Hatutan.com, (16 Juñu 2023), Díli – Dezde tinan 2021 to’o mai 2023, Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) rejista traballadór Timoroan na’in-1,000-resin servisu ilegál iha Korea du Súl.
Lee Mós : SEFOPE Apela bá Kandidatu Traballadór 31 Labele Sees Hosi Sistema Austrália
Servisu ka knaar ne’ebé Timoroan sira ne’e hala’o la’ós atividade ilegál ka kontra bandu, maibé sira la kumpre ona kontratu servisu no balun nia kontratu servisu hotu ona, maibé lakohi fila mai Timor, mas kontínua hela ilegál hodi buka servisu seluk sai hosi sistema kontratu servisu ne’ebé Governu Timor-Leste estabelese ho ajénsia sira iha Korea du Súl.
Traballadór timoroan na’in-52 sei arranka bá servisu iha Korea du Súl iha semana ne’e nia laran. Foto/Lazaro Pereira Quefi
“Ha’u nia mandatu hahú hosi 2011 to’o agora, iha Korea du Súl kuaze traballadór rihun ida resin mak halai sees bele dehan servisu ilegál, maibé iha Korea do Súl di’ak tanba traballadór balu ba iha tinan 2009 seidauk mai fali no sira halai sees maibé maioria husu bá sira hakarak buka osan lai depois osan barak hafoin sira fila mai Timor,” Diretór Jerál SEFOPE, Paulo Alves haktuir bá jornalista sira iha Timor Lodge, Comoro, Díli, Sesta (16/06/2023).
Dadus hosi SEFOPE nian traballadór Timoroan sira servisu iha área peska, fabrika no agrikultura.
Iha tinan 2009 iha área peska nian kompostu hosi mane na’in-60, feto (laiha), fabrika mane na’in-34, feto (laiha) no agrikultura seidauk iha.
Iha 2010, traballadór Timoroan ne’ebé servisu iha área peska kompostu hosi mane na’in-60, feto laiha, iha fabrika mane na’in- 79, feto na’in-haat (4) no agrikultura nian mane na’in-31, feto 44 ho total traballadór Timoroan na’in-340.
2011, traballadór Timoroan servisu iha área peska mane nai’n-62, feto laiha, iha fabrika mane na’in-105, feto na’in-rua (2) no agrikultura iha mane na’in-lima (5) no feto na’in-11 ho total ema 185.
2012, traballadór Timoroan servisu iha área peska kompostu hosi mane na’in-282, feto laiha, no iha fabrika mane na’in-163, feto na’in-sia (9) no iha agrikultura mane na’in-16, feto na’in-16 ho total ema 486.
2013, Timoroan servisu iha área peska kompostu hosi mane na’in-186, feto laiha, fabrika mane na’in-89, feto na’in-tolu (3) no agrikultura mane laiha no feto na’in-rua (2) ho total ema 280.
2014, traballadór Timoroan servisu iha área peska mane na’in-127, feto laiha, fabrika mane na’in-112, feto na’in-hitu (7) no iha área agrikultura mane laiha, feto mós laiha ho total ema 246.
2015, Timoroan na’in-417 servisu iha Korea du Súl kompostu hosi mane na’in-264, feto laiha servisu iha área peska, iha fabrika mane na’in-147, feto na’in-neen (6) no agrikultura laiha.
2016, Timoroan mene na’in-246 servisu iha área peska, feto (0), fabrika mane na’in-148, feto na’in-10 no agrikultura laiha.
2017, Timoroan servisu iha Korea du Súl 284 kompostu hosi mane-143, feto (0) iha área peska, fabrika mane-128, feto na’in-13 no agrikultura mane 0, feto 0.
Diretór Jerál SEFOPE Paulo Alves. Foto/Lazaro Pereira Quefi
2018, servisu iha área peska Timoroan mane na’in-143, feto 0, fabrika mane na’in-172, feto na’in-haat (4) no agrikultura mane na’in-ida (1), feto 0 ho total ema 320.
2019, Timoroan servisu iha área peska mane na’in-386, feto 0, fabrika mane na’in-125, feto na’in-haat (4) no agrikultura Mane 0, feto 0 ho total ema 515.
2020, traballadór Timoroan servisu iha área peska kompostu hosi mane na’in-11, feto 0, fabrika mane na’in-14, feto 0 no agrikultura mane 0, feto 0 ho total ema 25.
2021, total traballadór timoroan na’in-232 servisu iha Korea du Súl, kompostu hosi servisu iha área peska nian mane na’in-156, feto 0, fabrika mane na’in-76, feto 0 no agrikultura Mane 0, feto 0.
2022, timoroan na’in-1,160 servisu iha Korea du Súl kompostu hosi iha área peska nian mane na’in-824, feto 0, fabrika mane na’in -325, feto na’in-11 no agrikultura mane 0, feto 0.
2023, Timoroan servisu iha área peska kompostu hosi mane na’in-244, feto 0, fabrika mane na’in-174, feto na’in-neen (6) no agrikultura mane 0, feto 0 ho total ema 424.
Númeru traballadór timoroan hosi tinan 2009 mai to’o 2023 servisu iha Korea du Súl hamutuk na’in-5,512, ne’ebé fahe bá servisu iha área peska mane na’in-3,419, feto laiha, iha área fabrika nian mane na’in -1,892, no feto na’in-79 no área agrikultura mane na’in-53, feto na’in-73.
Daudaun ne’e númeru traballadór Timoroan ne’ebé SEFOPE rejista fila ona mai Timor hamutuk na’in-958, kompostu hosi mane na’in-898 no feto na’in-60, no hirak ne’ebé sei hela servisu hamutuk na’in-4,554 kompostu hosi mane na’in-4,459 no feto na’in-95.
Na’in-52 Asina Deklarasaun
Traballadór Timoroan na’in-52 halo juramentu no asina deklarasaun ho SEFOPE molok arranka bá Korea du Súl. Foto/Lazaro Pereira Quefi
Sekretária Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Sesta (16/6/2023), iha Timor Lodge, Díli, halo serimónia asina deklarasaun entre família traballadór na’in-52 ne’ebé iha semana ne’e sei arranka bá servisu iha Korea du Súl.
“Bainhira sira komete erru ruma karik bazeia bá deklarasaun ne’e SEFOPE bele halo asaun ruma bá sira liuhosi Timor-Leste nia adidu no Timor-Leste nia embaixada iha Korea du Súl” Diretór Jerál SEFOPE Paulo Alves afirma iha ámbitu asina akordu família traballadór ho Governu .
Paulo Alves haktuir, iha semana kotuk traballadór sira to’o iha Korea du Súl, na’in-rua (2) halai sees tia husi sentru formasaun tanba iha sentru ne’e normálmente kuandu hosi nasaun-16, inklui Timor Leste to’o hela iha sentru durante loron (3) depois halo ezame médiku loos hotu ona mak foin na’in bá kampaña sira foti sira lori bá serivsu.
Traballadór Timoroan na’in-rua ne’ebé halai sees antes kampaña na’in atu bá foti sira no talvés sira-nia kolega ruma servisu iha ne’ebá mak fó dalan bá sira sai.
“Ha’u komunika kedas ho adidu Timor-Leste nian iha Korea du Súl hodi toma atensaun bá sira no sira publika iha ona media sosial Facebook hodi husu alin na’in-rua ne’e bele entrega an fila fali atu nune’e bele fó bá empreza ne’ebé atu foti sira bá servisu,” Paulo Alves esplika.
Nia dehan, lei iha Korea nian ne’e klaru tiha ona tamba deklarasaun asina ne’e iha pontu balu ne’ebé mak atu regula sira, se bainhira to’o iha ne’ebá konserteza ema nia lei mak manda bainhira to’o iha ne’ebá mak la halo tuir lei sira ne’e, mak Polísia Migrasaun Korea du Súl maka kaer no bele aplika sansaun bá sira tuir grau violasaun.
Jornalista Estajiáriu : Lazaro Pereira Quefi