Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

INETL,I.P Prioritiza Peskiza Pobreza, Forsa Traballu no Demografia Saúde TL

Published

on

Hatutan.com, (27 Juñu 2023), Díli—Institutu Nasionál Estatística Timor-Leste, Institutu Públiku (INETL,I.P) liu hosi Estratéjiku Nasionál ba Dezenvolvimentu Estatística (ENDE) sei tau prioridade peskiza ba pobreza, forsa traballu no demografia saúde iha Timor-Leste (TL) inklui dadus administrativu iha kada ministériu.

Prezidente INETL,I.P, Elias dos Santos Ferreira.

Prezidente INETL,I.P, Elias dos Santos Ferreira ko’alia assuntu ne’e  bainhira hamutuk ho Ministériu Finansas (MF) hala’o lansamentu nasionál ba Estratéjia Nasionál ba Dezenvolvimentu Estatística 2023-2033 iha salaun auditoria Ministériu Finansas, Airtaka laran, Tersa (27/06/2023).

Lee Mós: Governu Hahú Jornada Planeamentu GOP Tinan 2024

Planu ENDE ne’e importante tanba saida de’it mak INETL,I.P iha ba tinan sanulu oin mai iha hotu laran no saida mak sei halo ba tinan sira nia laran ne’e, sei la’o tuir matadalan peskiza ne’ebé iha.

Advertisement
#

Planu ne’ebé INETL,I.P iha maka sei halo peskiza ba ki’ak iha Timor-Leste ba kada tinan lima, planu ba demografia saúde iha Timor-Leste ba kada tinan lima, sensus uma-ka’in ne’ebé uluk kada tinan lima maibé agora muda ba kada tinan sanulu inklui dadus saida de’it mak INETL,I.P presiza mak haforsa liu-liu dadus administrativu iha kada lina ministeriál, atu bele iha dadus ne’ebé mak kredível, no update tuir tempu nune’e dadus ne’ebé INETL,I.P iha bele sai hanesan guiaun ida no sai hanesan mata dalan atu bele halo servisu tuir planu ne’ebé iha.

“Iha 2023-2033 ita iha planu ba halo peskiza no mos sensus. Peskiza ba iha kiak ka pobreza, peskiza ba iha forsa traballu, demografia saúde iha Timor-Leste no ida ne’e mak sei halo periodikamente iha kada tinan lima, maibé iha mos peskiza ki’ik oan sira ne’ebé ita sei halo hodi iha dadus sufisiente atu kobre ba indikadór ruma ne’ebé iha hodi sai hanesan amostra ne’ebé mak mai hosi sensus hodi halo servisu ho di’ak,” nia hateten.

Importante ba tinan sira mai ne’e mak INETL,I.P sei kolleta dadus administrativu sira hotu hosi kada lina ministeriál, atu bele halo publikasaun atu ema hotu bele hatene.

Dadus Estatística ne’ebé iha sei muda planeamentu no reforma Timor-Leste tuir padraun internasionál, no responde ba  dezafiu no oportunidade sira ne’ebé mak produtor dadus sira hasoru iha Timor-Leste.

Pontu save sira ne’ebé ENDE iha maka komprimisu intergovernamentál iha nível nasionál no munisípiu, finansiamentu inisiál ba faze dahuluk no planeamentu finanseiru ba tempu naruk, hadia infraestrutura teknolojia nasionál, aproximasaun efetivu ba reforma no jestaun progrma inklui mekanizmu aproximasaun ba parseiru nasionál no internasionál.

Advertisement
#

Iha fatin hanesan, Ministru Finansas, Rui Gomes hateten Timor-Leste presija iha abilidade rasik atu uza hodi interpreta informasaun no dadus sira ne’ebé nasaun ne’e rasik produz liu husi INETL, I.P, atu bele responde ba modernizasaun no kompetisaun maka INETL dezenvolve kedas nia ENDE ba tinan 2023-2033.

“Estratéjia ida ne’e, sai hanesan komprimisu INETL, I.P atu halo aktividade lubuk ida ho objetivu prinsipál atu optimiza utilizasaun ka reutilizasaun dadus ba informasaun sira iha nivel nasionál, mellora simultaneamente komponentes globais sira ne’ebé mak suporta sistema servisu nasionál, inklui mos dezenvolvimentu institusional,” Ministru Finansas Rui Gomes hateten.

Planu ENDE permite dezenvolvimentu polítika no programa ne’ebé mais irasional no efikaz, nune’e aumenta liutan publiku nia opsaun hodi utiliza produtos estatísticas iha kualer nivel académico, analítiku no mos iha kualker nivel atu halo preparasaun politika públikas, no mos promosaun ba dezenvolvimentu rai Timor-Leste nian.

Dokumentu ENDE ne’e mos sei fo kbi’it liutan ba INETL, I.P atu bele implementa programa no atividade sira ne’ebé espesífiku sira atu alkasa  objetivu sira, hasa’e no mantein konfiasa no kredibilidade ema nian iha sistema estatísticas nasionál Timor-Leste nian.

Númeru Inflasaun Iha Tinan Ida Ikus Atinje 7,1%

Advertisement
#

Prezidente INETL,I.P, Elias dos Santos Ferreira hateten kada fulan INETL, I.P lansa relatóriu ba públiku kona-bá inflasaun iha teritóriu Timor laran tomak.

INETL,I.P iha dadus inflasaun anuál no tuir dadus ne’ebé mak iha, dadus inflasaun anuál hahu hosi Maiu 2022 to’o Maiu 2023 inflasaun ne’e iha 7,1%, maibé iha fulan kotuk INETL,I.P lansa relatóriu mensál Timor-Leste nia IPK hetan deflasaun 0,2  kompara ho fulan kotuk liu 0,3%.

“Inflasaun ne’e depende ba produtu ne’ebé mak iha, se importasaun no dependensia ba importasaun mak nia mai normal diak, mas kuandu presu sae iha ema nia rain ka globalmente ne’e otomatikamente sae no ita labele kontrola, se ita depende ba importasaun no produtu lokal laiha automatikamente iha impaktu,” Elias dos Santos Ferreira hateten.

Entermu presu merkadoria agora ne’e la’o normál, foos mak folin sa’e oitoan, uluk $14 agora sa’e ba $ 16 no iha munisípiu balun liu-liu Suai tanba ne’e presiza parte relevante sira nia kontrolu atu bele tau-matan ba asuntu hirak ne’e.

Jornalista: Vito Salvadór  

Advertisement
#

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

BCTL Rekolla Moeda Falsu Sentavu 50 Besik Ona $400

Published

on

Hatutan.com, (09 Maiu 2024), Díli- Banku Sentrál Timor-Leste  (BCTL-Sigla Portugés), rekolla moeda falsu Sentavu 50 besik ona $400 no autoridade kompetente sira mós kontinua halo investigasaun hodi buka tuir autór sira no oinsá bele lokaliza fatin sira bá produsaun nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Ekipa Konjunta Tenke Prosesa Kompañia Ne’ebé Prodús Ice Cream La Ijiene Tuir Lei

Published

on

Hatutan.com, (09 Maiu 2024), Dili—Diresaun Nasionál Regulasaun Komérsiu no Protesaun Konsumidór (DNRKPK) iha Ministériu Komérsiu Indústria (MKI) rekomenda bá ekipa konjunta atu prosesa kompañia ne’ebé prodús ice cream ho marka CYC la ijiene tuir Lei ne’ebé vigora.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Timor Gap Klarifika Disputa Kontratuál ho ENERPROCO Mensiona Faktu Falsu

Published

on

Hatutan.com, (09 Maiu 2024), Díli- TIMOR GAP, Empreza Públiku (TIMOR GAP, E.P.), Kinta (09/05/2024), liuhosi karta komunikadu imprensa klarifika katak notísia ne’ebé publika husi Hatutan.com iha loron 4 fulan-Maiu 2024, ho títulu “Konsidera Violasaun Kontratuál, ENERPROCO Lori TIMOR GAP ba Tribunál Internasional Arbitrajen”, TIMOR GAP, E.P. hakarak halo klarifikasaun katak, ho surpreza TIMOR GAP hatene kona-bá artigu ne’ebé Hatutan publika bá disputa entre TIMOR GAP no ENERPROCO no mensiona faktu ne’ebé falsu ka deskreve parsiálmente ho forma ne’ebé la loos.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending