa.

“Razoins saida mak ami iha, liu-liu iha diskusaun ho sira katak, Stevedor sira nia ekipamentu sira ne’ebé mak sira hola, komesa hosi tinan-2000 to’o ohin loron, no ami fiar katak, retornu hosi sira nia investimentu ne’e, sira hetan tiha ona. Ida-ne’e mak pozisiona ne’ebé mak ami sempre ko’alia ho sira,”  António Freitas informa.

Advertisement

Vise-Ministru ne’e, garante mós katak to’o fim do ano, kontentór ne’ebé tama iha Portu Tibar, bele to’o rihun 200 ka rihun 70. Kona-bá mobilizasaun bá kontentór sira-ne’e atu tama hira, ida ne’e komesa kedas iha loron 30 fulan-Setembru liubá, responsabilidade tomak iha Bollore.

Ho inaugurasaun ne Portu Baía Tibar sei troka Portu Díli hodi fasilita movimentu importasaun no esportasaun sasán ho kapasidade karga kontentór hamutuk tokon ida kada tinan. Portu ne’e inklui ka’is ida ho bersu rua ne’ebé sei uza hodi redús atrazu iha libertasaun kontentór inklui kustu tranzasaun atu fasilita efisiénsia servisu alfandegáriu no atividade komérsiu.

Efisiénsia ne’e konsidera hanesan pasu importante ida ba Ministériu Finansas iha ámbitu Reforma Fiskál no Jestaun Finansas Públikas, ajenda Reforma importante ida ne’ebé mak inisia ona dezde tinan 2015 no Oitavu Governu Konstitusionál liberadu hosi Primeiru-Ministru, Taur Matak Ruak, komprometidu atu kontinua implementa.

Efisiénsia hirak ne’e mós sei ajuda Governu liuhosi Ministériu Finansas (MF), Rui Augosto Gomes, atu koleta reseita ho maneira ida ne’ebé justu, lais no transparente hodi ajuda redús país ninia dependénsia ba Fundu Mina-rai.

Portu foun no modernu ne’e sei fasilita Timor-Leste ninia koletividade marítima iha rejiaun Ázia, liga Timor-Leste bá merkadu komérsiu globál no hasa’e liután país ninia asesu komérsiu ba mekadoria sira hanesan agrikultura, turizmu, peska, pekuária no mós indústria sira seluk–dalan ida atu ajuda Timor-Leste diversifika ninia produsaun.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Papél Mídia Importante Hodi Kontribui bá Prezerva Memória Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Centro Nacional CHEGA! Institutu Públiku (CNC, I.P) konsidera mídia ka jornalista sira-nini papél importante tebes atu bele halo kobertura kona-bá akontesimentu sira istóriku hodi bele kontribui bá prezerva memória sira pasadu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Posibilidade Governu Aprezenta Kandidatu Foun Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Vise-Ministru Asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo, informa proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés), aprova  final global ona iha Parlamentu Nasionál iha loron 22 fulan-Abríl,  ho nune’e, Governu sei haree fali timoroan feto ka mane ne’ebé prenxe rekizitu hodi kandidatu  bá komisáriu CAC atu aprezenta bá Parlamentu Nasionál hodi hakat bá eleisaun.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Eviksaun, Rede bá Rai Hato’o Ejizénsia 11 bá Governu

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli— Rede bá Rai (RbR) hato’o ejizénsia 11 bá IX Governu Konstitusionál liuliu bá Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, atu bele konsidera durante prosesu eviksaun bá komunidade ne’ebé okupa rai Estadu iha kapitál Díli.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending