Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Traballadór Tinan 10 Ho Saláriu $115, KSTL Konsidera Estadu Halo Diskriminasaun

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2023), Díli— Konfederasaun Sindikatu Traballadór Timor Leste (KSTL), konsidera Estadu Timor Leste kontinua halo diskriminasaun bá traballadór timor oan sira ne’ebé serbisu iha instituisaun públiku balun, liuliu sira ne’ebé serbisu iha empreza privada sira ho durasaun tinan 10 ona, maibé simu nafatin saláriu báziku $115.

Ambiente loja Wang Zung (WZ), iha Kampung Baru Comoro, Tersa (01/01/2022).Foto/Hatutan.com.

“Traballadór sira tinan 10 nia laran manán nafatin $115. Ida-ne’e diskriminasaun boot ne’ebé Estadu Timor Leste halo ba povu ida-ne’e,” Prezidente KSTL, Almerio Vilanova hateten iha komemorasaun loron mundiál traballadór ne’ebé hala’o iha Largo Lecidere, Segunda (01/05/2023).

Lee Mós: Loron Mundiál bá Servisu Na’in Sira, Ramos-Horta Husu Respeita Direitu Servisu Na’in Sira Nian

To’o ohin loron KSTL seidauk rona Kosnellu Ministru (KM) atu halo revizaun ba saláriu mínimu maski proposta saláriu mínimu ne’e agora daudaun iha hela Gabinete Primeiru Ministru, tanba ne’e Govenu tenke fó razaun, tanbasá mak revizaun ba saláriu mínimu kontinua impede iha meza Gabinete Primeiru Ministru.

Advertisement

Prezidente KSTL husu ne’e tanba proposta saláriu mínimu ne’e liu hosi prossesu naruk tebes, liu hosi peskiza, liu hosi konsultasaun, rona liña ministeriál sira, péritu sira nia hanoin ne’ebé prosesu ne’e lubuk ida ona mak foin determina liu hosi konsensu Konsellu Nasionál Traballu.

“Maibé agora razaun saida mak Govenu kontinua impede ida-ne’e. Se ita hakarak ko’alia kona-ba moris di’ak, ne’e la’ós de’it kona-bá servisu, maibé bainhira ema ne’e servisu, ema ne’e tenke hetan rendimentu justu, tenke hetan protesaun ba ninia direitu sira, iha liberdade ida ne’e mak ita bele dehan traballu dignu,” nia subliña.

KSTL kontinua halo advokasia ba interese traballadór sira nian, halo komunikasaun ho partidu polítiku ne’ebé hakarak afavór bá povu traballadór sira nia preokupasaun, hakarak lori aspirasaun traballadór sira nian la’o hamutuk ho sira, suporta sira atu ba kaer governu duké ba sira seluk ne’ebé laiha interese atu hadi’a povu nia moris.

Tanba ne’e, KSTL konsideta komemorasaun loron mundiál traballadór tinan 2023 importante, loron ne’ebé istóriku tebe-tebes ba luta naruk traballadór sira nian iha tempu passadu, maibé luta ne’e seidauk hotu, luta kontinua to’o atinji justisa sosiál.

Iha fatin hanesan, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu governu tenke garante sustentabilidade sosiál iha sosiedade traballu, hodi asegura direitu no dever kada traballadór tuir Lei no regulamentu ne’ebé Timor-Leste iha.

Advertisement

Xefe Estadu haksolok no komprimentu ba traballadór sira hotu-hotu traballadór privadu no traballadór Estadu, no mós ba emprezáriu sira hotu-hotu ne’ebé fó servisu ba traballadór sira.

“Klaru bele iha traballadór, laiha emprezáriu, tanba hanesan traballadór indepedente, nia halo atividade mesak, maibé laiha rai ida ne’ebé ha’u koñese iha mundu, rai ne’e bele ba oin, se la iha emprezáriu ne’ebé livre, se la’ós kontrolladu hosi Estadu,” Ramos-Horta hateten.

Emprezáriu ne’ebé ho nia kreatividade, nia matenek, nia osan, nia investimentu, loke fábrika, Hotel, balun halo konstrusaun, tanba Estadu direitamente labele kria fali, hanoin edifísiu ruma tenke bolu emprezáriu.

Tanba ne’e parseiru ba traballadór sira, parseiru Estadu mak emprezáriu privadu, iha rai balun ne’ebé Estadu kontrolla ekonomia Estadu, ekonomia la la’o ba oin.

“Timor sei fraku tebtebes iha ekonomia, investidór estranjeiru seidauk barak, oitoan liu mak mai. Ita nia produtividade ha’u hanoin piór liu iha Ázia ne’e Timor mak produtividade liu feriadu barak tebtebes, governu deklara feriadu tun sa’e. Produtividade traballadór nian liu liu, ita kompara ho traballadór sira iha Surabaya ka Thailándia, Xina, Timor nian araska liu. Bainhira ba Austrália, Korea du Súl, tuir sira nia regra ne’e komesa servisu badinas, disiplina,” Xefe Estadu preokupa.

Advertisement

Ramos-Horta promete atu estuda didiak Lei ne’ebé Governu halo kona-bá traballadór nian, hodi haree didiak  Lei ne’e justu duni no di’ak duni atu ajuda rai ne’e ou tanba polítika manán votus mak halo Lei.

Kona-bá ne’e Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Alarico do Rosário hateten, iha mandatu Governu ida-ne’e sei aprova kona-bá regulamentu saláriu mínimu.

“Gover aprezenta ona Lei seguransa no ijiene iha servisu fatin, aprova ona iha Parlamentu Nasionál no Prezidente Repúblika bele promulga iha tempu badak. Iha mandatu VIII governu konstitisionál sei aprova mós regulamentu kona-bá saláriu minimu. Iha mandatu ne’e, Governu pratikamente SEFOPE halo ona aprezentasaun bá Lei sira ne’e ba MKAE atu halo alterasaun ba iha Lei Traballu,” Alarico do Rosário hateten.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Pozisaun Igreja Katólika: Natureza Loloos Hosi Matrimónio Maka Mane ho Feto Moris Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FMDC-UN WOMEN Entrega Matadalan Reportajen Sensível Jéneru bá CI

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Dilí—Fundasaun Médis Development Center (FMDC), UN Women estabelese kooperasaun ho Conselho Imprensa (CI) hodi entrega matadalan reportajen sensível bá jéneru, nune’e bele promove média no eleva kapasidade jornalista sira oinsá bele halo reportajen ho di’ak bá asuntu igualdade jéneru iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Tenke Haforsa Seguransa iha Fronteira Hodi Kombate Movimentu illegál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli— Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu bá Governu liu hosi Ministériu Interiór (MI) atu haforsa seguransa iha fronteira sira rai-maran nian hodi evita sasan illegál sira hanesan sigaru inklui sasan sira seluk ne’ebe kontinua tama mai iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending