Hatutan.com, (31 Outubru 2023), Díli—Jacinto das Neves Raimundo Alves nu’udár gerrilleiru no kolaboradór Estadu Maiór FALINTIL hato’o nia depoimentu bá Ministériu Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál (MACLN, sigla Portugés) hodi deklara an la simu atu halo juramentu tuir rekizitu hosi MACLN iha prosesu verifikasaun dadus kombatente sira-nian.
Lee Mós: MACLN Kontínua Verifika Dadús Veteranu 30.836 Ne’ebé Rejista iha 2009
Jacinto Alves entrega dokumentu deklarasaun rezeita halo juramentu iha verifikasuan dadus kombatente bá MACLN. Foto/Espesiál
Iha dokumentu karta deklarasaun ne’ebé asina hosi Jacinto Alves iha loron 30 fulan-Outubru 2023 ne’ebé Hatutan.com asesu hatudu katak Jacinto Alves lakohi halo juramentu tanba nia konsidera sei la prova no verifika ho objetividade lia-loos.
Iha karta ne’e Jacinto Alves aprezenta razaun sira hanesan tuir mai ne’e;
Jacinto Alves hanesan gerrilleiru iha komandu Hermenegildo Pereira Alves (Ministru no Komandante FALINTIL em-ezersísiu, hanesan kolaboradór Estadu Maiór FALINTIL (ho Domingos Ribeiro hanesan Xefe Estadu Maiór no Nicolau Lobato hanesan komisáriu polítiku bá Estadu Maiór FALINTIL) durante períodu luta iha ai-laran no tuir mai hanesan kombatente iha Frente Klandestina no hanesan kombatente iha Frente Klandestina no hanesan membru hosi Komité Ezekutivu ne’ebé arkitetu movimentu 12 Novembru 1991 depois vizita DPP abortadu no hanesan detidu no prizioneiru polítiku iha tempu naruk, buat sira-ne’e hotu akontese tiha ona durante prosesu luta istóriku naruk iha luta libertasaun nasionál. Nune’e, Jacinto Alves deside la presta juramentu sei la hamenus no la muda buat ruma hosi faktu sira-ne’e.
Jacinto Alves nia partisipasaun eskluziva iha luta libertasaun bazeia bá nia konsiénsia patriótika no nasionalista rasik, ho nune’e Jacinto Alves atu afirma no konfirma katak luta hanesan moris hosi povu ida ne’ebé la mate. Faktu “Luta hanesan moris hosi povu ida ne’ebé la mate” maka sai títulu bá nia defeza (Dokumentu iha arkivu CNC) perante Tribunál Indonézia ne’ebé akuza nia ho kolega sira membru ezekutivu CNRM.FRETILIN iha Frente Klandestina, hanesan “subversivu” ka “makar” no seluk tan. Nia laiha intensaun atu ezije kompensasaun ka rekoñesimentu ruma bá ida-ne’e.
“Karik Estadu RDTL liuhosi Governu hakarak fó rekoñesimentu ruma bá partisipasaun sira hanesan ne’e hala’o ho forma sira ne’ebé korretu, halo tratamentu hanesan bá kombatente sira, lider ka la’ós, komandante ka soldadu iha frente tolu ne’e (Frente Armada, Frente Diplomasia ho Frente Klandestina) la fere ema-nia suskriptibilidade no la uza mós dois pesoa no duas medida ka halo diskriminasaun entre kombatente ho veteran sira,” Jacinto Alves afirma iha dokumentu karta deklarasaun ne’e.
Jacinto alves konsidera timoroan hotu luta hanesan. Iha de’it diferensa maka balun lider no balun lae. Maibé hotu-hotu luta iha kontestu hanesan. Ne’e katak, Timoroan (ita) hotu luta ho konviksaun bá vitória mezmu laiha serteza bá ida-ne’e. Lider ida mós la fó serteza ruma kona-bá vitória atu iha duni ka lae no bainhira.
“Ita hotu hatene katak lider laiha kbiit atu garante serteza ruma kona-bá ida-ne’e. Faktu pregu mak duni sai tropa okupasaun hosi rai Timor-Leste no la’ós bazuka ka morteiru. Tanba razaun iha leten maka dal ida tan Estadu tenke halo tratamentu hanesan bá kombatente no veteranu sira hotu,” Jacinto Alves friza iha nia karta ne’e.
Karik MACLN no Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN, sigla portugés) hakarak loke prosesu verifikasaun bá deklarasaun ne’ebé Jacinto Alves presta iha rejistu liuhosi testemuña diretu no revizaun bá dokumentu komprovativu ruma, Jacinto Alves ho laran haksolok hakarak kolabora iha prosesu ne’e.
“Siénsia hamosu metodolojia lubuk ida atu ita uza hodi halo verifikasaun no apuramentu bá dadus sira. Fontes primáriu no sekundáriu ne’ebé bele hetan liuhosi testemuña sira direitu, revizaun dokumentál, análize kontextuál, no seluk-seluk tan bele lori ita bá halo verifikasaun ne’ebé responsavel no efetivu. Estuda mós esperiénsia hosi CAVR no CVA ne’ebé hamosu ona prosesu lubuk ida bá apuramentu lia-loos, bele husik hela lisaun barak bá ita atu aprende no uza iha prosesu verifikasaun ne’e nia laran. Ha’u sujere atu MACLN tetu took ida-ne’e,” Jacinto Alves hateten.
Jornalista : Rogério Pereira Cárceres