Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Seakan-akan Independente: Anotasaun Krítiku bá Mekanizmu Hili Komissáriu CAC

Published

on

Ita hotu hatene, Komisaun Anti Korrupsaun (CAC), durante fulan hira ne’e (Abril to’o agora) la iha komisariu (vakum). Ukun nain sira tur nonok, povu maioria lian laek. Iha diskursu politiku, mahukun balu konsege temi liu, maibe la seriu. La iha desijaun konkreta ne’ebe bele konfirma katak sira seriu ba prevene no kombate korrupsaun.

Ba akuzasaun ne’e, ita bele konfirma liu hosi diskusaun sira iha Parlamentu kona ba vida CAC. Iha ka lae, hosi diskusaun iha Parlamentu Nasional kona ba komisariu CAC, mosu  hanoin ruma atu haforsa CAC hanesan instituisaun estadu ida ne’ebe tenki independente? Tanba sa mak diskute deit kona ba deadlock hili komisariu CAC? Tanba sa mak la diskuti kona ba mekanismu hili komisariu CAC, kriteria saida atu sai Comisariu CAC hodi asegura independensia CAC?

Los duni, United Nation Convention Against Corruption (UNCAC) la hatur giaun ida oinsa estadu parte hari’i instituisaun ba kombate korrupsaun. Maibe, UNCAC hatur standard atu estadu parte hotu fo independensia ba nia institusaun anti korrupsaun (UNCAC: Art. 6).

Advertisement

UNODC fo giaun (petunjuk) tekniku kona ba independensia instituisaun anti korrupsaun (UNODC: 2009). Independenesia sira ne’e mak hanesan regulamentu penunjukan, masa jabatan, oinsa hapara lideransa instituisaun, kompozisaun instituisaun vijilansia, orsamentu remunerasaun ba funsionariu sira, orsamentu ba instituisaun, prosedur rekrutamentu, penunjukan, evaluasi, promosaun, relotriu periodika, kolaborasaun, involvimentu sosiedade no media massa.

Ho standard iha leten, bele dehan, UNODC tulun estadu parte sira atu hari instituisaun anti korrupsaun ida ho natureza independente lolos. Maibe, oinsa ho lei establesementu CAC? Substansialmente, iha artigu balu fo ameasa seriu ba independensia CAC mak hanesan; nomeasaun komisariu CAC hosi dalan politika (la iha mekanismu lelaun) no seluk tan. Baze legal sira ne’e, halo CAC moris formalmente maibe la dun iha independente loloos hanesan instituisaun anti korrupsaun. Ho substansia lei ne’e, oinsa bele kombate korrupsaun, liu-liu hasoru high profile (ezekutivu, Judikativu no legislativu) sira? Politika saida mak estadu tenki halo hodi hatur CAC sai instituisaun anti korrupsaun ne’ebe independente lolos?

Muda Mekanizmu Hili Komisariu: Asegura Independente CAC

CAC hanesan instituisaun estadu, tenki independente. Ho natureza independente, CAC bele halao misaun prevene no kombate korrupsaun ho efetivu. Ho natureza independente, CAC servisu la ragu-ragu, la hare ba klase kiak ka riku, povu babain ka ukun nain. Maibe, substansia enkuadramentu legal Lei Establesementu Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) Numeru 8/2009 fo independensia ba CAC ka lae? Hare hosi artigu balu, CAC hasoru problema lubuk ida ne’ebe seriu (atu la dehan dependensia). Problema hirak ne’e mak hanesan hatur iha artigo 6, 7 no 8 Lei Establesementu CAC, Komisariu Tunggal ne’ebe propoen hosi governu no tenki mai hosi area magistradu direitu. Ba artigu hirak ne’e, presiza fahe ba parte tolu mak hanesan:

Dahuluk, mekanismu hili Komisariu CAC. Tuir Lei establesementu CAC artigo 7, governu maka propoen sidadaun Timor Leste nain ida (1) ba Parlamentu Nasional atu tetu no hili ba kargu komisariu Komisaun Anti korrupsaun ho mandatu durante tinan hat.

Advertisement

Hare hosi mekanismu hili komisariu ne’e, bele loke dalan ba komprimisiu nakukun (kesepakatan gelap) entre kandidatu komisariu no parte governu ne’ebe iha interese atu asegura individu ka grupu ne’ebe hola parte ba krime korrupsaun. 

Esperensia estadu sira iha mundu raik-laran hatudu momos katak governu, parlamentu no orgaun sira seluk hola parte iha krime korupsaun ho numeru ne’ebe as. Laos deit korupsaun ho forma tradisional maibe mos korupsaun legal. Iha kaju barak, parte governu no parlamentu kolabora ho oligarkia dezenha lei ba asegura interese parte rua (oligarkia no governu/parlamentu).

Legis corruptio (pembusukan hukum) mosu tanba iha kondisaun rua. Ida, inkapasidade legislador atu le’e korelasaun entre prinsipiu lei ida ho lei seluk; Rua, iha lei barak ne’ebe legsilador dezenha (merancang) hodi asegura interese grupu ka nia an rasik.

Ho natureza korupsaun legal ne’ebe mosu iha estadu barak, iha potensia sabotaze ba Komisaun anti Korupsaun. Governu bele delega nia emar atu asumi kargu komisariu hodi asegura interese grupu ka individu (le: alat politik). Dalan ba asegura interese iha politika legal nakloke luan tanba sujetu ba poder ne’e rasik ho natureza korruptu.

Filosofia demokrasia hamrik iha asumsia ida katak poder laos objetu lulik (bukan objek suci), maibe objetu ne’ebe korruptu. Tanba ne’e, maski direitu (hukum) konsidera prinsipiu presumption of innocence iha prosesu judiciaria, kontrolu sosial ba ukun nain no poder tenki mai ho presumption of corruptibility (Iganas Kleden: 2004:172). Korruptu sai hanesan kareter ba ukun nain no poder, tanba ne’e, la iha kontrolu bele mosu korruptu ida absolutu.

Advertisement

Ideal liu, atu prevene no kombate korrupsaun ida efetivu, tenki altera artigu sira iha leten, muda mekanismu rekrutamentu komisariu mai ho sistema lelaun. Signifika, loke ba sidadaun Timor oan hotu atu kompete ho kriteria ida ne’ebe razoavel no los. Ho mekanismu ne’e, ita bele hetan ema sira ne’ebe soin (pantas) liu ba kargu komisariu CAC.

Atu hetan komisariu soin iha kualidade intelektual no moral, governu mos tenki rekruta ekipa juri rekrutamentu komisariu ne’ebe iha kualidade intelektual no moral mos. Maski forma ona ekipa juri ida kualifikadu, maibe, iha faze rekrutamentu ba komisariu, prosesu rekrutamentu tenki mai ho natureza ida transparante no loke partisipasaun publiku ne’ebe luan.

Partisipasaun publiku ne’ebe luan importante tebes atu fo informasaun ba ekipa juri kona ba kandidatu komisariu sira ne’ebe soin iha aspetu intelektual no moral. Tanba area pozisaun komisariu CAC estratejiku tebes, persija hili ema ne’ebe iha kualidade intelektual no moral as tebes. Se lae, komisariu eleitu bele hakruuk ba intervensaun politika no ekonomia. Nia konsekuensia, CAC bele sai fali alat politik ba parte ruma hodi hamate parte opozisaun iha estadu modernu demokratiku.

Daruak, tuir artigu 6, komisariu Komisaun Anti Korrupsaun, ida deit. Iha pratika law enforcement (implementasaun lei), liliu area prevene no kombate korrupsaun, entrega poder absolutu ba ema ida nia liman, perigu tebes. Poder absolut iha pasadu sai hanesan lisaun diak ida ba mundu modernu. Hosi esperensia moruk sira ne’ebe poder absolutu halo, hanorin ita oinsa jere poder liu hosi fahe poder ba ema seluk hodi ukun hamutuk (check and balance). Iha instituisaun estadu anti korrupsaun, ema ida mesak labele deside desijaun ida. Nia desijaun tenki ho karater koletiva no kolegial. Ho nune’e, bele prevene abuzu poder hosi komisariu tunggal (ida deit).

Ideal liu, kompozisaun Komisariu ba CAC laos deit nain ida (ema ida deit) maibe massimu lima no minimu nain tolu. Ho kompozisaun ne’e, atu prevene abuzu poder internal komisariu tunggal no mos bele kontra netik intervensaun eksternal sira ne’ebe mai hosi high profile.

Advertisement

Datoluk, tuir artigu 8, komisariu tenki mai hosi magistradu direitu. Kriteria ida ne’e la reflete ba progresu (kemajuan) siensia mundu raik-laran no mos iha sorin seluk kontradis ho natureza korrupsaun ne’ebe komplexu no ekstraordinariu (lee: Preambulu UNCAC).

Iha mundu raik-laran, sientista sira iha sekulu 21 konsiente, problema umanu komplikadu, tanba ne’e, aprosimasaun mono disiplina la naton atu rezolve problema ho integradu. Siensia direitu, ezemplu, tenki husu tulun siensia seluk (unity of science) atu rezolve problema umanu ne’ebe komplikadu. Konsiensia ne’ebe hanesan mai hosi United Nations Convention Against Corruption (UNCAC). Iha preambulu konvensaun ne’e dehan “Convinced also that a comprehensive and multidisciplinary approach is required to prevent and combat corruption effectively,”…

Konsiensia atu rezolve problema sosial hanesan mos korupsaun ho aproximasaun interdisiplinariu laos deit tanba mai hosi dokumentu internasional (UNCAC) no sientista sira maibe mos naton (sesuai) ho natureza korrupsaun ne’ebe kompleksu. Tanba ne’e, persija metodu ida komprensivu hodi rezolve problema refere. Dalan ida mak rekruta komisariu hosi area hanesan direitu, ekonomia, jestaun no politika. Ba ida ne’e, ita bele estuda hosi estadu seluk hanesan Indonesia, ezemplu.

CAC tenki Independente!

Analiza ba asuntu sira iha leten ho objetivu atu diagnosa ho loos artigu hirak ne’ebe iha potensia hamihis independesia Komisaun Anti-Korrupsaun. Tanba serbisu Komisaun Anti Korrupsaun todan tebes no iha potensia prosesa kazu hirak ne’ebe komete hosi autor high profile, maka instituisaun Komisaun Anti-Korrupsaun tenki iha independensia no labele horik iha eksekutivu, legislativu no judikativu nia okos ho forma sa deit. Se Komisaun Anti Korrupsaun la iha independensia, kombate korrupsaun iha estadu sira ne’ebe pratika krime korrupsaun sei as, susar tebes atu kombate ho efisien no efetivu.

Advertisement

Tuir dadus hosi Estadu barak iha mundu raik-laran, autor krime korrupsaun, maioria elite politiku no mahukun sira ne’ebe iha influensia bot, inklui makaer lei sira. Fo independensia ba CAC ho objetivu atu halakon tauk ka sentimentu ragu-ragu CAC hodi luta kontra korrupsaun, liliu hasoru mahukun sira. Ho artigu sira ne’ebe sita iha leten, iha potensia halakon independensia CAC. Tuir prinsipiu, konsetu state independent agencies no anti-corruption agencies hahu lakon. Artigu sira ne’e hatudu momos, CAC lakon independensia. Artigu sira ne’e mak hanesan mekanismu hili komisariu hosi governu, komisariu tunggal, rona no gravasaun ba ema koalia ho autorizaun judisial no seluk tan.

La ho independensia, existensia CAC la relevante. Tanba tuir enkuadramentu legal ne’ebe establese, iha institusaun hanesan Ministeriu Publiku, PSIC no PDHJ mos iha kompetensia ba prevene no “kombate” korrupsaun. Halo CAC semi independensia hanesan stratejia ida obriga CAC moris maibe ho kondisaun hakneak. Kombate korrupsaun ne’ebe efetivu labele horik ho kondisaun hakneak. Opsaun tenki klaru, CAC tenki iha independensia liu hosi alterasaun artigu sira mak temi ona iha leten. Laos ba kakisuk fali artigu seluk ne’ebe so atu hamihis deit independensia CAC.

 

Husi: Armindo Moniz Amaral

(Alumnus Programa Doutoramentu Siensia Direitu Universidade Diponegoro-UNDIP, 2017)

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Timor Leste; Next?

Published

on

Hakerek na’in; Quintiliano A. Belo

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Revitalizasaun Servisu Estensaun Agrikóla ba Futuru Agrikultór iha Timor-Leste;

Published

on

Hakerek na’in; Quintiliano A. Belo

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Fanatismu Ba Grupu Arte Marsiais: Bele Halakon Sentidu “Maun-Alin” Nudar Maubere ou Timor Oan

Published

on

Husi: Pe. Domingos Godinho de Araújo

(Missionário do Verbo Divino iha Portugal)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement

Trending