Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Diskursu Kompletu Prezidente Repúblika Iha Posse IX Governu

Published

on

Diskursu hosi Prezidente Repúblika no Prêmio Nobel da Paz Hon. J. Ramos-Horta, Iha loron serimónia fó knaar ba IX Governo Konstitusionál Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Díli, loron-1, fulan-Jullu, tinan-2023.

Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão asina termu posse perante Prezidente Repúblika no Prêmio Nobel da Paz José Ramos-Horta, iha loron serimónia fó knaar ba IX Governu Konstitusionál Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Díli, loron-1, fulan-Jullu, tinan-2023. Foto/Elio dos Santos da Costa.

Exelénsia sira,

Haktuir lisan hosi Lei-Inan, nu’udar uma-na’in atu hala’o ho kmanek serimónia hodi fó knaar ba Exelénsia Señór Primeiru Ministru no ninia ekipa ministeriál, ita hotu nia belun Maun Boot Xanana, ho ninia Governu, ha’u hato’o liafuan balu iha dala loron-ohin.

Ha’u hahú hafila uitoan banati tuir protokolo. Simu iis hosi beiala sira hosi povu ho kultura oioin, ha’u hato’o ksolok uluk lai ba bainaka sira ne’ebé mai hosi tasi-balu no rain-dook atu bele hasouru malu ho ita iha loron ohin ida-ne’e. … Embaixadór sira no emboot sira ne’ebé reprezenta Liurai-Europa no Liurai-Arabi, Prezidente no Primeiru-Ministru no, sira hotu, iha sira-nia povu nia naran ho respeitu no belun hakat liu tasi, foho no ai-laran, atu bele mai halibur ho ita iha sidade dame iha rain ida-ne’e ho fraternidade.

Advertisement

Ba hotu-hotu, belun di’ak bainaka sira, ami hato’o ‘bem-vindu’ no dehan katak ita-boot sira hela iha-ne’e hanesan mós ita-boot sira nia uma rasik. Ami la iha kbiit atu simu hanesan ita-boot sira simu ami maibé ami haka’as hodi simu ita-boot sira hotu ho fuan nakloke nomós ho ami nia respeitu tomak.

Ami hato’o ksolok mós ba belun viziñu sira hosi Indonézia, Austrália, Myanmar, Malázia no Singapura.

Pak Luhut Binsar Panjaitan, Coordinating Minister of Maritime Affairs and Investment of Indonesia and delegation;

Deputy Minister Pak Jody M.;

Pak Gen. Purnawirawan Jhony Lumintang;

Advertisement

Pak Gen. Sitorus;

Pak Gen. Yayat Resyadi;

Pak Dr. Shri I Gusti Ngurah Arya Wedakarna Mahendradata Wedasterapura Surya III, Dewan Perwakilan Daerah – RI (DPD-RI) Bapak Agus Purnama Wirawan;

Excellency Mr. Victor Bungtilu Laiskodat, Governor of West Timor (NTT) Province of Indonesia and Delegation.;

Honorable Zin Mar Aung, Minister of Foreign Affairs of the National Unity Government (NUG) of Myanmar;

Advertisement

Mr. Linn Thant NUG Rep. to Czech

Republic;

Hon. Natasha Fyles, Chief Minister of Northern Territory of Australia;

Ibu Susi Pudjiastuti, former Minister of Fisheries and Maritime of Indonesia;

Pak. Dino Pati Jallal, Former Chief of Staff of the President of Indonesia and

Advertisement

Former Ambassador;

Daruak, ha’u hato’o ksolok ba ita-nia povu soberanu ne’ebé governante no deputadu sira tenke tau-matan no serví. Ema povu balu ne’ebé ki’ak no harai mai hotu to’o iha-ne’e nu’udar bainaka ne’ebé Prezidente Repúblika rasik maka konvida sira. Ema sira ne’e sé? Labarik barak, atus ba atus, ita-nia labarik sira, mós iha-ne’e nu’udar Prezidente nia konvidadu. Sira ne’ebé fa’an modo hodi moris tuir ho susar, badinas hale’u oras 8 lorloron, la’o-ain iha loron manas, dadeer to’o kalan, ho sira-nia kosar-been mós fó sira-nia tulun-lisuk hodi haburas ita-nia vida nasionál.

Ai-fuan ne’ebé halekar iha ita-boot sira nia oin ami sosa hosi “ai-lebas”, “tiga-roda”, ain-tanan sira, krekas tanba han ladi’ak, sira hotu nu’udar konvidadu hosi Prezidente Repúblika. Inan sira-ne’ebé maske ki’ak, badinas nafatin ho fa’an modo, Inan sira-ne’ebé kuda to’os, Inan sira-ne’ebé moris tuir ho sira-nia ‘kiosk-ki’ikoan’ sira hotu iha-ne’e nu’udar Prezidente nia konvidadu.

Xefe Suku, Xefe Aldeia, profesór, akadémiku, intelektuál, enfermeiru, doutór, estudante, klosan sira nu’udar konvidadu mós hosi Prezidente. Ha’u haraik ba ema sira hotu nu’udar asuwa’in tebes tanba hasouru moris ho susar no todan no, hafoin luta ba ukun-rasin-an sira sei nafatin luta hodi hetan buras maibé kesi hela nafatin ho ki’ak hanesan horiuluk kedas. Ita tenke aprende haraik ho respeitu ba ema sira-ne’e no husu deskulpa ba sira tanba ita la iha matenek no kbiit nomós laran luak atu bele fó tulun ba sira hodi hasees hosi moris kasian ne’ebé sira hetan kleur ona.

Tuirmai, dahikus, temi tatuir sira oinseluk, ha’u hato’o ksolok ba líder nasionál sira, ba Maun Boot Xanana ha’u haraik ho respeitu ba nia nu’udar ema ida-ne’ebé povu hili atu ukun.

Advertisement

Ha’u sei akompaña Ministériu ida-idak nia hala’ok. Iha fulan balu nia laran ita sei bele tetu no sukat Governu nia membru ida-idak ninia knaar buras ka lae no oinsá. Hanesan Señór Primeiru Ministru dehan loloos sé de’it maka la ezekuta ninia programa ministeriál ka setoriál sei sai no troka ho ema seluk.

Ha’u hato’o ksolok mós ba membru Governu sira, Parlamentu, Tribunál, sira seluk hotu ne’ebé ami hadomi no respeita nu’udar ex-detentór órgaun soberania, autoridade militár no polisiál sira. Ba Xefe relijiozu no espitiruál sira, Igreja Katólika, Protestante no komunidade musulmana. Ba relijiozu sira hotu ha’u husu imi-nia harohan.

Deputadu sira, membru Governu, asesór sira nomós funsionáriu, maka atu serví povu no implementa ho lalais, kompeténsia no laran no liman-moos, programa ne’ebé aprovadu hosi PN.

Ha’u hakarak fó hanoin ba ema hotu-hotu katak, tuir artigu 74º nº 1 hosi RDTL nia Lei-Inan, Konstituisaun, Prezidente Repúblika maka nu’udar mahein ba hala’ok di’ak hosi instituisaun demokrátika hirak-hotu.

Ne’e be, Prezidente Repúblika maka nu’udar  “ mahein ba hala’ok hosi instituisaun demokrátika ” ha’u sei tau matan oinsá maka servisu ba komunidade hala’o loos ka lae tuir programa Governu ne’ebé aprovadu liuhosi Lei hosi Parlamentu Nasionál.

Advertisement

Ha’u husu lisensa atu hatada rekomendasaun balu ba Governu no Parlamentu Nasionál … serví knaar ho onestidade, umildade, profisionalismu; hala’o knaar-lisuk hamutuk hodi hala’o dezenvolvimentu integradu no sustentável ba país ne’ebé dehan katak lori oin ida-ne’ebé ita-rain bele ba oin no mesamesak bele rasik buras nia an.

Ita tama iha ASEAN ho objetivu estratéjiku nasionál no ita hotu, hamutuk, tenke haburas ho di’ak ita-nia rikusoin. Kona-ba polítika nasionál no internasionál, ita-nia lisuk hamutuk ho ASEAN tenke sai hanesan prioridade boot.

Atu hatene klean liután, ita hanoin de’it kona-ba riin tolu ASEAN nian –

ASEAN nia POLÍTIKA no SEGURANSA KOMUNITÁRIA (APSC);

ASEAN nia EKONOMIA KOMUNITÀRIA (AEC);

Advertisement

ASEAN nia kala’ok SÓSIU-KULTURÁL KOMUNITÁRIA (ASCC) –

Ne’e atu hatene di’akliután ba hala’ok iha ita rai laran liuhosi buras hosi ASEAN. 

Ha’u fahe ho imi hotu Deklarasaun ne’ebé ha’u halo iha loron-10, fulan-Maiu, tinan-2023, bainhira Xefe Estadu sira no Governante sira hosi ASEAN halibur iha Labuan Bajo, Indonézia, ne’ebé Prezidénsia Indonészia maka kordena.

Ha’u lee hodi temi sá de’it maka ha’u hato’o iha soru-mutu ne’ebá:

Loke tatoli :

Advertisement

“Timor-Leste hola parte, ba dala uluk, iha soru-mutu ho ASEAN nia líder sira, marka kapítulu foun ida iha ita-nia nasaun, tatuir #39 história, bainhira ita to’o rohan importante hafoin dalan naruk ne’ebé lori ita hotu to’o integrasaun rejionál.

Kleur ona maka Timor-Leste hakarak tama nu’udar membru ASEAN nian hanesan estratéjia ida.Tama nu’udar membru ASEAN – integrasaun ekonómika rejionál, dame no propsperidade inkluziva – la’ós de’it tatemik ida maibé prioridade ida iha polítika relasaun negósiu estranjeiru nian – no hanesan riin boot ida hodi kaer metin vida no ajenda nasionál.

Timor-Leste no ASEAN nia Estadu membru seluk fahe malu hakaran hanesan hodi hasa’e dame no dezenvolvimentu sustentável liuhosi estratéjia rejionál hodi lori hamutuk sasukat sósiu-kulturál no ekonómiku.

Tatuir mapa ne’ebé Líder ASEAN sira tada ona, ho objetivu no kritériu, fó biban mai ami atu bá oin ho tempu natoon atu bele hatán ba kualidade nu’udar membru iha futuru oinmai.

Integrasaun iha ASEAN loke oportunidade ba Timor-Leste hodi hatán ba interese no rohan dezenvolvimentu estratéjiku nian, liuliu investimentu iha riin estratéjiku nian ne’ebé sei halo di’ak ba dezenvolvimentu iha área saúde, edukasaun no kualidade vida nian ba ami-nia povu.

Advertisement

Timor-Leste laran-metin ho banati institusionál, polítika, regulamentu hodi halo reforma, haburas rekursu umanu, investimentu iha infraestrutura estratéjika ne’ebé loke dalan ba oportunidade ba ami-nia ekonomia nomós haktuir metin ba lala’ok rejionál ne’ebé iha espíritu koperasaun no respeita malu. Ho nune’e, sei moris fini di’ak ba ami-nia nasaun nomós ba rejiaun tomak.

Timor-Leste sei hein tulun hosi Estadu-Membru hosi ASEAN no parseiru sira kona-ba implementasaun ba mapa dezenvolvimentu nian.

Ami simu ho liman rua no agradese tebes ba Estadu-Membru hosi ASEAN no parseiru sira ne’ebé hahú programa dezenvolvimentu kapasidade nia ba timoroan sira iha a´rea oioin.”

Taka tatoli

Ha’u-nia rekomendasaun ba Governu no Parlamentu Nasionál:

Advertisement

Iha nível Governu nian tenke reforsa kordenasaun setoriál no inter-miniteriál, liuliu ida ho responsabilidade direta hosi Primeiru Ministru bazeia ba matadalan (roadmap) hodi implementa programa governasaun nian.

Iha nível Parlamentu Nasionál, ha’u rekomenda Komisaun Parlamentár ida kona-ba hala’ok ASEAN nian, hodi halo la’o maka’as prosesu lejislativu ne’ebé presiza, liuliu ba ratifikasaun ba tratadu hirak hotu.

Ha’u mós rekomenda ba Parlamentu Nasionál atu aprova Autorizasaun Lejislativa hodi hafó kbiit jurídiku ba Governu hodi realiza hala’ok lejislativu ne’ebé presiza, hanesan elimina dupla tributasaun, protesaun ba investimentu, komisaun ba arbitrajen kona-ba rezolusaun ne’ebé justu.

Ita hotu tenke haka’as-an atu Timor-Leste bele tama formalmente no lalai ba ASEAN iha tempu Prezidénsia Indonézia nian ba órgaun ne’ebá.

Ha’u-nia liafuan dahikus maka ba ha’u-nia estimadu Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak. Ha’u kumprimenta ita-boot kona-ba oinsá ita-boot kaer Governu hosi 2018. Ha’u kumprimenta mós membrus sira hotu hosi ita nia Governu. Maske susar oioin, pandemia, (COVID-19 no influenza fahi) dezastre naturál, krize polítika, funu Ukránia, inflasaun mundiál, ho impaktu hotu boot no klean iha ekonomia mindiál nomós timór nian, Ita-Boot hatene, ho laran-kmaan no kalma, lori programasaun governasaun ba oin ho di’ak.

Advertisement

Ha’u hato’o dala ida tan ha’u-nia sentimentu no kondolénsia ba lakon boot ita hasouru bainhira foin lakon ita-nia dobem-kaben Mana Isabel. Ha’u akompaña Ita-Boot, ita nia oan sira no família tomak, iha momentu terus ne’e. Imajen no hanoin Mana Isabel hela ho ami nafatin.

Hanesan mós ha’u hato’o ha’u-nia liafuan ho ksolok ba Prezidente no Deputadu sira hosi V Lejislatura (2018 – 2023), liuliu ba Dr Aniceto Longuinhos Guterres, ba nia jeitu profisionál, justu no imparsiál, bainhira hala’o knaar iha ita-nia uma-fukun.

Tuirmai, ha’u-nia belun Primeiru-Ministru Maun Boot Xanana sei hato’o nia intervensaun ne’ebé ema hotu hein hela atu rona.

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

SEKOMS Rekoñese Tama Redasaun RTTL,E.P no Dehan Atu Halo Loos Notísia

Published

on

Hatutan.com, (10 Maiu 2024), Díli- Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, rekoñese  tama to’o redasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públiku (RTTL,E.P) hodi halo loos notísia kona-bá Primeiru-Ministru (PM) fila hikas mai Timor Leste hafoin vizita bá estranjeiru.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Papél Média Importante bá Kampaña Kontra Mudansa Klimátika

Published

on

Hatutan.com, (10 Maiu 2024), DíliMédia iha papél importante atu halo kampaña no sensibilizasaun kona-bá informasaun hodi eduka no konsiensializa komunidade bá problema mudansa klimátika.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Iha DDF 2024, PPN Maria Fernanda Lay Promete Defende Liberdade Imprensa no Espresaun

Published

on

Hatutan.com, (10 Maiu 2024), Díli– Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, kompromete defende liberdade imprensa no liberdadede espresaun iha Timor-Leste hanesan hatuur ona iha Konstituisaun RDTL artigu 40 ho 41.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending