Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Rede Sosiál Kontribui Derrota Partidu Polítiku Sira

Published

on

Dadus husi  Internetworldstat hatudu provas ba ita hotu katak  total  utilizador redes sociais iha Timor-Leste até  jullu 2022 atinji populasaun hamutuk  440 mil  ho taxa  penetrasaun  32,3%.  

Bazeia ba dadus nee informasaun neebe fo sai iha redes sociais kontribuí mos ba derrota  partidu polítiku sira wainhira hare ba numeru utilizador neebe boot tebes. Buat hotu neebe ita tenke konsienti katak, kuaze iha era digital nee, ema hotu iha qualquer fatin sempre utiliza rede social nuudar ponte de koneksaun ho ema seluk. Ho nunee saida deit mak akontese iha fatin balun, iha minutu balun nia laran deit utilizador sira hatene tiha ona.

Ho fenomenu nee, espera iha tempu tuir mai tantu instituisoens  governamentais, partidu polítiku sira nune’e mos kada pesoal  tenke iha  perspikásia wainhira uza rede social hodi  atrai simpatia  públiku. No buat neebe ema hotu haluhan mak JEJAK DIGITAL nee rasik. Katak  informasaun neebe ita husik hela sei la lakon no  difísil  atu halakon wainhira laiha jestu responsáveis. Tamba atu retira ou hamos jejak digital nee laos buat neebe  impossível.

Advertisement

Bazeia ba observasaun nee, ha’u tenta halo análise husi ha’u nia  pontu de vista ba derrota  no foku liu ba partidos politiku 3 hanesan Fretilin, PLP e Khunto iha eleisaun tinan nee neebe foku liu ba observasaun no reasaun  públiku iha   REDES SOCIAIS.

# – FRETILIN.

Fretilin nia derrota hatudu ona sinais hahuu kedas husi Kongresu  Fretilin iha tinan kotuk. Renúncia husi CCF  membros centrais balun husi partido Fretilin iha tempu neeba hatudu  verdade ho  indikasaun katak iha  divizaun dentru Partidu Fretilin. Renuncia husi kargu membru CCF iha altura neeba husi pesoal eminente balun,viral iha rede sosial  no nunka iha palavra justifikasaun konaba TAMBASA MAK BELE SAI NUNEE. Vários publikasaun iha redes sociais hatoo krítikas barak hodi husu  ba estrutura Nivel altu Fretilin nian hodi hadia naksalak hirak nee ho  mais rápidu no possível, maibe laiha  resposta positivu iha publikasaun sira tuir mai.

Situasaun mais grave wainhira divizaun ida nee hetan apoiu ou tulun husi publikasaun sira neebe nakonu ho linguasem  ódio ba partidu no lider seluk neebe la eduka eleitores hodi  vota ba partidu Fretilin, liu liu ba joven sira neebe foin hahuu uza sira nia direitu de vota iha eleisaun 2023.  Iha aspeitu seluk,  publikasaun husi  video sira iha redes sociais husi atividade partidu Fretilin nian durante kampanha mos reforsa konaba odio politik ho palavra insultus neebe la  edukativus hodi bele konquista simpatia husi eleitor sira neebe sai viral iha rede sosial.

Ha’u so bele  orgullu ba  líder hanesan  Lere Anan Timur ho ninia palavra haraik an no simplis ho liafuan ‘ HAU EMA IDA NEEBE LAMERESE TAU IBUN BA XANANA’. Linguasem politika nee hetan simpatia husi publiku konaba oinsa atu  eduka eleitor sira hodi lahalo  atakas ba  líderes sira seluk. Simpatia ba maneiras linguasem politika neebe haraik an husi Lere Anan Timur hamosu espetativa diak ba eleitor sira. Maibe,  saida mak Lere Anan Timur halo nee tarde uitoan tamba odio husi eleitor sira akumula hamutuk ona iha fatin ida tamba iha konteudu publikasaun sira tuir mai, palavra insultus ho linguazem kuntinua domina iha rede social sira. Sasukat forte neebe bele justifika derrota husi Fretilin mak sondagem neebe halo iha rede social antes loron eleisaun, hatudu verdade katak HO MANEIRA SISTEMA CLICK DEIT, eleitor barak mak fila kotuk husi Fretilin hodi fo sira nia votu ba partidu seluk.

