Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Matadalan Mídia Sosiál bá Jornalizmu

Published

on

Hatutan.com, (05 Jullu 2023), Díli–Iha inísiu tinan 2018, Conselho de Imprensa de Timor-Leste ho apoiu hosi  nia parseiru estratéjiku UNESCO halo peskiza no rekolla informasaun pertinente sira hodi prodús ezbosu Matadalan Mídia Sosiál bá Jornalizmu.

Jornalista timoroan sira hala’o sira-nia knar jornalizmu. Foto/Hatutan.com

Dokumentu Conselho de Imprensa nian kona-bá “Matadalan Mídia Sosiál bá Jornalizmu” ne’ebé Hatutan.com sita haktuir katak, iha era mídia-online nian, hanesan mós mídia tradisionál, mídia sosiál sira hala’o papél importante atu habelar informasaun nu’udar meius komunikasaun ida.

Lee Mós: Mídia Live Streaming Maioria Kontribui Divulga Propaganda Polítika, CI Notifika Jornalista Inkompatíbel

Conselho de Imprensa fundamenta katak mídia sosiál, la’ós de’it muda maneira sosiedade nian hodi halo komunikasaun bá malu. Maibé, muda mós maneira jornalista sira nian oinsá funsiona ho ninia interasaun no atualidade. Entuziazmu mídia kona-bá mídia sosiál hato’o asuntu balun relasiona ho profisionalizmu mídia no Kódigu Étika Jornalizmu nian.

Advertisement

Ho referénsia Timor-Leste nia Lei Komunikasaun Sosiál no Kódigu Étika, iha esforsu ida atu promove integridade mídia no reforsa responsabilidade jornalista nian, Conselho de Imprensa, iha ninia konsulta ho organizasaun mídia, asosiasaun sira jornalista nian no públiku jerál, prodús matadalan mídia sosiál bá jornalizmu, hanesan temi-tuir mai ne’e:

Ámbitu

  • Matadalan ne’e halo bá mídia, indivíduu jornalista no serbisu Jornalístika nian.
  • Iha matadalan ne’e mídia refere ba kompañia no organizasaun sira ne’ebé prodús produtu jornalizmu.
  • Mídia mak órgaun komunikasaun sosiál ka organizasaun sira ne’ebé hala’o atividade jornalizmu.
  • Mídia sosiál mak plataforma internet interativu ne’ebé fasilita kriasaun no fahe informasaun, ideia, interese no forma seluk espresaun nian, hanesan Facebook, Google+, Instagram, LinkedIn, Snap chat, Twitter, WhatsApp, seluk-tan.
  • Utilizadór mak indivíduu ne’ebé iha konta no asesu ba plataforma mídia sosiál ne’ebé bele kria, fahe, posting konteúdu informasaun nian.
  • Konteúdu utilizadór nian konstitui publikasaun testu ka komentáriu, fotografia dijitál, vídio, no dadus sira liuhusi interasaun online

Papél Mídia nian

  • Relasiona ho konteúdu mídia sosiál nian, papél mídia nian mak prodús notísia, halo reportajen, ka prodús artigu sira ne’ebé iha relasaun ho prinsípiu sira jornalizmu nian nu’udar estipula iha Kódigu Étika (apoiu husi Conselho de Imprensa Timor-Leste).
  • Mídia mak sai nu’udar mahon ba informasaun, ta’es no halo selesaun ba informasaun sira tuir nesesidade no interese públiku nian.
  • Mídia mak prodús notísia ne’ebé nia fonte mai husi mídia sosiál ne’ebé konsidera apropriadu no util ba públiku.
  • Tópiku sira ne’ebé atuál no asuntu sira interesante iha mídia sosiál ne’ebé foti husi mídia sira nu’udar notísia tenke liuhusi prosesu profisionál serbisu mídia nian no iha relasaun ho étika jornalizmu nian.
  • Mídia mak regula konteúdu utilizadór nian no sesaun komentáriu públiku nian.

Konduta Mídia nian

  • Relasiona ho konteúdu mídia nian, informasaun sira ne’ebé iha valor notisia ka valor sitasaun nian mak konsidera nu’udar fonte informasaun.
  • Mídia presiza hetan informasaun direta husi fonte, no uza de’it konteúdu mídia sosiál nu’udar fonte informasaun adisionál.
  • Mídia tenke asegura molok kaer konta mídia sosiál nian nu’udar fonte notísia ne’ebé kredivel no klaramente identifikadu.
  • Mídia tenke konfirma beibeik informasaun hotu-hotu, hato’o klaramente bainhira notísia ida presiza hetan verifikasaun liután.
  • Mídia rezerva direitu atu halo edita ka hamoos konteúdu utilizadór nian ka komentáriu sira ne’ebé la apropriadu.

Mídia jere ninia konta mídia sosiál rasik

  • Mídia tenke asegura katak so deit jestór konta mídia sosiál no ofisiál sira ne’ebé iha autorizasaun mak bele tranzmite ka posting informasaun iha ninia konta mídia sosiál.
  • Mídia labele hato’o ka posting komentáriu ka opiniaun, esklui opiniaun editoriál iha ninia konta mídia sosiál
  • Mídia labele hato’o ka posting informasaun komersiál ka públika publisidade (iklan) iha sira nia konta mídia sosiál
  • Mídia tenke imediatamente revoga ka hadi’a posting ka hamoos komentáriu sira ne’ebé la apropriadu.
  • Mídia tenke imediatamente koreta informasaun sira ne’ebé la ezatu (sala).
  • Mídia labele hato’o ka posting informasaun ne’ebé kontein ho aktu violénsia, sadizmu no pornografia.

Konduta Jornalista nian

Bainhira uza mídia sosiál nu’udar fonte nosia

    • Uza mídia sosiál nia publikasaun nu’udar background ka fundu notísia nian, la’ós nu’udar fonte prinsipál informasaun nian.
    • Verifika orijinalidade konta mídia sosiál nian ne’ebé uza nu’udar fonte notísia
    • Konfirma diretamente lia-loos (verasidade) husi informasaun ne’ebé hato’o
    • Fotografia, imajen no vídio tenke verifika atu hatene loloos ninia orijinalidade
    • Tenke tahan-an ka hori komentáriu diretamente ba sitasaun husi deklarasaun polítiku sira nian iha sira nia konta mídia sosiál.  
    • Tenke asegura katak iha balansu bainhira sita deklarasaun polítika ruma kuandu fonte ne’e mai husi polítiku sira nia konta mídia sosiál.

Konduta Jornalista nian

Bainhira hato’o ka posting status ka komentáriu iha nia konta mídia sosiál pesoál

  • Labele hato’o ka posting vizaun sira partidária ka hatudu afiliasaun polítika ruma.
  • Labele hato’o ka posting atributu sira no símbolu partidu polítiku sira nian.
  • Labele tau ka posting fotografia, imajen, ka Vídio sira ne’ebé viola kódigu étika jornalista nian.
  • Labele hato’o ka posting deklrasaun sira ne’ebé konsidera nu’udar ódiu-vigansa no deklarasaun polítika ne’ebé ameasa orden públiku.
  • Labele hato’o ka posting deklarasaun sira ne’ebé kontein ho deklarasaun sira ho kalúnia (fitnah), saditu, obxenu (foer)
  • Labele hato’o ka posting, imajen, fotografia ka vidiu ne’ebé hatudu prekonseitu no vigansa hasoru etnisidade, relijiaun, rasa, komunidade, ka insita aktu violensia.
  • Labele diskrimina ema bazeia ba jéneru no lingua.
  • Respeitu dignidade sira ne’ebé fraku, kiak, mentalmente no fizikamente aleijadu ka aleija.
  • Hato’o ka halo disclaimer bainhira hato’o ka posting informasaun sira ne’ebé sensitivu ka kontroversu.

Reklamasaun Públiku nian

  • Membru públiku sira bele hato’o sira nia reklamasaun ba Conselho de Imprensa relasiona ho matéria ka konteúdu husi konta mídia sosiál ne’ebé pertense ba kompañia mídia no indivíduu jornalista ne’ebé konsidera viola matadalan ne’e. Reklamasaun sira ne’e sei rezolve liuhusi mediasaun no adjudikasaun.
  • Xamada eskrita no sansaun sira bele aplika ba mídia no jornalista sira ne’ebé konsidera viola matadalan ne’e.

Lee Mós: Deskonfia, Jornalista Ajénsia Notisioza Tatoli,I.P Sai Mídia Ekipa Susesu Kampaña CNRT

Jornalista : Vito Salvadór

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

FPCI Apresia Toleránsia Relijiozu iha Timor-Leste Ne’ebé Reflete Fiar no Kultu Moris Povu Nian

Published

on

Hatutan.com, (17 Maiu 2024), Díli- Foreign Policy Community in Indonesia  (FPCI) apresia ho toleránsia relijiozu iha Timor-Leste ne’ebé reflete ho fiar no kultu moris povu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Suku Lequitura Avansa bá Re-eleisaun

Published

on

Hatutan.com, (17 Maiu 2024), Díli – Eleisaun órgaun suku-lima (5) bá segunda volta nian remata ona iha loron 13 fulan-Maiu 2024. Prosesu hotu-hotu la’o normal, maibé iha Suku Lequitura, Munisípiu Aileu, tenke avansa bá re-eleisaun  iha loron 18 fulan-Maiu ne’e tanba kandidatu na’i- rua hetan votu hanesan.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Xanana Hateten Labele Hakfodak ho Índise Liberdade Imprensa Tuun

Published

on

Hatutan.com, (16 Maiu 2024), Díli—Primeiru Ministru (PM), Kay Rrala Xanana Gusmão husu atu keta hakfokdak ho índise liberdade imprensa   Timor-Leste nian tuun hosi pozisaun TOP 10 20 iha nivel mundiál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending