Connect with us
Pakote Ahi

Bobonaro

Monumentu “Liberdade” Balibo Reprezenta Faktu Istóriku 15 Kona-bá TL

Published

on

Hatutan.com, (15 Novembru 2023), Bobonaro—Governu liuhosi Sekretaria Estadu Arte no Kultura (SEAK), Centro Nacional Chega! (CNC), hanesan komisaun organizadora bá eventu nasionál Festivál Fronteira 2023, halo ona lansamentu no inagurasaun bá Monumentu “Liberdade” lokalizadu iha Postu Administrativu Balibó Vila, Munisipiu Bobonaro.

Serimónia inaugurasaun bá Monumentu “Liberdade” lokalizadu iha Postu Administrativu Balibó Vila, Munisipiu Bobonaro, Kuarta (15/11/2023). Foto: Rogério Pereira Cárceres.

Monumentu “Liberdade” ida-ne’e, reprezenta faktu istóriku hamutuk 15 ne’ebé akontese kona-bá istória Timor-Leste (TL) nian, durante luta naruk bá Independénsia nasionál.

Lee Mós: Governu Sei Gasta $74.055 bá Festivál Fronteira, Interkámbiu Kulturál no Promove Rekonsiliasaun

Faktu istóriku 15 ne’ebé akontese kona-bá Timor-Leste ninia istória mak hanesan tuir mai;

Advertisement
  1. 25 Abril 1974, akontese Revolusaun Kravus iha Portugál, hahú prosesu deskolonizasaun
  2. 8 Maiu 1974, Governadór Portugés anúnsia Liberdade bá harii partidu polítiku
  3. 11 Maiu 1974, harii partidu União Democrática Timorense (UDT)
  4. 12 Maiu 1974, harii partidu Associação Social Democrática Timorense (ASDT)
  5. 27 Maiu 1974, harii partidu Associação Popular Democrática Timorense (APODETI)
  6. 11 Setembru 1974, ASDT transforma bá FRETILIN
  7. 11 Agostu 1975, Movimentu Armada UDT
  8. 20 Agostu 1975, Insuresaun Armada FRETILIN
  9. 16 Outubru 1975, Militár Indonézia oho Jornalista na’in-5 iha Balibó
  10. 28 Novembru 1975, FRETILIN proklama Unilateralmente Independénsia Timor-Leste
  11. 29 Novembru 1975, UDT, APODETI, KOTA, no TRBALHISTA asina no deklara integrasaun Timor-Leste bá Indonézia iha Bali, no publika fila-fali liuhosi rádiu iha Balibó loron 30 Novembru 1975
  12. 27 Janeiru 1999, Prezidente Indonézia Bacharuddin Jusuf Habibie deklara fó Liberdade opsaun bá Povu Timor Timur atu hili sira nian future liuhosi referendu
  13. 30 Agostu 1999, Povu Timor Timur (Timor-Leste) ezerse nia direitu Liberdade hodi hili opsaun rua: (a) Simu Autonómia espesial, (b) Rezeita Autonomia espesial
  14. 4 Setembru 1999, Sekretáriu Jerál Kofi Atta Annan anunsia direta rezultadu konsulta popular iha kuartel Jeral ONU. Iha Dili, reprezentante espesial Sekretáriu Jerál ONU, Ian Martin fó sai rezultadu liuhosi kanál televizaun
  15. 25 Outubru 1999, Indonézia ofisialmente deklara Timor-Leste la’os ona parte hosi Repúblika Indonézia

Diretór ezekutivu CNC, Hugo Maria Fernandes Alves hateten, monumentu ne’e reprezenta ema Timor hotu nia esperansa, espetativa maibé mós, reprezenta jornalista sira nia vokasaun.

Serimónia inaugurasaun bá Monumentu “Liberdade” lokalizadu iha Postu Administrativu Balibó Vila, Munisipiu Bobonaro, Kuarta (15/11/2023). Foto: Rogério Pereira Cárceres.

Nia dehan, tuir loloos monumentu liberdade ida-ne’e, inaugura tiha iha 16 Outubru 2023 iha ámbitu loron nasionál liberdade imprénsa nian maibé, muda mai ohin mak foin inagura.

“Ne’ebé, liberdade ne’ebé ita tau ne’e liberdade bá ema hotu-hotu, maibé mós fó ónra bá jornalista sira ne’ebé mate iha ne’e, no mate iha Timor laran tomak,” Hugo Maria Fernandes Alves hateten hafoin inagura “Monumentu Liberdade” Kuarta (15/11/2023).

Kona-bá oinsá CNC ninia haree bá liberdade oras ne’e dadauk iha Timor-Leste, Hugo Fernandes, haree katak, Timor-Leste iha nia liberdade ida di’ak la-halimar. Agora, kestaun maka presiza hadi’a instituisaun sira atu garante liberdade ne’e ho di’ak liután.

Diretór ezekutivu Centro Nacional Chega! ne’e husu bá komunidade Balibó atu kuidadu didi’ak monumentu “Liberdade” nian ne’ebé foin inagura, no husu mós autoridade komunitáriu no lokál sira atu halo kontrolu másimu, nune’e bele dura bá tempu naruk, tanba markasaun istóriku ida ne’e, reprezenta Timoroan tomak ninia istória.

Markasaun istóriku ida-ne’e, lansa ofisialmente hosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), José Cristóvão, ho diretór ezekutivu Centro Nacional Chega! (CNC), Hugo Maria Fernandes Alves, akompaña hosi Bupati Belu, Nusa Tengara Timur (NTT), Agustinus Taolin ho nia delegasaun, inklui Prezidente Autoridade Munisipiu (PAM) Bobonaro, Ernesto de Oliveira Barreto no komunidade iha postu Balibo nian, inklui konvidadu sira.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Bobonaro

Rekonsiliasaun Nu’udár Prossesu Rekoñesimentu Sala Iha Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (19 Novembru 2023), Bobonaro—Festivál Fronteira 2023 iha Maliana Vila, Munisípiu Bobonaro konklui ona iha Sábadu (18/11/2023).

(more…)

Kontinua Le'e

Bobonaro

Problema iha BoQ, Reabilita Estrada Urbana Maliana Muda bá 2024

Published

on

Hatutan.com, (18 Novembru 2023), Bobonaro-Ministériu Obras Públikas (MOP) muda projetu reabilitasaun estrada urbana Postu Administrativu Maliana Vila, Munisípiu Bobonaro  bá tinan 2024.

(more…)

Kontinua Le'e

Bobonaro

Horta Sei Ko’alia ho Xanana Taka Totál Kanek Sira ’75-99′

Published

on

Hatutan.com, (16 Novembru 2023), Bobonaro-Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, sei ko’alia ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu taka totál kanek sira mak akontese iha 1974-1975 to’o 1999.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending