Connect with us
Pakote Ahi

Aileu

Família 29 Iha Mantane Lakohi Entrega Rai bá Governu Harii Sidade Universitária

Published

on

Hatutan.com, (17 Fevereiru 2023), Díli—Komunidade afetadu ho totál uma-ka’in 29 iha aldeia Railete, Suku Lau-Usi no Bandudato, Bairru Mantane, Postu Administrativu Aileu Villa, lakohi entrega rai privádu bá Governu atu harii Sídade Universitária Aileu (SUA), tanba laiha tán ona fatin ka rai seluk bá sira atu hela.

Komunidade afetadu ho totál uma-ka’in 29 iha aldeia Railete, Suku Lau-Usi no Bandudato, Bairru Mantane, Postu Administrativu Aileu Villa, lakohi entrega rai privádu bá Governu atu harii Sídade Universitária Aileu (SUA), tanba laiha tán ona fatin ka rai seluk bá sira atu hela.

“Ami komunidade hosi Mantane kompostu hosi uma-ka’in 29, totál populasaun 131 rejeita atu governu foti ami nia rai hektáres 16 hodi harii Sidade Universitária Aileu. Ami nafatin reziste no sei la fó ami nia rai produtivu ida ne’e bá governu,” Portavós komunidade afetadu, Andre Alves Mesquita hateten liuhosi konferénsia imprénsa iha Suku Lau-Usi, Mantante, Postu Administrativu Aileu Vila, Sesta (17/02/2023).

Lee Mós: Osan Laiha, Projetu Sidade Universitáriu Aileu “Paradu”

Rai ne’ebé daudaun sira hela no defende la’ós rai Estadu. Rai ida-ne’e sira ninia rai eransa ne’ebé mak bei-ala sira fó hosi jerasaun bá jerasaun to’o agora.

Advertisement

Rai produtivu ida-ne’e, komunidade afetadu sira ne’e sei uza hodi sobrevive sira-nia moris nu’udár ema agrikultór, hodi kuda ai-hán atu bele han no fa’an iha merkadu, hodi fó eskola bá sira nia oan.

Maski nune’e, Governu liuhosi Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK) obriga nafatin sira, bá ho forsa, ameasa no terrór hasoru sira nu’udár komunidade ne’ebé laiha kbi’it atu hasoru forsa sira Estadu nian, hanesan Komandu PNTL Munisipiu Aileu.

“Públiku sempre husu tanba sá mak ami defende rai ne’e. Marka ami nu’udár anti dfezenvolvimentu, ida ne’e laloos. Ami defende rai ida ne’e ho razaun prinsipál tolu. Primeiru rai ida-ne’e nu’udár rai eransa. Segundu, laiha rai seluk bá ami atu hela no halo toos. Terseiru rai ida ne’e rai produtivu,” Andre Alves afirma.

Bainhira Governu foti rai ida-ne’e, komunidade afetadu sira ne’e sei lakon sira-ninia istória, sira nia hela-fatin, no sei lakon sira-nia moris, tanba rai ida ne’e mós mak fó moris bá sira.

Infelizmente, Governu obriga dudu ka aselera nafatin projetu ida ne’e no iha 21 dezembru 2021, Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, bá halo ona lansamentu primeira pedra.

Advertisement

Bazeia bá informasaun ne’ebé publika iha média online sira katak, Ministériu Ensinu Superior iha ona prosesu atu halo morru, haleu sira-nia rai rasik.

“Ami komunidade lamenta tebes ho desizaun ida-ne’e. Tanba governu implementa projetu ida ne’e sein konsultasaun ho ami nu’udár na’in bá rai,” Andre Alves kestiona.

Kondisaun sira ne’e, sei sai aat liután, ho sitasaun atuál ne’ebé ami enfrenta mak hanesan; Primeiru, Governu la fó oportunidade bá komunidade afetadu sira ne’ebé mak la konkorda atu intrega rai bá Sídade Universitária Aileu, atu hetan informasaun no partisipa iha kualkér atividade, iha nivel munisipál, no ema sempre limita sira, bainhira defende direitu.

Rua, Governu falla, halo identifikasaun na’in bá rai, hodi fó biban bá ema seluk ne’ebé okupa de’it, hodi fa’an fali ba ema seluk nia propriedade rai bá Estadu, atu konstrui Sidade Universitária Aileu.

Tolu, Governu sempre ko’alia barak iha fatin-fatin katak, sei prioritiza setór agrikultura. Iha realidade, Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP), la hola pozisaun sériu, atu defende rai produtivu sira, hanesan iha Aileu-Mantane.

Advertisement

Haat, Governu la fó rekoñesimentu legál bá komunidade rai-na’in atu asesu bá programa Governu nian liuhosi Planu Nasional Dezenvolvimentu Suku (PNDS), tanba konsidera rai ne’e sei disputa hela no atu harii Sidade Universitáriu.

Lima, Governu seidauk halo estudu viabilidade atu re-aloka komunidade afetadu sira antes simu kompensasaun.

Neen, Governu lori dezenvolvimentu nia naran, hamate komunidade afetadu sira-nia moris, tanba laiha esplikasaun klaru, kona-bá impaktu negativu sira ne’ebé mak sei mosu antes, durante no depois implementasaun projetu edifísiu Sídade Universitáriu bá Komunidade afetadu sira.

Hitu, komunidade afetadu sira mós sei dúvida ho planu harii Sidade Universitáriu, nia sustentabilidade rasik, tanba konsidera planu ne’e la klaru. Tanba bainhira iha mudansa bá Governasaun sé mak responsábiliza orsamentu ne’ebé mak aloka tiha ona bá prosesu kompensasaun, ka pagamentu primeira faze.

Bazeia bá situasaun atuál iha leten, komunidade afetadu sira ne’e hato’o sira-ninia ezijénsia primeiru maka, ezíje bá entidade benefisiáriu sira, liu-liu Ministériu Justisa (MJ) liuhosi diresaun nasionál bá terras no propriedade, nomós MESSK, atu halo tuir prosedimentu sira ne’ebé mak hakerek ho klaru, iha lei númeru 08/2017, kona-bá espropriasaun, tanba utilidade públiku.

Advertisement

Lei ida ne’e, hakerek klaru, tenke halo konsultasaun klean iha implementasaun, kualker projetu ne’ebé sei foti komunidade sira nia rai.

Rua, komunidade afetadu sira hakarak mós ezije bá Sekretária Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEII), atu haree mós problema feto vulnerável ne’ebé afeta hosi projetu Universitária Aileu.

Tolu, komunidade sira ne’e, ezíje bá MAP, atu haree assuntu ida ne’e ho sériu. Ida ne’e rai produtivu bá agrikultór. Bainhira rai ida ne’e mak halo duni sidade Universitáriu, entaun, rai produtivu iha Timor sei menus, nomós sei fó impaktu bá produsaun ai-han sira iha rai-laran.

Bainhira MAP nonook de’it hodi ignora assuntu ida ne’e hanesan susar atu halakon dependénsia bá importasaun ai-hán.

La’os ne’e de’it, komunidade afetadu sira ne’e husu mós bá MESSK, atu konsidera no bele tetu hikas opsaun ne’ebé komunidade fó hodi hili rai seluk iha Mossadu, Suku Banudato, Lau-Usi, Lekitura no Lahae, ho luan hektáres 66.

Advertisement

Fatin ida ne’ebá mós, Governu tempu Portugés, harri eskola iha ne’ebá no komunidade sira oferese fatin ida ne’e, ho gratuita, sein kompensasaun.

Ameasa bá Tribunál

Bainhira Governu uza ninia kompeténsia no ho forsa hodi hasai obrigatóriu komunidade afetadu sira iha ida ne’e ninia leten, sira ameasa lori Governu liu-liu MESSK bá Tribunál tanba rai ne’e sira-nian privádu.

Tanba iha moris iha lei ne’ebé nia dalan ikus mak tenke bá Tribunál. Komunidade afetdu sente katak, ida ne’e la tuir nia dalan, tanba sira mai halo sosializasaun la klaru, la tuir nia prosedimentu, seidauk iha dalan.

“Bainhira seidauk iha akordu entre ami ho Estadu atu bele mai foti ami nia rai, nusá mak nia mai marka uluk ami nia uma. Ne’e, ami sente katak, buat ne’e-ne’e la tuir lei, nele ilegál hela. Ami prontu atu lori bá Tribunál, tanba ami mak na’in duni bá rai ida ne’e,” nia hateten.

Advertisement

Komunidade afetadu sira ne’e mós rejeita, bainhira Governu fó osan bá kompensasaun nian tanba osan la boot liu rai ne’ebé mak daudaun vitima sira utiliza, sá tán rai ne’ebá nu’udár sentru bá ekonómia komunitária, no iha valór boot ekonómiku nian bá familia uma-laran.

Inan-faluk Maria Ili-Bere iha Mantane Aileu.

Iha fatin hanesan, inan-faluk Maria Ili-Bere mós lakohi atu entrega ninia rai ne’e bá Governu atu harii ninia planu ka programa.

“Ha’u lakohi sai hosi rai ida ne’e, tanba ne’e ha’u nia rain rasik. Durante ne’e ha’u moris de’it ho rai ida ne’e. Ami rai seluk laiha, ami nia rai mak ida ne’e de’it. Ne’ebé, ami lakohi sai hosi rai ne’e. Ami la moris mós tenke iha ami nia rain ne’e duni. Estadu mai fó osan mós ha’u lakohi simu tanba luta bá defende rai ne’e tinan-haat ona ne’ebé la fó duni,” Maria Ili-Bere hateten.

Tuir inan-faluk ne’e katak, rai ne’ebé oras ne’e nia hela bá, durante ne’e sempre halo hodi kuda ai-han potensial sira mak hanesan, kafé, modo, talas, fehuk, ai-farin sira, hafoin lori fa’an bá iha merkadu, hetan osan sustenta moris.

“Agora, sira hasai tiha ita iha rai ne’e, ita atu bá moris iha ne’ebé,” inan-faluk Maria Ili-Bere preokupa.

Enkuantu komunidade afetadu ida seluk, Duarte Clementino dehan sira simu ona kompensasaun osan hosi Governu ho montante rihun $40 no balun hetan to’o rihun $80.

Advertisement

Osan ne’ebé sira simu, oras ne’e utiliza ona hodi halo uma foun iha rai seluk, tanba hakarak koolabora ho estadu no governu, hodi kontribui bá prosesu dezenvolvimentu nasionál.

Tuir informasaun ne’ebé Hatutan.com asesu hosi Rede bá Rai (RdB) katak, kazu rai Aileu-Mantane, akontese iha 13 fevereiru 2019.

Ikus mai iha 07 jullu 2021, komunidade afetadu sira halo keixa bá Rede bá Rai rejísta no halo akompañamentu no fó advokasia bá komunidade afetadu sira ne’e, oinsá mak bele hetan fila-fila sira direitu loloos nu’udár na’in bá rai.

Totál komunidade ka uma-kain ne’ebé mak afetadu bá projetu konstrusaun Sídade Universidade Aileu ne’e, liu-liu hirak ne’ebé rejistadu iha Rede bá Rai, hamutuk 59. Maibé, iha Uma-kain 29, ho membru familia hamutuk 131 mak kontinua defende, hodi lakohi entrega sira-nia rai ho kertáres 16.

Dadus hosi Ministériu Obras Públikas (MOP), Ministériu Ensinu Superior Siénsia no Kultura (MESSK), Ministériu Justisa (MJ) ho Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) katak, totál Uma-kain ne’ebé afetadu, hamutuk 44, ho membru familia hamutuk 118, nu’udár too na’in.

Advertisement

Haree fila-fali bá dadus hosi Terras no Propriedades ne’ebé uluk Sistema Nacional de Cadatro (SNC) sukat, rai ho totál parsela 103. Komunidade sira nia rai ne’ebé lakon ka afetadu, hamtuk 248,250 m2 (24,82 hektáres). Uma-kain ne’ebé mak iha ai-horis hamutuk 59.

Osan kompensasaun bá rai $744.750.00. Osan kompensasaun bá ai-horis $.172,582.00. Totál osan bá kompensasaun $1.375.987.05.

Hafoin Rede bá Rai (RbR), rejísta kazu rai ne’e iha 07 jullu 2021, maka atividade advokasia ne’ebé RbR halo maka, akompaña kazu (akompaña, monitoriza no halo diskusaun komunitária), fó assisténsia jurídika (sosializa lei rai, assisténsia legál bá tribunál, konsultasaun jurídika).

Alende ne’e, RbR mós fó edukasaun no mobilizasaun liuhosi diskusaun komunitária, audiénsia, diálogu nasionál, kria mapeamentu sosial komunitária, inklui hala’o asaun konjunta ka demonstrasaun.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aileu

Reforma Setór Justisa no Administrasaun Públika Sai Mós Prioridade CNRT

Published

on

Hatutan.com, (07 Maiu 2023), Aileu- Partidu Congresso Nasionál Reconstrução Timorense (CNRT) promete reforma setór  justisa no administrasaun públika hodi garante boa-governasaun no hatuur lolós justisa bá ema hotu hanesan.

(more…)

Kontinua Le'e

Aileu

UNDERTIM Promete Hasa’e Saláriu Professores

Published

on

Hatutan.com, (04 Maiu 2023), Díli—Partidu Unidade Nacional Democratica da Resistência Timorense (UNDERTIM), promete  bainhira hetan fiar iha eleisaun Parlamentár  tinan ne’e atu forma Governu da-sia, sei hasa’e saláriu bá manorin na’in sira.

(more…)

Kontinua Le'e

Aileu

Programa PLP, Família Dezempregu Nia Oan Ida Eskola Gratuita Hosi Pré-Eskolár To’o Universidade

Published

on

Hatuta.com, (30 Abríl 2023), Aileu—Partidu Libertasaun Populár (PLP) promete bá povu Aileu katak, bainhira fila bá ukun iha tinan lima mai, sei implementa programa ida maka selu kada família nia oan ida atu eskola hosi Pré-Eskolár to’o Universidade.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending