Hatutan.com, (01 Maiu 2023), Díli-Iha selebrasaun loron mundiál bá servisu na’in sira-nian, 01 fulan-Maiu 2023, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu Governu bainhira atu hasa’e saláriu mínimu bá servisu na’in sira tenke respeita sira nia direitu no labele halo fali manipulasaun polítika.

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta. Foto/Elio dos Santos da Costa
Antes ne’e, Governu liuhosi Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) propoin ona atu hasa’e saláriu mínimu servisu na’in sira nian hosi valór $115 bá $135, tanba ida-ne’e bazeia mós bá orsamentu ne’ebé orsamenta ona iha Grande Ospoções do Plano (GOP).
Propósta ne’e rasik enkamiña ona bá iha meza Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (MPKM), Fidelis Manuel Leite Magalhães, no hein de’it ajenda atu diskute iha Konsellu Ministru sira-nian. nune’e, bainhira reuniaun Konsellu Ministru sira-nian aprova sei haruka bá Prezidente Repúblika promulga.
“Ha’u fó hatene Governu ida-ne’e, regra barbarak nune’e. Sé ita respeita servisu na’in sira respeita duni, labele halo buka manipulasaun polítika bá servisu na’in sira,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hatete durante intervensaun iha diskursu seremónia loron mundial Servisu Na’in sira nian ne’ebé hala’o iha Jardín Largo Lecidere, Díli.
Ramos-Horta haree katak, ohin loron Timor-Leste sei fraku tebtebes iha setór ekonómia. Investidór estranjeiru, sei la barak, oitoan liu mak mai. La’ós ne’e de’it, haree bá iha produtividade servisu, no índise iha nivel mundiál no rejiaun hatudu Timor-Leste nia Produtu Internu Brutu (PIB) hatudu pior liu iha Azia tanba produtividade laiha liu.
“Feriadus barak tebtebes, Governu deklara feriadu tun-sa’e. Feriadu relijózu, feriadu buat hothotu, deklara feriadu. Produtividade traballadór nian ki’ik liu, ita haree, kompara ho traballadór sira iha Surabaya ka iha Vietname, iha Xina, Timor ne’e araska liu. Kuandu bá liur, bá Austrália, Korea Súl, ó tuir sira-nia regras, ne’e komesa ita badinas, dixipilina. Ne’e ha’u nia liafuan mensajen bá ita hotu, bá servisu na’in sira,” Ramos-Horta hateten.
Ramos-Horta haktuir nia esperiénsia katak, uluk sei iha tempu Portugés nia mós nu’udár traballadór ida, tanba manán osan kada fulan, no nia la tama arbiru halo konkursu.
“Sira ezíje nune’e, ezije koñesimentu. Osan la to’o, kalan ha’u servisu fali iha rádiu, hahú tuku-neen, tuku sanulu mak bá uma,” Ramos-Horta konta.
Xefe Estadu Ramos-Horta dehan, durante reprezenta Timor-Leste iha luta frente diplomátiku, la’os de’it servisu diplomásia, maibé, nia halo mós servisu seluk, hodi uza bá han-hemu. Nia halo tradusaun lívru hosi lian oioin bá Inglés, ema selu nia kada pájina.
“Hili kalen iha lurón, iha lixu sira ne’e, bá fa’an iha merkadu. Ha’u hatene servisu saida. Ne’eduni, ha’u koalia ho koñesimentu en-kauza, ho esperiénsia ho observasaun mak ne’e, direitus ezíje responsábilidade, dixiplina. Direitu ezíje produtividade, sé lae, ekonómia mate,” Horta fó hanoin.
Iha tempu Indonéziu Timoroan ida de’it mak ho nível edukasaun doutoramentu (PhD), mais ohin loron, mestradu atus bá atus, doutoradu lubuk ida. Emprezáriu barak liu agora, duke tempu Indonézia ka Portugés, nein ida iha. Maibé, Ramos-Horta fó hanoin katak, Governu tenke investe liu tán iha edukasaun, liu-liu edukasaun iha téknika profisionál para bele tama iha merkadu traballu ASEAN (Associationa of South East Asean Nation).
“Tinan ida ne’e ka tinan foun ne’e mai, rai balu iha Europa, bele simu servisu na’in timoroan, ha’u la hatete atus hira, bele karik konforme, Governu foun mai halo negosiasaun. Maibé, buat hirak ne’e ezíje, no diploma ida tékniku profisonál, ne’ebé ho rekizitu internasional,” Ramos-Horta hateten.
Biban ne’e, Sekretáriu Estadu Formasaun Profesionál no Emprégu (SEFOPE), Alarico do Rosário konsidera, loron 01 fulan-Maiu, nu’udár loron importante bá servisu na’in sira, iha dignididade sira ne’ebé maka individu, liu-liu bá SEFOPE, nu’udár instituisaun estadu ida ne’ebé responsável bá área servisu no formasaun profisionál emprégu iha TL.
Iha komemorasaun ida ne’e , Alarico do Rosario hateten, sai hanesan momentu ida bá Timoroan hotu atu halo reflesaun kona-bá kna’ar hodi promove traballu dignu, inkluzivu iha Timor-Leste.
Bá SEFOPE, komemorasaun ne’e sai nu’udár momentu atu avalia responsábilidade nu’udár órgaun regulár no material laboral bá servisu na’in iha TL.
“Bá servisu na’in sira iha Timor laran tomak no mós iha mundu tomak, hakuak boot bá ita-boot sira. Ami sempre hamutuk ho ita-boot sira. Bá maluk feto no mane sira hotu, loron ida ohin, loron ita-boot sira nian, loron ita hotu nian, ita hotu hanesan ema servisu na’in, maibé, ita-nia tuur fatin mak la hanesan,” Alarico de Rosário hateten iha diskursu.
Imájen jerál kona-bá merkadu servisu 2022 ne’ebé aprezenta ona informasaun kona-bá tendénsia imprégu nian, demanda no oferta iha merkadu servisu nian sai baze ida bá Timoroan hothotu atu komprende, no implementa ekonómia, oinsá promove emprégu no asegura traballadór no inkluzivu iha TL.
Alarico do Rosário dehan, iha mandatu Oitavu Governu Konstitusionál, sira aprezenta ona lei seguransa no ijiéne iha servisu fatin, no aprova ona iha parlamentu nasional, no nia hein Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, bele promulga iha tempu badak.
“Iha mandatu Oitavu Governu Konstitusionál, sei aprova mós regulamentu kona-bá saláriu mínimu, iha mandatu ne’e, Governu pratikamente SEFOPE prepara ona, aprezenta tiha ona iha MKAE, lei sira ne’e, inklui atu reforsa lei bá servisu nian,” Alarico hateten.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres