Connect with us
Pakote Ahi

Edukasaun

Xanana Krítika UCT, Dom Norberto: Ami Sei Rezolve

Published

on

Hatutan.com, (09 Outubru 2023), Díli—Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão halo krítika makaas bá ezisténsia Universidade Catolica Timorense (UCT) ne’ebé la devia hanorin enfarmajen, tanba Universidade sira maioria iha Timor-Leste (TL) hanorin matéria ida-ne’e.

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho Bispu Dioseze Maliana Dom Norberto do Amaral partisipa serimónia komemorasaun ezisténsia Eskola Colégio Infante de Sagres Maliana bá dala-75 (1948-2023), iha Bobonaro (07/10/2023). Foto: GPM.

Xanana lansa krítika ne’e bainhira partisipa serimónia komemorasaun ezisténsia Eskola Colégio Infante de Sagres Maliana bá dala-75 (1948-2023), iha Bobonaro.

Lee Mós: UCT Apósta Kualidade Hodi Prodús Foin-sa’e Util Ba Nasaun

“Ha’u ko’alia kona-bá Universidade atu hasa’e kualidade Ensinu iha Timor-Leste, maibé ha’u bá iha Balide iha Universidade katólika.  Maibé ha’u desisionadu tanba universidade sira hanesan UNDIL, UNPAZ, UNTL sira hotu hanorin enfarmajen, maibé Universidade Katólika mós hanorin fali enfarmajen,” Hatutan.com sita deklarasaun Xanana Gusmão iha komunikadu.

Advertisement

Xanana hakarak Universidade Katólika tenke hanorin filozofia bá Timoroan sira atu sai exelente iha rai ida-ne’e no hanorin lisaun sira uluk nian atu prepara sidadaun bá futuru nasaun no Igreja nian.

Tanba ne’e, nu’udár Xefe Governu nia dezafia Igreja Katólika Timor-Leste atu investe makás hodi hadi’a modelu ensinu ne’ebé kualidade prinsipalmente iha Universidade Católica Timorense (UCT) no eskola missaun sira iha Timor laran tomak.

Hanesan Xefe Governu, husu bá ArseBispu Arkedioseze Díli nian, Bispu Maliana no Baucau atu tuur hamutuk ho Padre no Madre sira, diskute mudansa bá sistema edukasaun iha UCT ne’ebé tenki diferente ho Universidade Privada no Institutu Superiór sira iha TL. 

Apelu ne’e tanba Xanana konsidera Igreja Katólika iha ninia missaun boot ida maka hasa’e kualidade edukasaun, dixiplina no moris nu’udár sarani Katólika tenke diferente ho Universidade sira seluk.

Tanba ne’e maka iha tinan 2008 to’o 2009, Xanana ko’alia ona atu harii Universidade Katólika ne’ebé Exelente no forma líder sira rai ida ne’e nian bá futuru.

Advertisement

“Ha’u husu favór ida amu sira, muda took UCT sai Universidade ida ne’ebé exelénsia, hanorin filozofia, hanorin buat sira ne’ebé di’ak atu kria nova jerasaun bá rai-ne’e nian,” Xanana husu.

Primeiru Ministru fó lembra katak, iha tinan hirak bá kotuk nia ko’alia ho Saudozu Bispu Baucau, Dom Basilio do Nascimento atu harii UCT ne’e iha Soibada, ne’ebé sai fatin istóriku ba Igreja nian, maibé pedidu ne’e la aseita hodi halo servisu barak la’o paradu.

Kona-bá krítika ne’e, Prezidente Conferência Episcopal Timorense (CET) no atual Bispu Dioseze Maliana, Dom Noberto do Amaral rekoñese problema edukasaun Katólika iha Timor-Leste sei hasoru dezafiu oi-oin no parte Igreja rasik sei tuur hamutuk hodi hadi’a no aposta makás iha kualidade.

“Bá preokupasaun ne’ebé maun boot Xanana tau, Universidade Katólika iha komplikasaun boot iha Igreja nia laran. Ne’e duni, ha’u husu bele komprende oitoan bá, tanba ida-ne’e ami sei rezolve hela, depois sei haree didi’ak,” Dom Norberto hateten mós iha komunikadu ne’e.

Prezidente Conferência Episcopal Timorense (CET) ne’e dehan, Igreja Katólika sei halo regra mós ba eskola hotu-hotu ne’ebé pertense bá Igreja Katólika nian, mantein ninia dixiplina no regras hodi motiva estudante sira bele aprende no estuda hodi sai ema edukativu tuir Igreja nia hanorin.

Advertisement

Antes ne’e Arsepisbu Arkedioseze Díli, Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, SDB, hateten UCT nia missaun maka promove kriasaun, transmisaun no difuzaun Krítika hosi siénsia, teknolojia, arte no kultura liu hosi artikulasaun iha ensinu investigasaun sientífika no estensaun iha domíniu oin-oin ba dezenvolvimentu integrádu ser umanu  no bem-estár komunidade nasionál no internasionál liu hosi roman fiar kristaun nian.

UCT mós iha vizaun atu hanorin no iha investigasaun  sientífiku proporsionadu  iha edukasaun ba pessoa umana tomak, moral, espirituál no intelektuál hodi forma futuru líder Timor-Leste no mundu liu hosi auspísius fiar Katólika.

Estabelesimentu UCT mai hosi inisiativa Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB desde 2002 no iha 2010 Bispu Maktoban Dom Alberto Ricardo da Silva kontinua inisiativa ne’e, hodi hahú halo konstrusaun fatin bá UCT atuál, maibé tanba iha difikuldade ekonómika, ikus-mai la konsege finaliza no iha Marsu 2021 halo konsulta alargada iha nível Dioseze nian ho universidade no institutu sira ne’ebé pertense ba Dioseze Dili no Conferénsia Episcopál Timorense (CET) hodi forma komissaun instaladora UCT hamutuk ho Fundasaun São Paulo Arkedioseze Dili ho tarrefa espesífika atu estuda, konsede no instala futuru UCT.  

UCT sei fó atensaun másimu ba kualidade ensinu aprendizajen ho edukasaun ida sólidu no dezenvolvimentu integradu estudante sira nian nu’udár membru responsável ba sosiedade no Uma Kreda. Tanba ne’e, jestaun no administrasaun iha UCT tenke enkuadra iha prespetiva inversa ida tuir matadalan ensinu superior nian.

Líder másimu Igreja Lokál iha Arkedioseze Dili ne’e hateten, UCT nu’udár Universidade Katólika iha Timor ne’ebé Arkedioseze Metropolitana Dili mak funda, maibé nakloke ba Dioseze rua seluk hanesan Baucau no Maliana atu hakat hamutuk ba futuru atu UCT bele lori impaktu pozitivu iha sosiedade.

Advertisement

Tinan 75 Eskola Colégio Infante de Sagres Maliana

Bispu Dioseze Maliana, Dom Noberto do Amaral ho Reprezentante Vátikanu iha Timor-Leste, Núnsiu Apostóliku, Monseñor Marco Sprizzi konsidera selebrasaun tinan 75 Eskola Colégio Infante de Sagres Maliana nu’udár momentu istóriku no importante tebes ba sarani Bobonaro.

Durante tinan barak, Na’i Lulik Igreja Katólika sira ne’ebé hanorin iha kolegio ne’e konsege prodús rekursu umanu Timoroan barak sai padre, madre no sai líder  intelektuál hodi kontribui dezenvolvimentu edukasaun iha Timor-Leste.

“Ohin ita selebra aniversáriu bá dala 75 Colégio Infante de Sagres. Ita iha tinan 75 nia laran koléjiu ne’e prodús ona ema rihun ba rihun agora sai líder no sai Amu Lulik nomós madre iha rai ida-ne’e no bá Igreja. Buat sira ne’e hotu akontese tanba Mamorak nia grasa,” Dom Norberto hateten.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Edukasaun

Eis-Profesór Kontratadu Kontinua husu PPN Solusiona Sira-Nia Problema

Published

on

Hatutan.com, (26 Abríl 2024), Díli– Eis-profesór kontratadu sira hamutuk ho veteranu Cornelio Gama “L7”, Sesta (26/04/2024), halo audiénsia ho Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, hodi buka solusaun bá sira-nia problema.

(more…)

Kontinua Le'e

Edukasaun

Bankada FRETILIN Konsidera Governu Laiha Seriedade Rezolve Eis-Profesór Kontratadu Sira-Nia Problema

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli-Bankada Parlamentár FRETILIN, Kuarta (17/04/2024), levanta problema eis-profesór kontratadu sira-nian no kestiona mós seriedade Governu nian atu fó solusaun bá situasaun ensinu aprendizajen iha eskola sira iha territóriu Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Edukasaun

Hapara Profesór Kontratadu La Tetu ho Konsekuénsia bá Estudante Sira

Published

on

Hatutan.com, (26 Marsu 2024), Díli– Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) kontinua kestiona desizaun IX Governu Konstitusionál nian ne’ebé hapara profesór kontratadu sira iha territóriu  nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending