Connect with us
Pakote Ahi

Oe-Cusse

Arsénio Bano “Fa’an” Uma Estadu iha Fulolo bá Alkatiri

Published

on

Hatutan.com, (17 Agostu 2023), OecussePrezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano  “fa’an” uma Estadu iha área Fulolo, aldeia Sanane, Suku Costa, Sub-Rejiaun Pante Makasar bá eis Prezidente Autoridade RAEOA, Mari Bim Amude Alkatiri.

Uma Estadu ka Rezidénsia autoridade RAEOA nian iha área Fulolo, aldeia Sanane, Suku Costa, Sub-Rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEAO). Foto: Lázaro Pereira Quefi/Hatutan.com.

Arsénio Bano esplika, investimentu bá rezidénsia Fulolo ne’e osan mai hosi fundu espesiál dezenvolvimentu nian no ema bele sosa tanba Lei mak fó dalan ka regula atu oinsá osan bele tama fila-fali ba Kofre RAEOA nian.

Lee Mós: Kazu Abuzu Podér Iha RAEOA, CAC Remese Relatóriu Investigasaun ba MP

Prezidente Autoridade ne’e klarifika asuntu ne’e hafoin partisipa serimónia atribuisaun sertifikadu bá jornalista na’in-26, iha Salaun Madre Dominicana Santa Rosa, aldeia Oebau, Suku Costa, Sub-Rejiaun Pante Makasar, Kuarta (16/08/2023).

Advertisement

“Eis Prezidente RAEOA hakarak sosa, osan tama fali bá Kofre RAEOA. Osan ne’ebé gasta ho nia funan, tenke tama fali atu ami uza osan ne’e halo fali rezidénsia foun bá ema seluk nune’e bele sosa ka aluga. Sé de’it mak uza rezidénsia iha Fulolo, tenke selu ka arrenda ka bele sosa. La’ós ha’u mak fa’an maibé mekanizmu mak fó dalan. Lei mak fó dalan duni,” Arsénio Bano esplika.

Arsénio hakarak klarifika katak, rezidénsia iha Fulolo ne’e dala-ruma ema barak rona sala informasaun tanba tuir loloos ne’e rezidénsia ne’e investimentu públiku-priváda RAEOA nian.

Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano. Foto: Elio dos Santos da Costa.

“Rezidénsua Fulolo ne’e investimentu publiku privádu. RAOEA iha mekanizmu harii rezidénsia atu ema bele aluga, bele sosa. Osan, gasta tenke tama fali. Ha’u rasik hela iha Fulolo, ha’u tenke selu  kada fulan. Laiha gratuita iha Fulolo. Sé ha’u hakarak sosa, ha’u bele sosa. Montante ne’e tenke tékniku sira mak hatene,” nia klarifika liu tán.

Kona-bá klarifikasaun ida-ne’e, jornalista Hatutan.com konfirma dala rua ho atuál Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano ne’ebé fó ninia deklarasaun hanesan. Konfirmasaun primeiru hala’o iha Parlamentu Nasionál (PN) hafoin audiénsia públika ho Komissaun C iha loron 15 fulan Agostu 2023. Konfirmasaun da-ruak nian, Jornalista Hatutan.com hala’o iha Salaun Madre Dominicana Santa Rosa, aldeia Oebau, Suku Costa, Sub-Rejiaun Pante Makasar, Kuarta (16/08/2023), hafoin partisipa serimónia atribuisaun sertifikadu bá jornalista na’in-26.

Dokumentu ofisiál ne’ebé Hatutan.com assesu kona-bá promessa kompra no venda entre Autoridade RAEOA ho prominente kompradór Mari Bim Amude Alkatiri.

Hatutan.com mós assesu dokumentu ofisiál kona-bá promessa kompra no venda entre Autoridade RAEOA ho nia sede iha Pante Makasar, Oecusse Ambeno Timor Leste, ho nia aktu reprezentada bá prátika prezenta aktu konforme termu dispostu iha artigu 24 númeru 1 alinea a) no p) hosi estatutu Rejiaun, aprovadu hosi Dekretu Lei númeru 5/2015 loron 22 Janeiru, ho kualidade primeira autogrante no doravante dezignada hanesan Prominente Vendedora no Mari Bim Amude Alkatiri, kazadu tuir rejime bens komuñaun nian adkiridu ho Marina Ribeiro Alkatiri portadór ho kartaun eleitorál númeru 00001001 rezidente iha Bairru Lirio, Suku Motael, Díli, ho kualidade segundu autogrante no doravante dezignadu hanesan prominente kompradór.

Promessa kompra no venda ne’e halo tanba konsidera katak, Primeiru, bazeia bá deliberasaun ho data 05 Outubru 2017, Autoridade RAEOA delibera prosedur ba alienasaun tuir autogrante prédiu ho númeru um dezignadu “Komplexu Rezidensiál Fulolo” iha Oecusse Ambeno, ho repetivus anexos, ho konsiderasaun ba nia kualidade hanesan fundadór Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu  Timor Leste no mós hanesan Prezidente dahuluk ba autoridade RAEOA nian.

Segundu, iha realizasaun eskritura kompra no venda imóvel identifikadu tuir prosesu ida ba preparasaun administrativa ho forma atu garante dokumentasaun bá legalidade aktu no tratu sussesivu ho prossesu ne’e labele demora menus hosi fulan ida.

Advertisement

Dokumentu ofisiál ne’ebé Hatutan.com assesu kona-bá promessa kompra no venda entre Autoridade RAEOA ho prominente kompradór Mari Bim Amude Alkatiri.

Tanba ne’e, parte rua molok iha kolaborasaun atu hakotu kontratu kompra no venda tuir klauzula hitu hanesan tuir mai ne’e:

Klauzula dahuluk, ko’alia kona-bá objetu. Iha klauzula da-ruak nian ko’alia kona-bá Presu no forma pagamentu nian katak, Presu ne’ebé akordadu bá prometida kompra no venda maka $556.889.04.

Kona-bá pagamentu bá presu ne’ebé mensiona ona iha klauzula anteriór nian feitu ona liu hosi prestasaun mensál sira ne’ebé hanesan ho sussesiva sira ho valor $9.281.49 kada fulan, hahú selu hosi inísiu asinatura prezente kontratu no bele transfere direta ba konta bankária ne’ebé anexa ho titulár RAEOA no ZEESM, Banco BNU Timor ho númeru konta 105285210005, IBAN TL38 0020 10628521000550.

Prominente kompradór mantein ho direitu hosi, iha kualkér momentu líkida bá totalidade presu ne’ebé sei falta bele hetan penalizasaun.

Klauzula Terseira, kuarta, kinta, sesta no sétima Hatutan.com anexa iha notísia ne’e no ofisialmente kontratu ne’e asinadu iha Pante Makasar Oecusse Ambeno 23 Outubru 2017 hosi Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno reprezenta hosi Prezidente Arsénio Paixão Bano ho prominente Kompradór Mari Bim Amude Alkatiri no akordu ne’e rasik iha ona Diretór Konservasaun Notariadu RAEOA, José Ase Neno Colo ninia liman.

Dokumentu ofisiál ne’ebé Hatutan.com assesu kona-bá promessa kompra no venda entre Autoridade RAEOA ho prominente kompradór Mari Bim Amude Alkatiri.

Komunidade Afetadu 76 Seidauk Hetan Indemizasaun

Komunidade Afetadu Constâncio Suni ne’ebé to’o oras-ne’e nia rasik seidauk hetan indemizasaun bá rai iha Fulolo, konsidera estatutu rai Fulolo, aldeia Samoro, suku Costa, Sub Rejiaun Pante Macasar, RAEOA ne’e klaru loos tanba rai ne’e iha tempu Portugés hanesan rai Estadu duni.

Advertisement

Maibé, iha tempu Indonézia komesa iha 1975 to’o 1984 rai ne’e ema ida la okupa, bainhira Xefe Suku (kepala desa) Eugénio do Rosário nia ukun, nia haree rai ne’e fuik duni, entaun halo planu fahe rai Fulolo ne’e ba ema ne’ebé hakarak hela nune’e rai ne’e pertense bá aldeia 3 mak hanesan aldeia Xanane, Laok-fo’an no Oetfo.

Hosi área atuál Lafatik (bundaran) sa’e to’o edifisiu Sekretáriu Agua no Saneamentu (SAS) nian  pertense ba bairru Samoro ho Masin.

Nune’e, Xefe suku Eugénio dos Rosário fahe rai ne’e prioridade ba ema sira ne’ebé mak laiha duni rai atu hela.

Komunidade ne’ebé hela uluk iha ne’ebá iha estrada parte leten maka David da Silva hosi Baucau, Eduardo (polisia ida iha tempu Indonézia nian), Francisco Coa, Mateus Auni no Paulo Nitis.

Iha fali estrada kraik niana mak hanesan Nicolau Abi, Agustinho Piot, Fernando Punef (sidadaun Indonesia nu’udar professór ida), Lorenço Ola ho Avo ida naran Nufa.

Advertisement

Parte ponte nian bá rezidénsia ne’e Xefe Suku halo uma tali ida iha ne’ebá atu hela, maibé tanba bee laiha, buat hotu laiha, entaun ema ida hosi Samoro naran Paulo Tebi mak hela fali iha ne’ebá to’o agora.

Nune’e, Eis administradór Sub Rejiaun Nitibe Manuel Tolan mós afetadu tanba nia pertense hotu iha parte estrada oin kedan.

Komunidade Afetadu, Constâncio Suni.

“Rai Fulolo ne’e ema na’in 76 mak hela iha ne’ebá. Maibé, iha tinan 1988 autoridade lokál sira dehan rai sira ne’e fahe ona mak sira la bá hela. Entaun, tenke troka fó fali bá ema seluk. Tanba ne’e, ha’u troka ema ida hosi Laok-fo’an. Ha’u hetan rai duni hodi ke’e no harii uma hodi hela duni iha fatin ne’e,” Constancio Suni hateten bá Hatutan.com.

Uluk Governu Indonésia halo de’it uma ida iha portaun rezidénsia atuál ne’e, uma ne’e uza hodi tau ai-moruk bá agrikultura ninian nune’e rai Estadu iha oin ne’e ki’ikoan de’it.

Iha kotuk sa’e to’o leten, desde tinan 1987 komunidade Bairru Masin no Samoro halo toos, kuda buat oioin, maibé iha tinan ne’e kedan mosu problema boot iha Oe-cusse hasoru Indonézia, komunidade hotu hamrik sunu hotu ema sira hosi Makasar sira nia uma no merkadu mós ema sunu hotu to’o ema balun mate.

Iha 1995 komunidade halo fali toos hosi tinan ne’e sa’e mai, tanba situsaun manas, entaun iha leten ne’e husik tiha la halo toos maibé ida agora rezidénsia hamriik bá ne’e sira halo to’os nafatin to’o agora.

Advertisement

Bainhira autoridade mai atu hasai sira, komunidade hatudu duni sertifikadu rai nian tanba uluk Indonézia nia tempu dehan katak, rai kuandu ema hela ona to’o tinan ida, signifika rai ne’e ninian ona tanba ne’e mak sertifikadu rai na’in sira iha duni.

Tanbá ne’e, Lei Númeru 3 fó hotu podér tomak ba Prezidente Autoridade (PA), nia uza F-FDTL no PNTL ba ameasa povu, maibé komunidade ida naran David da Silva foti katana atu ta’a assesór mala’e ida mak sira la bá book tán rai ne’e to’o agora, maibé lorloron PNTL hein iha área ne’e hodi nune’e dezenvolvimentu ne’e kontinua la’o.

“Sira halo konstrusaun ne’e mós la ko’alia didi’ak ho na’in ba rai sira. Ko’alia de’it dehan ne’e rai Estadu no tenke sai hotu. Entaun komunidade dehan imi halo bá ami la impede, maibé ami nia direitu sei ezije nafatin bá indemizasaun,” Constancio Suni konta tuir.

Durante mandatu tinan 9 iha Oe-cusse, Parte Rede ba Rai ezije ba Autoridade maibé laiha resposta to’o agora.

Tanba ne’e maka afedatdu sira rona katak, rai Fulolo seidauk halo indemizasaun maibé halo tiha ona uma Estadu lori osan Estadu no Prezidente Autoridade fa’an fali bá Mari Bim Amude Alkatiri.

Advertisement

“Ida-ne’e mak povu lakohi no sira ne’ebé afetadu halo duni konferénsia imprensa atu deklara katak, povu Oe-cusse la aseita atu Prezidente Autoridade okupa ona rai povu nian tanba seidauk selu maibé halo ona Rezidénsia Estadu ikus fali mandatu hotu foti fali hodi fa’an ba ema privadu ida,” nia dehan tán.

Constancio Suni husu bá parte notariadu atu labele aprova kontratu kompra no venda tanba iha issue balun dehan iha ona kontratu no iha ona meza notariadu.

Maski nune’e, iha notariadu mós rekuza tanba na’in ba rai afetadu sira bá hatama ona sira nia dokumentus hanesan parsela foin daudaun parte SNC ba iha ne’ebá hatun ona katak, rai ne’e iha ninia na’in.

Komunidade afetadu sira konsidera katak durante autoridade ukun iha Oe-cusse hosi Mari Alkatiri to’o Arsénio Bano durante tinan 9 nia laran, laiha kapasidade atu rezolve povu nia rai liuliu indemizasaun bá sira ne’ebé afetadu bá dezenvolvimentu ZEESM.

Komunidade afetadu, Manuel Tolan.

Nune’e mós Eis Administradór Sub Rejiaun Nitibe, Manuel Tolan hanesan mós afetadu ida  hateten nu’udar na’in ba rai iha momentu ne’ebá hetan ona sertifikadu rai nian hosi Governu Indonézia iha tinan 1997.

“Iha 2017 Prezidente Autoridade Mari Alkatiri to’o duni iha uma no ha’u hatudu sertikadu Indonézia nian ba sira. Sira konsidera katak rai ne’e ha’u nian duni. Maibé, ha’u ladún satisfás ho autoridade ninia servisu tanba iha momentu ne’ebá sira halo lutu ne’e iha leten, la tama bá rezidénsia autoridade nian, tanba ha’u nian iha oin,” Manuel Tolan hateten.

Advertisement

To’o ikus auditoria hosi nasionál mai haree katak, lutu ne’ebé halo ne’e la apar ho orsamentu ne’ebé mak sira aprova.

Tanbá ne’e, derrepenti de’it sira hosi parte Ministériu Obras Públika ka Teras no Prioridade haruka sees tán lutu tama tán bá rai ne’ebé mak iha sertifikadu Indonésia nian, maibé halo ida ne’e la ho informasaun no konsiderasaun ba na’in ba rai.

“Ha’u ezije bebeik to’o ikus sira troka ho rai ida iha natar laran, bairru Nunbei. Maibé hosi Diresaun Teras Prioriedade la hatudu baliza ne’ebé mak loloos. Sira hamriik iha estrada de’it mak hatudu liman tama bá, dehan ita boot nia rai ne’e troka ho rai ida-ne’e. La tau estaka hosi ne’ebé ba to’o iha ne’ebé. Ida-ne’e mak ha’u la satisfás to’o ikus ha’u ba duni notariadu sira halo asina ida rai troka ba rai mas to’o agora ha’u seidauk utiliza rai ne’ebé mak sira oferese mai ha’u,” Manuel Tolan esplika.

“Tanba de’it rai ne’e mak ezije bebeik, sira fó tiha rai ne’e liu tiha semana rua sira hasai fali karta ezonerasaun ba ha’u nu’udár Administradór Sub Rejiaun Nitibe iha meiu tinan 2022 no fó fali kargu ne’e bá ema seluk ho razaun laiha kooperasaun bá dezenvolvimentu nasaun nian,” nia haktuir.

Kona-bá ida-ne’e, hanesan ema umanu la laran moras ba kargu maibe nu’udár na’in ba rai Tolan sei ezije nafatin to’o hetan solusaun.

Advertisement

Veteranu, Adré Lao.

Nune’e mós Veteranu Adre Lao konsidera rezidénsia Estadu iha Fulolo ne’e loos tanba konstrui uza orsamentu Estadu, maibé to’o agora seidauk hetan solusaun liga bá na’in ba rai sira tanba uma ka’in 76 mak sai na’in ba rai iha Fulolo no sira iha baze tanba rejistu iha sistema.

“Maibé Estadu nunka konsidera povu ne’ebé kontribui ona atu rekopera to’o ohin loron, rai ne’e povu nian rasik seidauk hetan indemizasaun,” Adre Lao kestiona.

Tanba ne’e, husu bá autoridade atu fó uluk indemizasaun depois mak ko’alia kona-bá atu fa’an uma Estadu ne’e ba pessoál ruma, tanba tinan 9 ona laiha soluasaun ba komunidade afetadu sira.

Iha loron 25 Jullu tinan ne’e, iha dadersan tuku 09:15 otl, bainhira jornalista Hatutan.com tenta atu hakat tama ba rezidénsia Fulolo hodi foti imajen maibé seguransa la autoriza tanba kumpri orientasaun Prezidente Autoridade nian.

Molok ne’e, iha prosesu inísiu konstrusaun bá rezidénsia Fulolo ne’e vítima sira ho uma-ka’in 76 mak afetadu, parte autoridade REOA promete atu selu ka fó indeminizasaun maibé to’o oras-ne’e seidauk halo pagamentu.

Hatán bá kestaun ne’e Arsénio Bano dehan, autoridade RAEOA atu halo pagamentu maibé hein hela publikasaun mapa hosi parte Diresaun Terras no Propriedades Rejionál hodi identifika loloos rai ho totál hira mak afetadu bá investimentu ne’e.

Advertisement

“Publikasaun agora halo daudaun, sé mak iha reklamasaun bele reklama. Mekanizmu ne’e iha. Montante indeminizasaun ne’e tenke hanesan ho desizaun Governu sentrál nian. Ami uza referénsia munisípiu Kovalima $3 kada metru,” Arsénio Bano esplika iha Parlamentu Nasionál (PN), hafoin audiénsia públika ho Komissaun C, (15/08/2023).

Kontrusaun uma luxu iha área Fulolo ho moru hale’u ne’e iha uma hitu (7) ne’ebé ida fa’an ona bá Mari Alkatiri no neen seluk Sekretáriu Rejionál sira mak aluga hodi hela no selu bá kofre RAEOA.

Tuir rezultadu hosi auditoria Tribunál Kamara Kontas nian ho númeru prossesu 2/2016A/UDIT-S/CC kona-bá kontrusaun rezidénsia iha Fulolo fó de’it ajudikasaun direta bá kompañia Sheng Construction ho valor kontratu $1,687,037 iha 30 Setembru 2015.

Iha publikasaun hosi The Oecusse Post (TOP) nian hateten katak, Diretór Konservasaun Notariadu RAEOA, José Ase Neno Colo mós konsidera obra ne’e injusta boot tanba Autoridade seidauk halo indemizasaun bá afetadu sira nia rai no ai-horis.

José Ase Neno Colo lembra katak, antes ne’e Autoridade hasai duni deliberasaun ida kona-bá akordu kompra no venda entre sekretáriu rejionál sira inklui Mari Alkatiri.

Advertisement

“Maibé, tuir ita nia Kódigu Sivíl Lei númeru 10/2011 artigu ida hateten katak, atu halo kontratu bens e moveis, tenke liu hosi notariadu,” Hatutan.com sita deklarasaun José Ase Neno Colo ne’ebé publika hosi TOP.

Hatutan.com esforsu atu halo konfirmasaun ho Eis Prezidente Autoridade RAEOA, Mari Bim Amude Alkatiri hanesan mós kompradór, maibé seidauk bele hasoru direta tanba laiha fatin.

Lee Mós: Xanana Promete bá Povu Oé-Cusse: CNRT Sei Haree Fali Lei ho Lejizlasaun RAEOA Nian

Ekipa Hatutan.com

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Oe-Cusse

Ponte Bitopa “Lori Dezastre” bá Komunidade Hau-ana

Published

on

Hatutan.com, (12 Marsu 2024), Díli—Ponte Bitopa ne’ebé konstrui hosi autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEAO) iha tinan 2023, lori dezastre bá komunidade bairru Hau-ana, aldeia Buqui, suku Usitasa’e, sub rejiaun Oesilo iha tempu udan.

(more…)

Kontinua Le'e

Oe-Cusse

Estaka Foun La’ós Markasaun Finál, Xanana-Roberto Husu Populasaun Naktuka Kontinua Halo To’os no Lalika Konsumu Hoax

Published

on

Hatutan.com, (01 Fevereiru 2024), RAEOAKoordenador ekipa téknika Negosiasaun Fronteira Terrestre, Roberto Soares esplika kona-bá estaka foun ne’ebé sai preokupasaun bá komunidade Naktuka, aldeia Manan, suku Bene-Ufe, sub rejiaun Nitibe, Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA),  la’ós markasaun finál bá baliza entre rai rua nian maibé hanesan pontu koordenasaun atu lori parte rua bele to’o iha konkluzaun ikus.

(more…)

Kontinua Le'e

Oe-Cusse

João Gonçalves Prioritiza Povu Atoni Sai Na’in bá Dezenvolvimentu ho Planu Integradu

Published

on

Hatutan.com, (31 Janeiru 2024), RAEOA—Koordenadór Zona Ekonomia Espesiál Sosiál no Merkadu (ZEESM), João Mendes Gonçalves sei halo planu integradu hodi fó prioridade bá povu Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) sai na’in bá dezenvolvimentu.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending