Opiniaun
Seakan-akan Independente: Anotasaun Krítiku bá Mekanizmu Hili Komissáriu CAC
Published
3 years agoon

Ita hotu hatene, Komisaun Anti Korrupsaun (CAC), durante fulan hira ne’e (Abril to’o agora) la iha komisariu (vakum). Ukun nain sira tur nonok, povu maioria lian laek. Iha diskursu politiku, mahukun balu konsege temi liu, maibe la seriu. La iha desijaun konkreta ne’ebe bele konfirma katak sira seriu ba prevene no kombate korrupsaun.
Ba akuzasaun ne’e, ita bele konfirma liu hosi diskusaun sira iha Parlamentu kona ba vida CAC. Iha ka lae, hosi diskusaun iha Parlamentu Nasional kona ba komisariu CAC, mosu hanoin ruma atu haforsa CAC hanesan instituisaun estadu ida ne’ebe tenki independente? Tanba sa mak diskute deit kona ba deadlock hili komisariu CAC? Tanba sa mak la diskuti kona ba mekanismu hili komisariu CAC, kriteria saida atu sai Comisariu CAC hodi asegura independensia CAC?
Los duni, United Nation Convention Against Corruption (UNCAC) la hatur giaun ida oinsa estadu parte hari’i instituisaun ba kombate korrupsaun. Maibe, UNCAC hatur standard atu estadu parte hotu fo independensia ba nia institusaun anti korrupsaun (UNCAC: Art. 6).
UNODC fo giaun (petunjuk) tekniku kona ba independensia instituisaun anti korrupsaun (UNODC: 2009). Independenesia sira ne’e mak hanesan regulamentu penunjukan, masa jabatan, oinsa hapara lideransa instituisaun, kompozisaun instituisaun vijilansia, orsamentu remunerasaun ba funsionariu sira, orsamentu ba instituisaun, prosedur rekrutamentu, penunjukan, evaluasi, promosaun, relotriu periodika, kolaborasaun, involvimentu sosiedade no media massa.
Ho standard iha leten, bele dehan, UNODC tulun estadu parte sira atu hari instituisaun anti korrupsaun ida ho natureza independente lolos. Maibe, oinsa ho lei establesementu CAC? Substansialmente, iha artigu balu fo ameasa seriu ba independensia CAC mak hanesan; nomeasaun komisariu CAC hosi dalan politika (la iha mekanismu lelaun) no seluk tan. Baze legal sira ne’e, halo CAC moris formalmente maibe la dun iha independente loloos hanesan instituisaun anti korrupsaun. Ho substansia lei ne’e, oinsa bele kombate korrupsaun, liu-liu hasoru high profile (ezekutivu, Judikativu no legislativu) sira? Politika saida mak estadu tenki halo hodi hatur CAC sai instituisaun anti korrupsaun ne’ebe independente lolos?
Muda Mekanizmu Hili Komisariu: Asegura Independente CAC
CAC hanesan instituisaun estadu, tenki independente. Ho natureza independente, CAC bele halao misaun prevene no kombate korrupsaun ho efetivu. Ho natureza independente, CAC servisu la ragu-ragu, la hare ba klase kiak ka riku, povu babain ka ukun nain. Maibe, substansia enkuadramentu legal Lei Establesementu Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) Numeru 8/2009 fo independensia ba CAC ka lae? Hare hosi artigu balu, CAC hasoru problema lubuk ida ne’ebe seriu (atu la dehan dependensia). Problema hirak ne’e mak hanesan hatur iha artigo 6, 7 no 8 Lei Establesementu CAC, Komisariu Tunggal ne’ebe propoen hosi governu no tenki mai hosi area magistradu direitu. Ba artigu hirak ne’e, presiza fahe ba parte tolu mak hanesan:
Dahuluk, mekanismu hili Komisariu CAC. Tuir Lei establesementu CAC artigo 7, governu maka propoen sidadaun Timor Leste nain ida (1) ba Parlamentu Nasional atu tetu no hili ba kargu komisariu Komisaun Anti korrupsaun ho mandatu durante tinan hat.
Hare hosi mekanismu hili komisariu ne’e, bele loke dalan ba komprimisiu nakukun (kesepakatan gelap) entre kandidatu komisariu no parte governu ne’ebe iha interese atu asegura individu ka grupu ne’ebe hola parte ba krime korrupsaun.
Esperensia estadu sira iha mundu raik-laran hatudu momos katak governu, parlamentu no orgaun sira seluk hola parte iha krime korupsaun ho numeru ne’ebe as. Laos deit korupsaun ho forma tradisional maibe mos korupsaun legal. Iha kaju barak, parte governu no parlamentu kolabora ho oligarkia dezenha lei ba asegura interese parte rua (oligarkia no governu/parlamentu).
Legis corruptio (pembusukan hukum) mosu tanba iha kondisaun rua. Ida, inkapasidade legislador atu le’e korelasaun entre prinsipiu lei ida ho lei seluk; Rua, iha lei barak ne’ebe legsilador dezenha (merancang) hodi asegura interese grupu ka nia an rasik.
Ho natureza korupsaun legal ne’ebe mosu iha estadu barak, iha potensia sabotaze ba Komisaun anti Korupsaun. Governu bele delega nia emar atu asumi kargu komisariu hodi asegura interese grupu ka individu (le: alat politik). Dalan ba asegura interese iha politika legal nakloke luan tanba sujetu ba poder ne’e rasik ho natureza korruptu.
Filosofia demokrasia hamrik iha asumsia ida katak poder laos objetu lulik (bukan objek suci), maibe objetu ne’ebe korruptu. Tanba ne’e, maski direitu (hukum) konsidera prinsipiu presumption of innocence iha prosesu judiciaria, kontrolu sosial ba ukun nain no poder tenki mai ho presumption of corruptibility (Iganas Kleden: 2004:172). Korruptu sai hanesan kareter ba ukun nain no poder, tanba ne’e, la iha kontrolu bele mosu korruptu ida absolutu.
Ideal liu, atu prevene no kombate korrupsaun ida efetivu, tenki altera artigu sira iha leten, muda mekanismu rekrutamentu komisariu mai ho sistema lelaun. Signifika, loke ba sidadaun Timor oan hotu atu kompete ho kriteria ida ne’ebe razoavel no los. Ho mekanismu ne’e, ita bele hetan ema sira ne’ebe soin (pantas) liu ba kargu komisariu CAC.
Atu hetan komisariu soin iha kualidade intelektual no moral, governu mos tenki rekruta ekipa juri rekrutamentu komisariu ne’ebe iha kualidade intelektual no moral mos. Maski forma ona ekipa juri ida kualifikadu, maibe, iha faze rekrutamentu ba komisariu, prosesu rekrutamentu tenki mai ho natureza ida transparante no loke partisipasaun publiku ne’ebe luan.
Partisipasaun publiku ne’ebe luan importante tebes atu fo informasaun ba ekipa juri kona ba kandidatu komisariu sira ne’ebe soin iha aspetu intelektual no moral. Tanba area pozisaun komisariu CAC estratejiku tebes, persija hili ema ne’ebe iha kualidade intelektual no moral as tebes. Se lae, komisariu eleitu bele hakruuk ba intervensaun politika no ekonomia. Nia konsekuensia, CAC bele sai fali alat politik ba parte ruma hodi hamate parte opozisaun iha estadu modernu demokratiku.
Daruak, tuir artigu 6, komisariu Komisaun Anti Korrupsaun, ida deit. Iha pratika law enforcement (implementasaun lei), liliu area prevene no kombate korrupsaun, entrega poder absolutu ba ema ida nia liman, perigu tebes. Poder absolut iha pasadu sai hanesan lisaun diak ida ba mundu modernu. Hosi esperensia moruk sira ne’ebe poder absolutu halo, hanorin ita oinsa jere poder liu hosi fahe poder ba ema seluk hodi ukun hamutuk (check and balance). Iha instituisaun estadu anti korrupsaun, ema ida mesak labele deside desijaun ida. Nia desijaun tenki ho karater koletiva no kolegial. Ho nune’e, bele prevene abuzu poder hosi komisariu tunggal (ida deit).
Ideal liu, kompozisaun Komisariu ba CAC laos deit nain ida (ema ida deit) maibe massimu lima no minimu nain tolu. Ho kompozisaun ne’e, atu prevene abuzu poder internal komisariu tunggal no mos bele kontra netik intervensaun eksternal sira ne’ebe mai hosi high profile.
Datoluk, tuir artigu 8, komisariu tenki mai hosi magistradu direitu. Kriteria ida ne’e la reflete ba progresu (kemajuan) siensia mundu raik-laran no mos iha sorin seluk kontradis ho natureza korrupsaun ne’ebe komplexu no ekstraordinariu (lee: Preambulu UNCAC).
Iha mundu raik-laran, sientista sira iha sekulu 21 konsiente, problema umanu komplikadu, tanba ne’e, aprosimasaun mono disiplina la naton atu rezolve problema ho integradu. Siensia direitu, ezemplu, tenki husu tulun siensia seluk (unity of science) atu rezolve problema umanu ne’ebe komplikadu. Konsiensia ne’ebe hanesan mai hosi United Nations Convention Against Corruption (UNCAC). Iha preambulu konvensaun ne’e dehan “Convinced also that a comprehensive and multidisciplinary approach is required to prevent and combat corruption effectively,”…
Konsiensia atu rezolve problema sosial hanesan mos korupsaun ho aproximasaun interdisiplinariu laos deit tanba mai hosi dokumentu internasional (UNCAC) no sientista sira maibe mos naton (sesuai) ho natureza korrupsaun ne’ebe kompleksu. Tanba ne’e, persija metodu ida komprensivu hodi rezolve problema refere. Dalan ida mak rekruta komisariu hosi area hanesan direitu, ekonomia, jestaun no politika. Ba ida ne’e, ita bele estuda hosi estadu seluk hanesan Indonesia, ezemplu.
CAC tenki Independente!
Analiza ba asuntu sira iha leten ho objetivu atu diagnosa ho loos artigu hirak ne’ebe iha potensia hamihis independesia Komisaun Anti-Korrupsaun. Tanba serbisu Komisaun Anti Korrupsaun todan tebes no iha potensia prosesa kazu hirak ne’ebe komete hosi autor high profile, maka instituisaun Komisaun Anti-Korrupsaun tenki iha independensia no labele horik iha eksekutivu, legislativu no judikativu nia okos ho forma sa deit. Se Komisaun Anti Korrupsaun la iha independensia, kombate korrupsaun iha estadu sira ne’ebe pratika krime korrupsaun sei as, susar tebes atu kombate ho efisien no efetivu.
Tuir dadus hosi Estadu barak iha mundu raik-laran, autor krime korrupsaun, maioria elite politiku no mahukun sira ne’ebe iha influensia bot, inklui makaer lei sira. Fo independensia ba CAC ho objetivu atu halakon tauk ka sentimentu ragu-ragu CAC hodi luta kontra korrupsaun, liliu hasoru mahukun sira. Ho artigu sira ne’ebe sita iha leten, iha potensia halakon independensia CAC. Tuir prinsipiu, konsetu state independent agencies no anti-corruption agencies hahu lakon. Artigu sira ne’e hatudu momos, CAC lakon independensia. Artigu sira ne’e mak hanesan mekanismu hili komisariu hosi governu, komisariu tunggal, rona no gravasaun ba ema koalia ho autorizaun judisial no seluk tan.
La ho independensia, existensia CAC la relevante. Tanba tuir enkuadramentu legal ne’ebe establese, iha institusaun hanesan Ministeriu Publiku, PSIC no PDHJ mos iha kompetensia ba prevene no “kombate” korrupsaun. Halo CAC semi independensia hanesan stratejia ida obriga CAC moris maibe ho kondisaun hakneak. Kombate korrupsaun ne’ebe efetivu labele horik ho kondisaun hakneak. Opsaun tenki klaru, CAC tenki iha independensia liu hosi alterasaun artigu sira mak temi ona iha leten. Laos ba kakisuk fali artigu seluk ne’ebe so atu hamihis deit independensia CAC.
Husi: Armindo Moniz Amaral
(Alumnus Programa Doutoramentu Siensia Direitu Universidade Diponegoro-UNDIP, 2017)
You may like
Opiniaun
Prestasaun Hanesan, Tratamentu Diferente! Refleksaun kona-ba Regime Funsonáriu iha Timor-Leste
Published
4 weeks agoon
13/01/2026
Hakerek nain; Quintiliano A. Belo
Opiniaun
Nota Simples Iha Inísiu Tinan Foun: Sé Mak Sei Konta Timor-Leste Nia Istória Iha ASEAN?
Published
1 month agoon
05/01/2026
Husi: Rosario Maia*
Opiniaun
Diskursu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nian iha Okaziaun Aprezentasaun Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu ba 2026
Published
3 months agoon
05/11/2025
Parlamento Nacional, Díli 5 Novembro 2025
Suas Excelências
Senhora Presidente Parlamento Nacional
Vice-Presidentes Parlamento Nacional
Ilustres
Senhoras no Senhores Deputados
Senhoras no Senhores Membros Governo
Senhoras no senhores,

Rekrutamentu Kadetes PNTL Diskriminativu, Ministériu Interiór ho Komandu PNTL Dezobediénsia Ba Desizaun Tribunál

Komisaun B Sei Buka Faktu Diskriminasaun iha Rekrutamentu Kadetas Foun PNTL

PNTL Kaptura Suspeitu JG ho UF Ba Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál

Kandidatu Ajente PNTL Na’in-50 Submete Keixa Ba PDHJ

Deskonfia, Familiarizmu iha Rekrutamentu Kadetes Foun PNTL

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Dili5 days agoOfisiál Mídia SEKOMS Impede Jornalista Hatutan.com Halo Kobertura iha RTTL,E.P
Justisa & Krime5 days agoTribunál Rekursu Deside Estadu Selu Kompensasaun bá Gil da Costa “Puto Naldo Rei”, Antigu Prezidente RTTL,E.P
Saúde1 week agoIha HNGV, Família Kous De’it Pasiente Moras Dengue Tuur iha Kadeira Hodi Baixa no Hetan Tratamentu
Dili6 days agoAsidente Tráfiku iha Área Eskola UNAMET, Joven Na’in-rua Lakon Vida
Saúde1 week agoPrezidente Ramos-Horta Dehan Imposivél Evita Kazu Moras Dengue iha Timor-Leste
Saúde1 week agoMS Élia dos Reis Amaral Husu Komunidade Labele Soe Lixu Arbiru
Polítika6 days agoKomisaun A Preokupa Servisu Asesór iha Ministériu Sira
Nasionál4 days agoImpede Jornalista Hatutan.com, AJAR Konsidera SEKOMS ho Nia Subordináriu Prátika Rejime Ditadura Soeharto