Advertisement

#- PLP

Normalmente  partidu neebe kaer ukun iha  chances boot hodi  mantein vitória ou similar talvez kadeira iha  parlamentares sei firmi nafatin ho numeru atual no iha posibilidade bele aumenta.

Mas istória nee reviravolta tiha ho  espekulasoens oin oin. Husi ha’u nia observasaun iha redes sociais, iha  erru neebe  fatal tebes kometidu husi indivíduos sira neebe ho identidades falsas hodi halo ataka ba personalidade lider husi partidu politiku balun nian ho liafuan enveiza.

Sai ema umilde hodi hateten  verdade sobre  situasaun  polítika sei sai mensagem polítika neebe  signifikativu tebes. Maibe wainhira  observa kada publikasaun neebe mosu iha redes sociais tantu husi  indivídu ou grupus husi PLP nian, iha deit mak  linguajem orgullu hodi esquese tiha situasaun  real. Situasaun mais pior  kuandu grupu anonima balun iha  redes sociais em vez  eduka eleitor sira, mais uza fali ho  forma  vingança polítika, ataka ema nia personalidade.  Tipu  publikasaun nee, moralmente hamonu karisma  líder nasional hanesan  Taur Matan Ruak nuudar ema simplis. Tamba reasaun husi  postagen hirak nee liu liu komentáriu sira neebe hau hare husi utilizador  mídias sociais sira seluk,  laiha komentáriu neebe konkorda ba tipu  publikasaun nee. Komentariu neebe iha mak  expresaun  blasfêmia  hodi kontra  tipu publikasaun hirak neebe  ataka ema nia personalidade.

Iha era moderna satan ho naran mundu digitalalizasaun,  eleitor barak mak  prefere akompanha no le postagen sira nee iha sira nia fatin ida idak  em vez tun direita ba kampu. Tamba postagen sira nee bele ajuda sira hodi halo desizaun ba sira nia opsaun politika hodi desidi atu vota ba partidu neebe sira fiar katak bele hasai povu husi mukit nia laran.  Tamba tipu  informasaun edukasional sai  alternativa hodi konstrui entendimento jeral.  Ho nunee, fator  prinsipal  derrota husi PLP husi hau nia perspetiva katak  utilizador redes sociais sira  fo mos kontribuisaun ba derrota nee tamba  ID FALSU sira nunka uza maneira  agitasaun ho  polítika neebe digna. No sira rasik mak estraga  imagem  líder guerreiro neebe muito respeitado husi povu Timor-Leste .

Advertisement

Lejitimidade lakon konfiansa husi  públiku ba  PLP komprovada através husi sondagem balun neebe halo iha  redes sociais. Iha sondagem hotu neebe ita akompanha, hatudu ona sinais balun wainhira numeru utilizador rede social barak mak la fo sira nia votu ba PLP maske ho SISTEMA CLICK deit.

#- KHUNTO

Istória interessante  konaba  derrota husi KHUNTO apartir husi  observasaun  utilizador  rede social hatudu ona sinais desde kampanha seidauk hahuu.  Buat neebe publiku ein jeral hatene katak  KHUNTO iha masa real tuir  métodu rekrutamento neebe sira halo. Aléin iha masa real, utilizador  mídia social husi apoiantes  KHUNTO merese hetan apresiasaun  tamba sira lakohi involve iha diskusaun  públika iha mídia sociais neebe hakarak ataka ema seluk. Mais,realmente ida neebe akontese mak  informasaun husi parte internal ou membrus ativu partidu  KHUNTO nian mak hamosu mos kauza husi  derrota nee. Hanesan  deklarasaun husi  liderança  partido KHUNTO sobre  envolvimento iha luta  passadu neebe hetan  reasaun kontra ba  deklarasaun nee. Iha situasaun hanesan, deklarasaun  membru importante balun husi partido KHUNTO konaba fundus subvensaun ba atividades partidu nian hamosu mos espekulasaun barak iha utilizador rede social sira. Deklarasaun hirak nee sai viral tebes iha rede social.

Iha sorin seluk,  respostas husi dirigentes  partidu KHUNTO ein  relasaun ho  membru sira neebe retira husi KHUNTO hodi apoiu fali partidu seluk lahetan  resposta  politika. Dirijentes KHUNTO uza liu linguasem ataka ema nia personalidade. Hanesan  deklarasaun balun hateten katak pesoal neebe sai nunka fo kontribuisaun  signifikativu ba  KHUNTO. Mais pior liu, dirijentes KHUNTO utiliza aparellu rede social hodi hatoo lamentasaoens sira nee ho emosaun konaba membrus hirak neebe retira sai husi partidu KHUNTO.

Fator seluk neebe fo influensia makas liu ba derrota KHUNTO nian mak publikasaun sira neebe fo sai husi individu no ID FALSU sira konaba jestu rekrutamentu politik hodi bele heta vitoria neebe halo husi KHUNTO.

Advertisement

Antes atu termina, hau nia konkluzaun katak husi  total 440 mil utilizador  redes sociais, ita bele halo analise ida katak  talvez husi 440 mil, besik 60% mak tama iha kategoria idade eleitores ativu. Se ita lakohi aproveita rede social hodi konstrui kunfiansa husi utilizador sira, instrument politiku sira nee sei lakon ninia votus.

Karik ba oin, evita ou trava an ba diskusaun polítika neebe la  eduka sosiadade nee husi postagen sira neebe ita halo no evita mos atu fahe tutan postagen neebe konsideradu hoax hodi kuntinua inventa lia falsu hodi fahe ba sosiadade sira. Nunee mos evita ona utilizasaun  linguajem neebe hamonu  adversáriu polítika ho jestu  atakas ema nia  personalidade tamba deit fator ita la gosta lideransa refere. Wainhira ita kuntinua ou abitua ona ho hahalok hanesan nee,  ita rasik mak  hatun  ita nia  moral iha sosiadade nia let.  Mais pior liu, ita rasik mak estraga ita nia lider sira.

Ikus liu, tempu to ona atu ita muda no husik ona ba kotuk  kultura krítika neebe ho ninia esensial ataka liu ema nia personalidade, relijiaun, etniku no rasa wainhira ita rasik lahatene saida mak ita publika ou hakerek iha rede social konaba oinsa atu kontribui ba konstrusaun estadu de direitu demokratiku. Tamba wainhira ita kuntinua akuza ema ho linguazem inventadu, laos ema fuik let deit mak la gosta ita, maibe ita nia amigu, kolega no familia  sira neebe iha nivel kumprensaun diak, sira rasik mak hahuu sei la gosta ona ita.

OBRIGADU WAIN BA POVU TIMOR-LESTE NEEBE HATUDU ONA MATURNIDADE POLITIKA MASKE TENKE HASORU PIADAS POLITIKA OIN OIN!!!

Hosi: Renato “Apaa Sege” da Costa

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Líder Alternativu; Entre Hein Tranzisaun Jerasional ou Buka Konkista Rasik?

Published

on

Hakerek nain; Quintiliano A. Belo 

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

TIMOR-LESTE HAKDASAK TAMBA ESTRATEJIA POLÍTIKA ÓDIU-VINGANSA

Published

on

Hosi :  Nelion Ornai Monteiro

Alumnu Universitas Sanata Dharma, Yogyakarta hosi Fakuldade Filozofia no Teolojia Kentungan Wedha Bakthi 2019/2020.

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

SEKOMS no Nia Misunderstanding Kona-ba Plájiu

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Sidadaun baibain, hela ladún dook hosi fatin sampah Tibar)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement

Trending