Hatutan.com, (05 Outubru 2023), Díli—IX Governu Konstitusionál diskute hela destinu projetu infraestrutura 143 ne’ebé pendente hela hosi VI Governu Konstitusionál no iha projetu 37 mak seidauk rezolve ka halo pagamentu.
![](https://www.hatutan.com/wp-content/uploads/2023/10/Samuel-Marcal--300x233.jpeg)
Ministru Obras Públika (MOP), Samuel Marçal. Foto: Média MOP.
Ministru Obras Públika (MOP), Samuel Marçal relata, kona-bá totál projetu 143 hosi Governu anteriór ne’ebé antes ne’e hasoru dezafiu barak, balun konsege rezolve ona no hela de’it projetu 37 mak sei iha faze diskusaun.
Lee Mós: Governu Investiga Hela Projetu Konstrusaun Jardim Sira Iha Díli Ne’ebé Paradu
“Projetu 143 ne’e komplikadu oitoan tanba buat ne’e hanesan kle’ur demais. Entaun ami sei buka atu akumula hela informasaun hotu-hotu. Depois sei bá iha Konsellu Ministru, karik aprova iha rezolusaun ruma, ita haree tau osan atu selu,” Samuel Marçal hateten bá jornalista Hatutan.com hafoin hala’o limpeza bá valeta iha aldeia 05, Suku Fatuhada, Kinta (05/10/2023).
Nia dehan, Governu sei halo de’it pagamentu uluk bá projetu hirak ne’ebé la’o ona no bá projetu ne’ebé mak la la’o duni, sei la halo pagamentu.
“Ba sira ne’ebé la halo, ha’u labele selu. Haree took tinan oin tanba agora laiha osan maibé ita tenki haree kedan tau osan bá tinan oin atu bele rezolve, tanba ita nia seitór privadu sira persiza tebes ita nia ajuda. Sira ne’ebé paradau, ne’e ita tenki rezolve tanba iha problema oin-oin, tanba sira mak abandonadu lakohi servisu ne’e buat ketak ida,” nia subliña.
Kona-bá alokasaun orsamentu bá projetu hirak ne’e, Samuel Marçal hateten sei iha diskusaun nia laran hodi aprezenta bá Konsellu Ministru iha semana ida ne’e.
Dokumentu importante ne’ebé Hatutan.com assesu iha portál Governu nian ne’ebé públika iha Tersa, 18 Juñu 2019 iha Palásiu Governu, iha Díli, Governu analiza pontu situasaun hosi projetu infraestrutura sira ne’ebé pendente hela.
Iha enkontru ne’e, Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministrus (PKM) no Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE) Interinu, Agio Pereira, hala’o sorumutuk ho responsável sira hosi Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (KNA), hosi Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) no hosi Sekretariadu bá Projetu Boot sira (SGP, sigla iha lian portugés) no ho reprezentante sira hosi Prezidénsia Konsellu Ministru no hosi Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, atu halo avaliasaun kona-bá pontu situasaun hosi prosesu sira, kona-bá projetu infraestrutura 143 ne’ebé pendente hela hosi Governu Konstitusionál VI, atu bele rezolve lalais.
Projetu sira-ne’e hosi Governu sira liubá, refere ba obra infraestrutura nian sira ho karáter urjente. Obra sira ne’e hatán ba situasaun emerjénsia no katástrofe naturál nian no mós ba aumentu nesesáriu ba projetu sira ne’ebé eziste antes tiha ona, ne’ebé, haree ba situasaun ne’ebé iha, presiza duni atu rezolve lalais.
Nesesidade sira hosi projetu sira-ne’e, Ministériu Obras Públikas, Transporte no Komunikasaun, Governu Konstitusionál VI nian maka identifika no haruka prosesu sira bá pre-análize hosi Konsellu Administrasaun Fundu Infraestruturas (KAFI) no ba verifikasaun husi parte ADN nian.
Prosesu sira-ne’e hetan ona konfirmasaun no aprovasaun hosi KAFI. Projetu sira-ne’e tama iha Orsamentu Jerál Estadu tinan 2018 no hetan aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál.
Hosi projetu 143 ne’e, besik rua baluk tolu (2/3) maka ninia serbisu hala’o ona parsialmente ka halo tomak, no ninia pagamentu sira halo ona sorin ka iha hela prosesu administrativu nia laran. Ba fali projetu sira seluk, barak liu maka iha hela faze ezekusaun obra.
Instituisaun governamentál sira sei prepara relatóriu integradu no detalladu ida ne’ebé sei inklui deskrisaun kona-bá nesesidade sira atu ezekuta projetu sira-ne’e no pontu situasaun hosi projetu ida-idak, atu Konsellu Ministru bele analiza prosesu ne’e no rezolve lalais tuir posibilidade, atu nune’e Estadu bele kumpre ninia obrigasaun sira ne’ebé estabelese ona, no kumpre objetivu sira hosi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) tinan 2011-2030 no Programa hosi Governu Konstitusionál VIII nian, atu apoia emprezáriu nasionál sira, hodi dezenvolve ekonomia nasionál no promove empregu no kapasita setór privadu nasionál.
Dokumentu ne’e mós aprezenta katak, aleinde Ministru Estadu, entidade sira ne’ebé partisipa mós iha sorumutuk ne’e maka Diretór-Jerál ADN, Samuel Marçal, Diretór-Jerál KNA, Aniceto do Rosário, Koordenadór SGP, Krispin Fernandes, asesór prinsipál sira husi MPIE, Gastão de Sousa, Pedro Lay no Santina Viegas Cardoso, no Diretór Nasionál no asesór jurídiku sira hosi PKM no MPIE.
Jornalista: Leopoldina de Carvalho