Connect with us
Pakote Ahi

Internasionál

Forum AIS Bali Prodús Rezultadu Importante Haat

Published

on

Hatutan.com, (12 Outubru 2023), Bali—Estadu ka nasaun Arkipélagu no Illas hamutuk 51, liuhosi primeiru Forum Estadu Arkipelájiku no Illa ka Archipelagic and Island State (AIS) iha Nusa Dua, Bali, Kuarta (11/10/2023) prodús rezultadu importante haat, atu servisu hamutuk iha luta bá prevensaun mudansa klimátika no sulusiona problema lixu.

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão partsisipa Forum Archipelagic and Island State (AIS) iha Nusa Dua, Bali, Kuarta (11/10/2023). Foto: GPM.

Rezultadu importante haat ne’e mak hanesan, mitigasaun no adaptasaun bá mudansa klimátika, ekonomia azúl, ekoturízmu no Governasaun di’ak kona-bá tasi.

Lee Mós: Jokowi Simu Xanana iha Forum AIS Bali

Hafoin eventu forum AIS ne’e, liuhosi konferénsia imprénsa, Ministra Negósiu Estranjeiru Repúblika Indonézia nian, Retno Marsudi, esplika, sorumutu ka forum ne’e rezulta deklarasaun ho títulu “Solidariedade Forum Estadu Arkipelájiku no Illa nian” no Konteúdu hosi deklarasaun ne’e iha buat boot rua.

Advertisement

Rezultadu dahuluk, lideransa sira konkorda atu hasa’e kooperasaun iha kontestu Forum AIS nian, ne’ebé sai hanesan baze ida-ne’ebé bazeia bá karta, hodi bele harii organizasaun internasionál ida.

Kona-bá ida-ne’e, líder sira fó kna’ar bá Ministru sira nomós bá OMS atu hahú ko’alia kona-bá mapa estrada no ko’alia kona-bá assuntu modalizmu sira.

Iha daruak, ne’ebé inklui ona iha deklarasaun hosi Prezidente Jokowi, kona-bá prioridade sira kooperasaun nian ne’ebé sei hala’o iha futuru.

Prioridade haat ne’ebé inklui iha deklarasaun ne’e, Primeiru maka mitigasaun no adaptasaun bá mudansa klimátika.

Segundu maka ekonómia azul. Antes ne’e, iha pergunta ida kona-bá ekonómia azúl. Nune’e, ekonomia azúl mak hanesan prióridade ida no mós ekoturizmu. Iha sorumutu ne’e diskute mós kona-bá ekoturízmu.

Advertisement

Prióridade terseiru maka atu hasoru rai-rahun tasi nian. Haat maka, governasaun tasi nian ne’ebé di’ak.

“Forum AIS 2023 ida-ne’e, diferente ho forum sira seluk tanba bainhira akompaña didi’ak iha video sira, iha baze komunidade barak, iha ne’ebé, hatudu katak, kooperasaun ida-ne’e hala’o atu determina duni povu nian interese,” Retno Marsudi deklara liuhosi konferénsia imprénsa iha sentru konvensaun Nusa Dua-Bali, Munisípiu Bandung, Provínsia Bali, Kuarta (11/10/2023).

Bainhira ko’alia kona-bá assuntu inkluzividade, Indonézia, nu’udár komunidade ne’ebé inkluzivu tebes, hosi leten to’o leten, nomós inklui parte interesada sira hotu.

Tanba reprezenta grupu foinsa’e inovadór sira, no ida fali maka foinsa’e sira ne’ebé ho ideia foun, mudansa klimátika.

Prezidente Repúblika Indonézia, Joko Widodo hateten, nia ko’alia dala-barak ona katak mundu ne’e la di’ak. Ameasa bá mudansa klimátika ne’e realidade tebes. Nível tasi sa’e, poluisaun tasi, tanba fo’er no nakonu.

Advertisement

Tuir Jokowi, impaktu ne’e sei sai barak liu tán no ameasa la’ós de’it bá sustentabilidade tasi nian, maibé mós bá soberania no unidade nasaun nian.

Atu implementa Simeira AIS ne’e hanesan kompromisu ida hosi Indonézia atu kolabora iha nível aas liu, sai organizasaun internasionál ida hodi hala’o medida konkreta sira, atu rezolve kestaun rejionál no kestaun mundiál sira, atu kontinua fó prióridade bá interese nasaun dezenvolvimentu sira-nian no Illa sira-nian dezenvolvimentu.

“Semeira AIS konkorda atu apoia prinsípiu solidariedade, igualdade no inkluzaun, hanesan baze komún ida iha kooperasaun. Nasaun sira ne’ebé dezenvolve hela no nasaun illa sira iha direitu atu la’o bá oin, iha direitu atu la’o bá oin,” Prezidente Joko Widodo, hateten.

Ho baze bá prinsípui tolu ne’e maka, Jokowi dehan, presiza duni iha kolaborasaun no unidade hosi nasaun arkipelájiku sira no nasaun illa sira atu bele dezenvolve hamutuk no hasoru dezafiu oioin ne’ebé eziste, iha ne’ebé Indonézia nu’udár nasaun tasi nian sei kontinua iha oin hodi apoia Forum AIS hanesan kooperasaun inkluziva ida hosi nasaun arkipelájiku sira no nasaun illa sira-nian.

La’ós ne’e de’it, iha mós kompromisu Indonézia atu prepara fundus fundu bá doasaun nian, ne’ebé sei uza, liu-liu atu halakon mudansa klimátika no dezenvolve inovasaun foun sira no governasaun marítima sustentável.

Advertisement

Ho kolaborasaun AIS ne’ebé boot, mós fó ona bá komunidade sira liuhosi fornesimentu bolsa estudu, fundu peskiza konjunta, dezenvolvimentu AIS blue, stup up hubs, formasaun dijitál bá OMKM, dezenvolvimentu fundu inovadór sira. Aleinde ne’e, fó mós benefísiu estratéjiku relasiona ho kalkulasaun karbonu tasi nian no konservasaun dívida mangróve.

“Bá Indonézia, tasi la’ós hanesan setór ida. Maibé, tasi mak hanesan bénsaun no bénsaun. Tanba ne’e, iha forum AIS nian, Indonézia konvida nasaun hotu-hotu ne’ebé marka prezensa, atu kontinua mantein unidade no kolaborasaun, maske iha mundu ida-ne’ebé la hanesan, tanba kolaborasaun mak xáve bá progresu. Tán ne’e, obrigadu bá imi,” Joko Widodo agradese.

TL Apoia Totál

Iha sorin seluk, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hanesan reprezentante espesiál Estadu RDTL nian iha forum AIS ne’e, konfirma katak, saida mak aprova ona iha forum ne’e, Timor-Leste (TL) sempre apoiu.

“Hanesan sei bá partisipa mós pontu haat ne’ebé fó hatene ona iha konferensia imprénsa. Ida ne’e maka ami atu apoia,” PM Xanana Gusmão hateten iha Otel Samabe, Nusa Dua-Bali, Munisípiu Bandung, Provínsia Bali.

Advertisement

Xanana kongratula Prezidente Joko Widodo tanba ho esforsu tomak ne’ebé Governu Indonézia halo, hahú kedan molok pandemia globál covid-19 no ba tinan ida ne’e, halo dala-rua, iha Bali no iha tán Madagaskar. Tanba ne’e maka, liuhosi reuniaun sira nune’e, husu atu Governu hothotu, tuur hamutuk hodi ko’alia kona-bá problema boot ida-ne’e.

“Di’ak tebtebes, tanba ita mós halo parte nu’udár State Islands. Kuandu ita temi Arkipelájiku, ne’e katak, hanesan ita haree Indonézia, ne’ebé Illas barak tebtebes, ne’e mak ita bolu arkipelágu, arkipélajiku. Kontente tanba São Tomé e Princípe mós mai, Caboverde mós mai, hosi Pasífiku, iha  Fíji, Samoa, Tonga, Illa Vanuatu, sira hotu mai, Madagaskar. Ne’ebé, atu dehan karik ohin loron situasaun ne’ebé boot bá mundu tomak ne’e maka Climate Change,” Xanana Gusmão konsidera.

Xanana dehan, Timor-Leste sai nu’udár observadór bá Forum Pasífiku. Nia sei lembra katak, iha tinan lubuk ida liubá, bá partisipa iha forum pasífiku ne’e, akontese mós ho dezastre naturál, bee tasi sa’e dadauk ona, rai balu hahú ki’ik tiha ona, tanba bee tasi sa’e.

“Iha ne’ebá, ha’u hakilar kedan, iha 2013, 2014 ha’u haluha tiha ona. Ha’u dehan kedan katak, rai boboot sira ne’ebé provoka climate change ne’e devia kompensa, fó osan bá rai sira ne’ebé agora sofre. Ne’ebé, iha ne’ebá, hotu-hotu temi, ha’u mós temi, katak, rai ki’ik sira hanesan illas, State Island ou Archipelagic Island State, sira mak sofre liu fali climate change ne’e, duke rai boboot sira ne’ebé provoka climate change ne’e,” Xanana haktuir.

“Ne’ebé, hothotu iha, atu temi karik katak, iha kompromísiu atu servisu hamutuk haree bá problema ida ne’e, no hareee tanba ita konsidera tasi hanesan buat ne’ebé fonte bá ita-nian moris, fonte bá vida, atu konserva didi’ak tasi,” Xanana hateten.

Advertisement

Xefe Governu TL ne’e informa, foin dadaun, ema balun ho nia bá bá haruka labarik sira hamoos bee-dalan iha área Balide, Dili, tanba plástiku.

Tanba ne’e, ho fiar metin katak, Governu ida ne’e mós, sei kontrata kompañia sira balun ne’ebé la’ós atu hamoos sidade Dili, maibé atu haree de’it bá plástiku.

Tanba plástiku mak sai problema boot ida bá iha tasi-laran, no bá ikan sira, liu-liu ikan boboot sira ne’e, sira haree buat ida mai, sira loke ibun, tolan plástiku, buat sira ne’e hotu.

Ne’ebé, forum altu nível horseik ne’e hanesan hatudu kompromísiu hosi Island State no Archipalagic State, atu bele servisu hamutuk liután, hodi haree bá polítika ne’ebé atu bele halo iha ida-idak nian, nomós buat ruma ne’ebé hamutuk bele aprezenta bá nível internasionál.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Internasionál

Index Liberdade Imprensa, TL Hosi TOP 10 Tun bá 20

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli— Index Liberdade imprensa mundiál bá tinan 2024 ne’ebé anunsia ofisialmente hosi RSF (Reporter Without Border), Timor-Leste (TL) tama iha ranking 20.

(more…)

Kontinua Le'e

Internasionál

Ramos-Horta bá Portugál-EUA, Partisipa Aniversáriu Revolução dos Cravos

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), DíliPrezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hamutuk ho delegasaun semo bá Portugál hodi partisipa aniversáriu Revolução dos Cravos bá dala-L (50).

(more…)

Kontinua Le'e

Internasionál

Xanana Konvida Sylvia Earle Atu Fahe Esperiénsia bá TL Kona-bá Kuidadu Tasi

Published

on

Hatutan.com, (20 Abríl 2024), Díli— Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão konvida Péritu American Marine Biologist and Oceanographer, Sylvia Earle atu hala’o vizita mai Timor-Leste (TL) hodi fahe esperiénsia kona-bá diviorsidade tasi nian.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending