Connect with us

Ekonomia

TANE Konsumidór Husu MS-AIFAESA Teste Hikas Produtu Indomie

Published

on

Hatutan.com, (28 Abríl 2023), Díli— TANE Konsumidór husu Ministériu Saúde (MS) ho Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun, Atividade Ekonómika, Sanitária no Alimentár (AIFAESA) atu halo teste fila-fali iha laboratóriu nasionál bá produtu Indomie ne’ebé oras ne’e sirkula iha merkadu hodi hatene kona-bá susbtánsia Etilen Osida (EtO).

Indomie, Foto/CNBC Indonesia.

Tane Konsumidór husu ne’e bazeia bá notísia ne’ebé publika hosi BBC Indonesia iha (25/04/2023) relasiona ho produtu Indomie rasa enak husi Merkadu iha Taiwan no Malázia, tanba deskonfia produtu ne’ekontamina ho substánsia Etilen Osida (EtO) ne’ebé la korresponde ba padraun ne’ebé vigora iha rai rua ne’e.

Lee Mós:Tane Konsumidór Deskobre Impaktu Hosi Aumentu Impostu Importasaun

“Iha diferensia padraun (standar) hosi nasaun produtór ba nasaun sira importa la hanesan. Iha Taiwan ai-han labele iha EtO (zero EtO). Maibé iha Indonesia tuir regulamentu BPOM No.229/2022, ai-han sira bele hetan Eto ho másimu 0,01 ppm. Ne’e katak Indonesia nu’udár produtór,  EtO iha ai-han iha Indonesia ne’e legál,” Hatutan.com sita komunikadu.

Advertisement

Padraun Eto ne’ebé BPOM estabelese tuir padraun ne’ebé estabele hosi Uniaun Europeia (UE) no Estadus Unidus Amerika (EUA).

Padraun EU, ba EtO ne’e 0,01 tó  0,1 depende ba produtu. EtO mós sei uza no legál iha rai sira hanesan, USA, Canada, Koreia no Japaun.

“Maibe, atu fó protesaun ne’ebe áas no optimál ba konsumidór sira no populasaun em jerál, di’ak liu Timor-Leste mós tenki estabelese ninia padraun, di’ak liu mak Zero Eto ba produtu ne’ebé de’it mak importa tama Timor-Leste,” TANE Konsumidór rekomenda iha komunikadu.

Ne’e duni, presiza duni iha regulamentu tékniku sira hosi entidade konjunta hanesan Ministériu Saúde, AIFAESA,IP no IQTL,IP kona-ba metigasaun ba risku ba saúde hosi Etilen Oksida (EtO).

Tamba saida mak Nasaun sira hanesan Malazia, Singapura no Taiwan dada produtu sira ne’ebé la korresponde tuir sira nia padraun, sai hanesan referénsia mai Timor-Leste.

Advertisement

Ninia impaktu maka, Perigu ba saúde no iha tempu naruk mosu moras hanesan kankru,leukemia no linfoma.

Substánsia ne’ e koñesidu hanesan karsinogen ne’ebé bele perigu ba saúde bainhira nia akumulasaun iha ema nia isin iha biban naruk bele mosu moras kankru.

Jornalista  Estajiáriu: Lazaro Pereira Quefi

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Governu Hasai Millaun US$4.5 Husi OGE 2026 Halo Pagamentu Saláriu Décimo Terceiro 2025

Published

on

By

Hatutan.com (12 Janeiru 2025),Díli—  Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, informa Governu hasai  kuaze millaun US$4.5 husi Orsamentu Jerál Estadu (OGE, sigla portugés) tinan fiskál 2026 hodi  halo pagamentu ba saláriu decimo terceiro 2025 nian.

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

MCAE Dúvida ho Dadus Produsaun Hare-Kulit Husi CLN

Published

on

By

Hatutan.com,  (29 Dezembru 2025), Díli–Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómia (MCAE- sigla portugés) dúvida ho dadus produsaun hare-kulit iha  Sentru Nasionál Lojistika (CLN) tanba la hatudu dadus konkretu.

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

BCTL ho BNU Halo Kooperasaun Hametin Indústria Finanseira no Impulsiona Dijitalizasaun Ekonomia TL

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Dezembru 2025), Díli— Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL-sigla portugés) no Banco Nacional Ultramariño (BNU)   halo kooperasaun liuhusi atividade Fórum CEO hodi hametin industria finanseira no  impulsiona dijitalizasaun ekonómia iha Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading
Advertisement

Trending