Hatutan.com, (14 Dezembru 2022), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, sei haruka karta no Orsamentu Jerál Estadu (OGE) 2023 nian bá Governu hodi husu hasai tiha fundu Kombatente Libertasaun Nasionál (FCLN) ne’ebé Tribunál Rekursu deklara inkonstitusionál.
Lee Mós : Breaking News: TR Deklara Fundu Veteranu iha OJE 2023 Inkonstitusionál

Prezidente Repúblika José Ramos-Horta. Foto/Elio dos Santos da Costa
Informasaun ne’ebé Hatutan.com asesu hosi fontes importante iha Gabinete Prezidénsia Repúblika, informa katak Prezidente Repúblika simu ona notifikasaun hosi Tribunál Rekursu (TR) kona-bá inkonstitusionalidade fundu CLN ne’ebé Governu kria iha OJE 2023. Nune’e, Prezidente Repúblika sei haruka karta ho OJE 2023 ne’e bá Governu atu bele hasai ka elimina tiha fundu CLN ho montante billaun $1.
“Prezidente Repúblika sei haruka karta no OGE 2023 bá Governu hodi husu hasai tiha fundu CLN hosi ne’ebá no haruka fali para Prezidente Repúblika promulga de’it ona,” fontes importante ne’e haktuir bá Hatutan.com, Kuarta (14/12/2022).
Juiz sira ne’ebé konsititui hosi plenáriu Tribunál Rekursu akordu hamutuk hodi deklara, iha forsa obrigatóriu jerál, inkonstitusionalidade, violasaun bá prinsípiu proporsionalidade utilizasaun rekursu natruais ne’ebé justa no igualilitária, respetivamente iha rtigu 1 no 139 hosi Konstituisaun.
Iha artigu 139 hateten katak, riku soin rai nian ka rekursu naturál, iha kontinete no zona ekonomia eskluzivu ne’ebé fó moris ba ekonomia rai ne’e nian, nu’udár propriedade nasaun ne’e nian tenke utiliza ho justa no igualitária tuir interese nasionál.
Tanba ne’e maka desizaun koletiva hosi juiz sira iha Tribunál Rekursu atu halo fiskalizasaun abstrata ba konstitusionalidade hosi FCLN ne’ebé Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta rasik husu.
Ramos-Horta konsidera katak, kriasaun FCLN ne’e ho totál billiaun $1, laiha relasaun ho objetivu ne’ebé hatuur iha OJE atu ajuda ka apoia populasaun ne’ebé maka sofre ba dezastre naturál no situasaun ekonomia globál oras ne’e daudaun.
Xefe Estadu husu fiskalizasaun ne’e hodi haree didi’ak bá fundu ne’e rasik ninia relasaun ho artigu lima iha Konstituisaun liga ho objetivu Estadu, valorizasaun rezisténsia, universalidade ho igualidade, ambiente ho dezenvolvimentu sustentável no rekursu naturais.
Jornalista : Vito Salvadór