Dadus husi Internetworldstat hatudu provas ba ita hotu katak total utilizador redes sociais iha Timor-Leste até jullu 2022 atinji populasaun hamutuk 440 mil ho taxa penetrasaun 32,3%.
Bazeia ba dadus nee informasaun neebe fo sai iha redes sociais kontribuí mos ba derrota partidu polítiku sira wainhira hare ba numeru utilizador neebe boot tebes. Buat hotu neebe ita tenke konsienti katak, kuaze iha era digital nee, ema hotu iha qualquer fatin sempre utiliza rede social nuudar ponte de koneksaun ho ema seluk. Ho nunee saida deit mak akontese iha fatin balun, iha minutu balun nia laran deit utilizador sira hatene tiha ona.
Ho fenomenu nee, espera iha tempu tuir mai tantu instituisoens governamentais, partidu polítiku sira nune’e mos kada pesoal tenke iha perspikásia wainhira uza rede social hodi atrai simpatia públiku. No buat neebe ema hotu haluhan mak JEJAK DIGITAL nee rasik. Katak informasaun neebe ita husik hela sei la lakon no difísil atu halakon wainhira laiha jestu responsáveis. Tamba atu retira ou hamos jejak digital nee laos buat neebe impossível.
Bazeia ba observasaun nee, ha’u tenta halo análise husi ha’u nia pontu de vista ba derrota no foku liu ba partidos politiku 3 hanesan Fretilin, PLP e Khunto iha eleisaun tinan nee neebe foku liu ba observasaun no reasaun públiku iha REDES SOCIAIS.
# – FRETILIN.
Fretilin nia derrota hatudu ona sinais hahuu kedas husi Kongresu Fretilin iha tinan kotuk. Renúncia husi CCF membros centrais balun husi partido Fretilin iha tempu neeba hatudu verdade ho indikasaun katak iha divizaun dentru Partidu Fretilin. Renuncia husi kargu membru CCF iha altura neeba husi pesoal eminente balun,viral iha rede sosial no nunka iha palavra justifikasaun konaba TAMBASA MAK BELE SAI NUNEE. Vários publikasaun iha redes sociais hatoo krítikas barak hodi husu ba estrutura Nivel altu Fretilin nian hodi hadia naksalak hirak nee ho mais rápidu no possível, maibe laiha resposta positivu iha publikasaun sira tuir mai.
Situasaun mais grave wainhira divizaun ida nee hetan apoiu ou tulun husi publikasaun sira neebe nakonu ho linguasem ódio ba partidu no lider seluk neebe la eduka eleitores hodi vota ba partidu Fretilin, liu liu ba joven sira neebe foin hahuu uza sira nia direitu de vota iha eleisaun 2023. Iha aspeitu seluk, publikasaun husi video sira iha redes sociais husi atividade partidu Fretilin nian durante kampanha mos reforsa konaba odio politik ho palavra insultus neebe la edukativus hodi bele konquista simpatia husi eleitor sira neebe sai viral iha rede sosial.
Ha’u so bele orgullu ba líder hanesan Lere Anan Timur ho ninia palavra haraik an no simplis ho liafuan ‘ HAU EMA IDA NEEBE LAMERESE TAU IBUN BA XANANA’. Linguasem politika nee hetan simpatia husi publiku konaba oinsa atu eduka eleitor sira hodi lahalo atakas ba líderes sira seluk. Simpatia ba maneiras linguasem politika neebe haraik an husi Lere Anan Timur hamosu espetativa diak ba eleitor sira. Maibe, saida mak Lere Anan Timur halo nee tarde uitoan tamba odio husi eleitor sira akumula hamutuk ona iha fatin ida tamba iha konteudu publikasaun sira tuir mai, palavra insultus ho linguazem kuntinua domina iha rede social sira. Sasukat forte neebe bele justifika derrota husi Fretilin mak sondagem neebe halo iha rede social antes loron eleisaun, hatudu verdade katak HO MANEIRA SISTEMA CLICK DEIT, eleitor barak mak fila kotuk husi Fretilin hodi fo sira nia votu ba partidu seluk.
#- PLP
Normalmente partidu neebe kaer ukun iha chances boot hodi mantein vitória ou similar talvez kadeira iha parlamentares sei firmi nafatin ho numeru atual no iha posibilidade bele aumenta.
Mas istória nee reviravolta tiha ho espekulasoens oin oin. Husi ha’u nia observasaun iha redes sociais, iha erru neebe fatal tebes kometidu husi indivíduos sira neebe ho identidades falsas hodi halo ataka ba personalidade lider husi partidu politiku balun nian ho liafuan enveiza.
Sai ema umilde hodi hateten verdade sobre situasaun polítika sei sai mensagem polítika neebe signifikativu tebes. Maibe wainhira observa kada publikasaun neebe mosu iha redes sociais tantu husi indivídu ou grupus husi PLP nian, iha deit mak linguajem orgullu hodi esquese tiha situasaun real. Situasaun mais pior kuandu grupu anonima balun iha redes sociais em vez eduka eleitor sira, mais uza fali ho forma vingança polítika, ataka ema nia personalidade. Tipu publikasaun nee, moralmente hamonu karisma líder nasional hanesan Taur Matan Ruak nuudar ema simplis. Tamba reasaun husi postagen hirak nee liu liu komentáriu sira neebe hau hare husi utilizador mídias sociais sira seluk, laiha komentáriu neebe konkorda ba tipu publikasaun nee. Komentariu neebe iha mak expresaun blasfêmia hodi kontra tipu publikasaun hirak neebe ataka ema nia personalidade.
Iha era moderna satan ho naran mundu digitalalizasaun, eleitor barak mak prefere akompanha no le postagen sira nee iha sira nia fatin ida idak em vez tun direita ba kampu. Tamba postagen sira nee bele ajuda sira hodi halo desizaun ba sira nia opsaun politika hodi desidi atu vota ba partidu neebe sira fiar katak bele hasai povu husi mukit nia laran. Tamba tipu informasaun edukasional sai alternativa hodi konstrui entendimento jeral. Ho nunee, fator prinsipal derrota husi PLP husi hau nia perspetiva katak utilizador redes sociais sira fo mos kontribuisaun ba derrota nee tamba ID FALSU sira nunka uza maneira agitasaun ho polítika neebe digna. No sira rasik mak estraga imagem líder guerreiro neebe muito respeitado husi povu Timor-Leste .
Lejitimidade lakon konfiansa husi públiku ba PLP komprovada através husi sondagem balun neebe halo iha redes sociais. Iha sondagem hotu neebe ita akompanha, hatudu ona sinais balun wainhira numeru utilizador rede social barak mak la fo sira nia votu ba PLP maske ho SISTEMA CLICK deit.
#- KHUNTO
Istória interessante konaba derrota husi KHUNTO apartir husi observasaun utilizador rede social hatudu ona sinais desde kampanha seidauk hahuu. Buat neebe publiku ein jeral hatene katak KHUNTO iha masa real tuir métodu rekrutamento neebe sira halo. Aléin iha masa real, utilizador mídia social husi apoiantes KHUNTO merese hetan apresiasaun tamba sira lakohi involve iha diskusaun públika iha mídia sociais neebe hakarak ataka ema seluk. Mais,realmente ida neebe akontese mak informasaun husi parte internal ou membrus ativu partidu KHUNTO nian mak hamosu mos kauza husi derrota nee. Hanesan deklarasaun husi liderança partido KHUNTO sobre envolvimento iha luta passadu neebe hetan reasaun kontra ba deklarasaun nee. Iha situasaun hanesan, deklarasaun membru importante balun husi partido KHUNTO konaba fundus subvensaun ba atividades partidu nian hamosu mos espekulasaun barak iha utilizador rede social sira. Deklarasaun hirak nee sai viral tebes iha rede social.
Iha sorin seluk, respostas husi dirigentes partidu KHUNTO ein relasaun ho membru sira neebe retira husi KHUNTO hodi apoiu fali partidu seluk lahetan resposta politika. Dirijentes KHUNTO uza liu linguasem ataka ema nia personalidade. Hanesan deklarasaun balun hateten katak pesoal neebe sai nunka fo kontribuisaun signifikativu ba KHUNTO. Mais pior liu, dirijentes KHUNTO utiliza aparellu rede social hodi hatoo lamentasaoens sira nee ho emosaun konaba membrus hirak neebe retira sai husi partidu KHUNTO.
Fator seluk neebe fo influensia makas liu ba derrota KHUNTO nian mak publikasaun sira neebe fo sai husi individu no ID FALSU sira konaba jestu rekrutamentu politik hodi bele heta vitoria neebe halo husi KHUNTO.
Antes atu termina, hau nia konkluzaun katak husi total 440 mil utilizador redes sociais, ita bele halo analise ida katak talvez husi 440 mil, besik 60% mak tama iha kategoria idade eleitores ativu. Se ita lakohi aproveita rede social hodi konstrui kunfiansa husi utilizador sira, instrument politiku sira nee sei lakon ninia votus.
Karik ba oin, evita ou trava an ba diskusaun polítika neebe la eduka sosiadade nee husi postagen sira neebe ita halo no evita mos atu fahe tutan postagen neebe konsideradu hoax hodi kuntinua inventa lia falsu hodi fahe ba sosiadade sira. Nunee mos evita ona utilizasaun linguajem neebe hamonu adversáriu polítika ho jestu atakas ema nia personalidade tamba deit fator ita la gosta lideransa refere. Wainhira ita kuntinua ou abitua ona ho hahalok hanesan nee, ita rasik mak hatun ita nia moral iha sosiadade nia let. Mais pior liu, ita rasik mak estraga ita nia lider sira.
Ikus liu, tempu to ona atu ita muda no husik ona ba kotuk kultura krítika neebe ho ninia esensial ataka liu ema nia personalidade, relijiaun, etniku no rasa wainhira ita rasik lahatene saida mak ita publika ou hakerek iha rede social konaba oinsa atu kontribui ba konstrusaun estadu de direitu demokratiku. Tamba wainhira ita kuntinua akuza ema ho linguazem inventadu, laos ema fuik let deit mak la gosta ita, maibe ita nia amigu, kolega no familia sira neebe iha nivel kumprensaun diak, sira rasik mak hahuu sei la gosta ona ita.
OBRIGADU WAIN BA POVU TIMOR-LESTE NEEBE HATUDU ONA MATURNIDADE POLITIKA MASKE TENKE HASORU PIADAS POLITIKA OIN OIN!!!
Hosi: Renato “Apaa Sege” da Costa