Hatutan.com, (24 Outubru 2023), Díli—Parlamentu Nasionál (PN) aprova ona proposta alterasaun datoluk bá Lei númeru 3/2014, loron 18 fulan-juñu, kona-bá Kriasaun Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) ho Zona Ekonomia Espesiál Sosiál Merkadu (ZEESM) no Ataúro iha jeneralidade ho votu afavór 37, kontra 19 no abstensaun 4.
![](https://www.hatutan.com/wp-content/uploads/2023/10/PN-Aprova-Elterasaun-Lei-RAEOA-300x200.jpeg)
Parlamentu Nasionál aprova proposta alterasaun datoluk bá Lei númeru 3/2014, loron 18 fulan-juñu, kona-bá Kriasaun Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) ho Zona Ekonomia Espesiál Sosiál Merkadu (ZEESM) no Ataúro iha jeneralidade ho votu afavór 37, kontra 19 no abstensaun 4, Tersa (24/10/2023). Foto: MPKM.
Proposta ne’e aprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira ne’ebé reprezenta Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha loron 24 fulan-outubru tinan 2023.
Lee Mós: Lider Bankada PN Presiza Diskute no Aprová Lei Divizaun- Administrativu RAEOA-ZEESM ho Atauro
Komunikadu ne’ebé Hatutan.com assesu hateten, Proposta Lei ne’ebé Governu aprezenta ne’e, iha objetivu prinsipál lima mak hanesan:
Iha objetivu dahuluk, hakarak atu hadi’a estatutu Rejiaun Administrativa Espesiál Oecuse Ambeno, no atualiza estatutu ne’e hodi hatudu mudansa iha jestaun Administrasaun Públika Nasionál no Finansas Públikas.
Proposta ne’e, ninia objetivu mós maka atu ajusta dispozisoins kona-bá relasaun tutela no superintendénsia ne’ebé Governu tenke ezerse, hanesan órgaun soberanu, kona-bá rejiaun ne’e.
Proposta ne’e propoin atu hametin mekanizmu kontrolu no autonomia orsamentál no finanseira RAEOA nian, nune’e bele hanesan liu ho seitór públiku administrativu.
Ho proposta Lei ne’e, Governu propoin atu hasai posibilidade RAEOA nian atu iha rejime fiskál rasik, hodi mantein unidade rejime tributáriu nasionál.
Maske nune’e, proposta ne’e sei permite hodi kria impostus espesífikus, taxas impostu nian ne’ebé la hanesan no atribui parte balun hosi impostu ne’ebé kobra ona iha rejiaun hanesan reseita lokál.
Objetivu daruak, atu hasai Lei n.3/2014, loron 18 fulan-juñu, konseitus kona-bá ordenamentus jurídikus estranjeirus, hanesan “ordens ezekutivas”, ne’ebé laiha suporte konstitusionál no la tuir realidade lokál.
Ida ne’e sei permite katak, RAEOA fó-sai regulamentu administrativu rejionál sira, bainhira regra sira ne’e tuir Lei ne’ebé vigora iha territóriu nasionál.
Objetivu datoluk, maka atu integra norma sira ne’ebé hatuur ona iha Dekretu-Lei n.5/2015, loron 22 fulan-janeiru, ba Lei n.3/2014, tanba Governu konsidera norma sira ne’e tenke trata tuir Lei hosi Parlamentu Nasionál.
Proposta ne’e buka atu estabelese ho loloos assuntu sira ne’ebé kompete eskluzivamente bá Governu no ba matéria sira ne’ebé bele delega ka bele halo de’it hosi RAEOA.
Assuntu sira hanesan defeza, seguransa, órden públika, relasoins esternas, kooperasaun bilaterál no multilaterál, no atividades petrolíferas tenke nafatin iha kompeténsia eskluziva hosi Governu.
Objetivu dahaat maka, atu ajusta estatutu Rejiaun Administrativa Espesiál Oecuse Ambeno tuir klasifikasaun ne’ebé estabelese ona iha tinan 2022 hosi Tribunál Rekursu, ne’ebé integra bá iha Administrasaun indireta Estadu.
Ida ne’e signifika, Prezidente Autoridade Rejiaun, bainhira hala’o ninia kna’ar tenke presta kontas bá Primeiru-Ministru kona-bá ninia servisu no dezenvolvimentu Sosioekonómiku Rejiaun nian.
Objetivu dalimak, hakarak atu delega definisaun hosi zona espesiál sira dezenvolvimentu ekonómiku nian bá diploma ketak ida, tanba ne’e tenke retira referénsia sira hotu kona-ba Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu Oecuse no Ataúru nian, hosi Lei n.3/2014, loron 18 fulan-juñu.
Ministru Agio Pereira, iha ninia intervensaun ba abertura debate ne’e nian, esplika katak saida maka “motiva Governu Konstitusionál IX hodi aprezenta ba reprezentante sira povu nian, hosi povu timoroan hotu, proposta Lei ne’ebé hakarak atu halo alterasaun datoluk ba Lei n.3/2014, loron 18 fulan-juñu” maka “moris-di’ak populasaun Oecusse Ambeno nian,” Hatutan.com sita deklarasaun Agio Pereira iha komunikadu.
Governante ne’e asegura katak “Governu Konstitusionál IX, la hanoin atu halakon rejime Zonas Espesiais Ekonomia Sosiál Merkadu nian”, maibé atu “kria modelu ida ne’ebé bele adopta iha parte hotu-hotu hosi territóriu nasionál”, atu “permite katak ema hotu-hotu bele iha assesu bá dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, tanba ne’e, presiza kria instrumentu legál sira ne’ebé fó-dalan ba Governu, hodi halo intervensaun ba zona sira ne’ebé dezfavoresida liu no halo intervensaun ida ne’e bá populasaun no ho populasaun”.
Agip Pereira hatutan, Zona Espesiál ida labele eskluziva bá parte balun hosi territóriu Timor-Leste nian. Maibé, bele adopta hosi parte hotu territóriu nasionál nian, hodi kombate asimetria rejionál sira. Modelu zona espesiál ida dezenvolvimentu ekonómiku própriu Timor-Leste nian, ne’ebé haree ba espesifisidade hosi rejiaun oioin iha País ne’e. hatutan Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus.
Atu termina ninia intervensaun, Agio Pereira hato’o disponibilidade Governu nian, ‘hodi analiza hamutuk ho Deputadu sira bá kada proposta sira alterasaun nian ne’ebé ho objetivu atu hadi’a proposta lei no iha análize ikus, moris-di’ak ba populasaun no dezenvolvimentu sosioekonómiku Oekusi-Ambenu nian’.
Ministru Agio Pereira, iha debate Parlamentu Nasionál, akompaña husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, Vise-Ministru Asuntus Parlamentares, Adérito Hugo da Costa, no hosi Vise-Ministra Finansas, Felicia Claudinanda da Cruz Carvalho.
Jornalista Estajiária: Zita Menezes