Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Governadór Foun BCTL Helder Lopes iha Kompromísu Hitu Atu Dezenvolve Seitór Finanseiru TL

Published

on

Hatutan.com, (13 Setembru 2023), Díli—Governadór foun Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL sígla Portugés), Helder Lopes kompromete atu implementa kompromísu hitu (7) nune’e bele dezenvolve liután seitór finanseiru iha Timor-Leste (TL) durante tinan neen bá oin.

Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hasi foto hamutuk ho Governadór foun BCTL Helder Lopes ho Governadór sesante iha serimónia posse ne’ebé hala’o iha Banco Central de Timor-Leste, Díli (13/09/2023). Foto: Elio dos Santso da Costa.

Kompromisu ne’e Helder Lopes hato’o iha serimónia posse hosi Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão  hodi susbtitui Governadór BCTL sesante Abrão de vasconcelos iha edifísiu BCTL, Suku Gricenford, Postu Administrativu Na’in-Feto, Munisípiu Díli, Kuarta (13/09/2023).

Lee Mós: Xanana Fiar Helder Lopes Lidera BCTL Sei Hala’o Funsaun ho Responsabilidade

Helder Lopes haree katak, iha nia jornada, BCTL atinje ona progressu barak ho lideransa Governadór sesante ne’ebé inklui nu’udár instituisaun, transforma an hosi BPA bá BCTL. Estabelese no implementa planu mestre bá dezenvolvimentu seitór finanseiru iha Timor-Leste bá períudu 2014 to’o 2025.

Advertisement
#

Promóve sistema pagamentu ho introdusaun sistema AR Timor no P24. Prmóve assesu bá servisu finanseiru ne’ebé introdús no jere skema garantia kréditu, hodi fasilita kréditu bá emprezas lokál sira, ho eskala míkro, ki’ik no médiu iha seitór produtivu no prinsipál sira.

Koordena ho Governu, liuhosi Ministériu Finansas hodi halo jestaun prudente bá investimentu fundu minarai, nune’e rezulta ona retornu komulativu liu millaun $8.

Maski ho progressu sira ne’e, maibé tuir Governadór foun BCTL nian ne’e katak, Timor-Leste sei iha problema no dezafiu sistémiku lubuk ida, ne’ebé inklui dezenvolvimentu seitór finanseiru, sei iha faze inísiu sei ki’ik no iha líkidas barak ne’ebé seidauk kanaliza bá ekonomia, liuhosi kréditu.

Assesu bá kréditu, liu-liu bá seitór privádu, ne’ebé sei limitadu tebtebes. Timor-Leste iha de’it 17%  kréditu bá seitór privadu bá Produtu Internu Brutu (PIB), kompara ho 92.7% iha rejiaun pasífiku sira.

“Illas ki’ik sira iha pasífiku hanesan ita, sira-ninia kréditu bá seitór privádu 92.7%, kompara ho ita-nian 17% de’it. Bainhira ita kompara iha rejiaun Asia no Pasífiku, sira iha 171% hosi PIB. Ida-ne’e, dezafiu boot ida, ne’ebé ita sei hasoru iha ita-nian dezenvolvimentu seitór finanseiru,” Helder Lopes hateten.

Advertisement
#

Governadór foun BCTL ne’e dehan, dezafiu sira ne’e la’ós mak ida-ne’e de’it, maibé, dezafiu ida tán maka, kréditu individu bá konsumu barak liu, reprezenta 51%, kompara ho kréditu bá investimentu iha seitór produtivu, hanesan Agrikultura, Turizmu, atu diversifíka ekonomia.

Kréditu ne’ebé limitadu, ho funan ne’ebé boot, tanba limitasaun iha sistema garantia no kuadrus legais, atu reforsa kontratu, laiha padraun kontábilidade, istória kréditu ne’ebé limatadu, liu-liu hosi seitór privádu sira, tanba setór privádu barak mak dala-barak hala’o sira-nian investimentu, sira-nian projetu, la bá halo empréstimu iha banku no ambiente empreendedórizmu bá empréza mikro ki’ik no médiu seidauk buras, tuir TL nian espetativa.

Dezafiu ida tán maka, maske iha progresu, populasaun adultu ne’ebé iha konta bankária foin 64% de’it iha tinan 2022. Nune’e, sei presiza servisu ne’ebé maka’as hodi TL iha servisu finanseiru ne’ebé abranze ka inkluzivu bá ema hotu.

“Limitasaun bá utilizasaun, instrumentus polítika monetária, tanba Timor-Leste sei uza dolár Norte Amerikanu, nu’udár rejíme moéda ofisiál. Ne’e, dezafius hirak ne’ebé ita sei hasoru iha ita-ninian dezenvolvimentu seitór finanseiru,” Helder Lopes subliña.

Ho objetivu dezenvolvimentu seitór finanseiru bá tempu naruk, maka Timor-Leste atu iha sistema finanseira ne’ebé di’ak no forte, hodi suporta kresimentu no dezenvolvimentu ekonómiku, inkluzivu, no sustentável.

Advertisement
#

Nune’e, atu rezolve problemas no dezafiu ne’ebé iha no atinje objetivu ida-ne’e, Banku Sentrál Timor-Leste, sei implementa estratéjia no programa prioridade sira hamutuk hitu (7) tuir mai ne’e;

Ida, kontinua hadi’a pre-kondisaun fundamentál sira hanesan, hadi’a kapasidade institusionál BCTL nian, ho infra-estrutura sira ne’ebé adekuada, rekursu umanu sira ne’ebé kompetente no profisionál, sistema no ambiente servisu ne’ebé konduziva no promóve kultura servisu ne’ebé orientadu bá rezultadu, atu kontribui bá dezenvolvimentu ekonómia en-jerál.

Estabelese no hadi’a kuadrus legais, nesesárius, no relevantes, atu responde bá nesesidade agora, no atu aliserse bá setór finanseiru ne’ebé nia dezenvolvimentu dinámiku, lalais, no iha ezijénsia ne’ebé boot.

Hametin koordenasaun ho governu, instituisoens finanseiras no seguru, seitór privádu, parseirus dezenvolvimentu, no entidades relevantes sira seluk, atu hamutuk, dezenvolve seitór finanseiru nu’udár parte integrante hosi dezenvolvimentu ekonómiku iha Timor-Leste.

Rua, implementa planu mestre bá dezenvolvimentu seitór finanseiru iha Timor-Leste. Ho lideransa BCTL, sei estabelese ekipa traballu ka task force, bá dezenvolvimentu setór finanseiru, atu implementa planu mestre ezistente, to’o 2025. No ekipa task force ida ne’e, ho lideransa BCTL nian, atu ajuda prepara, no implementa planu mestre foun, bá dezenvolvimentu setór finanseiru TL nian iha futuru.

Advertisement
#

Tolu, suporta Governu, atu implementa nia programa kona-bá estabelesimentu Banku Dezenvolvimentu Timor-Leste (BDTL). Estabelesementu Timor-Leste Investment Corporation (TLIC), hodi mobiliza kapitál bá investimentu, no suporta Governu, atu implementa títulu tezouru, ekonómia dijitál, hametin jestaun investimentu fundu minarai, no halo jestaun di’ak bá fundu rezervas seguransa sosiál, hodi kontribui bá kresimentu anuál, hosi investimentu setór privádu, no atinje kresimentu ekonómiku, 5 pursentu (5%) kada tinan, ne’ebé Governu trasa ona iha nia programa sinku-anus.

Haat, suporta reforma institusionál no lejislativa, hosi Governu, atu hadi’a sistema kolatrál, reforsa kontratu, padraun kontábilidade, no promóve ambiente empreendedorizmu, hodi fasilita sistema kréditu, bá kresimentu setór privádu, no ekonómia iha timor-leste.

BCTL, sei partikularmente, kontribui liuhosi estabelese sistema, kuadrus legais, no infra-estrutura finanseira, hodi promóve tranzasaun seguru, pagamentu dijitál, promóve edukasaun finanseira, kontinua implementa eskema garantia kréditu, no enkoraza, no fasilita estabelesimentu instituisoens finanseiras ho segurus, no mobilizasaun rekurus finanseirus hosi rai-liur mai Timor-Leste.

Lima, promóve dijitalizasaun finanseira iha ámbitu dijitalizasaun ekonómika, hodi hametin efisiénsia, no inkluzaun finanseira. Timor-Leste iha oportunidade boot, atu harii setór finanseiru ho baze  bá dijitál, tanba dezenvolvimentu setór finanseiru, sei iha faze inísiu, no sei ki’ik.

BCTL sei servisu hamutuk ho Governu, no instituisoens finanseira sira, atu asgura katak, ita estabelese no dezenvolve setór finanseiru ho baze bá dijitál ho loos, tanba ita implementa estratéjias ne’ebé loos, no estabelese kuadrus legais ne’ebé forte, no infra-estrutura ne’ebé apropriadu.

Advertisement
#

Neen, servisu hamutuk ho Governu, no parseiru sira, hodi hametin jestaun prudente bá investimentu fundu minarai, nu’udár rekursus finanseiru estadu nian, atu fó retornu másimu bá investimentu, no finansia despezas estadu, hodi fó benefísiu sósiu-ekonómiku bá ita-nian povu.

Hitu, tanba Timor-Leste sei utiliza dolár Norte Amérikanu nu’udár rejíme moéda ofisiál, nune’e, BCTL iha limitasaun bá utilizasaun instrumentrus monetárius, nune’e, BCTL sei halo estudu komprensívu (estutu kle’an), hodi avalia vantájen no dezvantajen sira no bazeia bá rezultadu maka sei halo desizaun própria iha futuru, bá rejíme moéda ofisiál, bazeia bá prinsípius no objetivus atu fó benefísiu másimu bá dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku Timor-Leste nian.

 

Agradese

Governadór foun BCTL nian ne’e hato’o agradesementu wain bá Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé depozita ona konfiansa, atu lidera Banku Sentrál Timor-Leste bá mandatu tinan-neen.

Advertisement
#

“Ha’u sei hala’o kna’ar ne’e ho profisionál, responsábilidade no ho dedikasaun boot. Ha’u mós hato’o obrigadu barak, bá Governadór sesante, Abrão Vasconselos, bá ita-boot ninia matenek no dedikasaun, hodi lidera ona instituisaun ne’e, hahú hosi Bank of Authority (BPA), to’o transforma aan bá BCTL,” Helder Lopes agradese.

“Ita-boot fó ona iménsu kontribuisaun bá dezenvolvimentu BCTLno bá dezenvolvimentu seitór finanseira iha ita-nian rai doben,” Helder hateten.

Iménsu koñesimentu nian mós Governadór foun BCTL ne’e hato’o bá membru sira konsellu administrasaun sesante no sira ne’ebé sei ativu no bá funsionáriu sira tomak, bá kontribuisaun boot, ne’ebé sira fó ona.

“Ha’u mai atu servisu hamutuk ho ita-boot sira hodi kontinua hadi’a no dezenvolve BCTL nu’udár instituisaun ne’ebé atua nia polítika no programa ho independente, profisionál, no integridade, bá dezenvolvimentu seitór finanseiru ne’ebé seguru, efisiente, inkluzivu, kompetetivu, sustentável, hodi fasilita dezenvolvimentu no kresimentu sósiu ekonómiku iha Timor-Leste,” Governadór foun ne’e afirma.

BCTL hetan mandatu hosi Estadu atu halo polítika monetária no dezenvolve seitór finanseiru ho objetivu atu mantéin estabilidade présu iha rai-laran, haburas no mantéin sistema finanseira banzeia bá prinsípius merkadu lívre, no suporta polítika, ekonómika sira Governu nian.

Advertisement
#

Iha ámbitu ida ne’e, husu permisaun hodi sita Primeiru Ministru, Maun boot Kay Rala Xanana Gusmão, nia mensájen ne’ebé tau iha dokumentu planu mestre bá dezenvolvimentu seitór finanseira iha Timor-Leste.

“Ha’u sita, dezenvolvimentu seitór finanseiru labele separa hosi dezenvolvimentu ekonomia en-jerál, tanba sira iha interdependénsia. Seitór finanseiru atu kontribui bá objetivu dezenvolvimentu Timor-Leste nian, ne’ebé estipula iha planu estratéjiku dezenvolvimentu nasionál, 2011 to’o 2023,” nia hateten tán.

Tuir Governadór foun ne’e katak, papél espesífiku tolu hosi setór finanseiru hodi suporta dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku, no moris di’ak povu nian, maka, primeiru, fasilita mobilizasaun rekursu sira finanseiru nian, ka sai intermediáriu, hosi poupansa, tantu poupansa nasionál no internasionál, bá investimentu no konsumu ne’ebé hamosu proveitu boot.

Segundu, fornese sistema no servisu pagamentu ne’ebé di’ak, hodi fasilita atividade sira ekonómika nian no povu nia moris.

Terseiru, fornese produtu no servisu sira finanseiru nian bá ajentes ekonómikus uma-kain, no individu sira, atu másimiza retornu, no minimiza ka evita risku.

Advertisement
#

“Atu remata, ha’u hakarak hato’o katak, nu’udár ita hotu nia mehi bá Timor-Leste iha ne’ebé forte, no Timor oan ne’ebé moris di’ak, nune’e, BCTL iha responsábilidade no prontidaun, atu halo mehi ne’e sai realidade, liuhosi dezenvolvimentu setór finanseiru ne’ebé seguru, efisiénte, inkluzivu, kompetetivu, no sustentável,” Governadór foun BCTL, Helder Lopes promete.

Iha seremónia pose ne’e, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, asina mós plaka ne’ebé maka molok ne’e prepara tiha ona, atu nia bele asina. Maibé, besik tinan resin ona (2011 to’o 2023) mak, na’in foin marka fali ninia asinatura.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
#
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Fulan-Lima Ona, AIFAESA La Hala’o Knaar Supervizaun iha Terrenu

Published

on

Hatutan.com, (08 Maiu 2024), Díli–Hahú kedas hosi fulan-Janeiru to’o mai fulan-Maiu ne’e,  Autoridade de Inspeção e Fiscalização da Atividade Económica, Sanitária e Alimentar, Instiuto Público (AIFAESA,I.P) la hala’o knaar supervizaun no inspesaun bá sasán sira iha loja, supermerkadu, no kioske sira  tanba inspetór ne’ebé fó orientasaun servisu nia mandatu remata ona.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

MPRM Francisco Monteiro Garante Prosesu Arbitrajen ENERPROCO ho Timor Gap La Fó Impaktu Negativu Mai TL

Published

on

Hatutan.com, (08 Maiu 2024), Díli-Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco  da Costa Monteiro, garante katak prosesu justisa ne’ebé   kompañia konsultóriu ENERPROCO hosi Estadus Unidus Amerika ne’ebé levante prosesu justisa hasoru Timor Gap iha Tribunál Internasionál Arbitrajen iha Singapura sei la fó impaktu negativu bá Governu no Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Kona-bá ENERPROCO Lori Timor Gap bá Tribunál Arbitrajen, CCFP Husu Halo Klarifikasaun bá Publikú

Published

on

Hatutan.com, (08 Maiu 2024), Díli– Prezidente Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu (CCFP, sigla portugés) Juvinal Diaz, husu Timor Gap, Empreza Públiku atu halo klarifikasaun bá Públiku relasiona ho disputa kontratuál ne’ebé halo  kompañia internasionál ENERPROCO halo keixa kontra Timor Gap iha Tribunál Internasionál arbitrajen Singapura.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending