Hatutan.com, (20 Novembru 2023), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta iha esperansa katak, Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2024, IX Governu Konstitusionál sei fó mós prioridade bá nutrisaun labarik iha Timor Leste (TL).

Prezidente Repúblika José Ramos-Horta. Foto: Elio dos Santos da Costa.
Esperansa ne’e Ramos-Horta hato’o iha selebrasaun Loron Mundiál bá Labarik iha Timor-Leste ho tema “Labarik hotu iha direitu hanesan atu hetan ambiente ne’ebé seguru no saudável,” ho sub tema “Mai ita hotu proteze labarik sira hosi hamlaha no moras”.
Lee Mós: Governu Tenke Investe Makás Hasa’e Nutrisaun Labarik ho Inan Isin-rua
“Ha’u hakarak haree Governu iha OJE bá tinan 2024 tau mós prioridade bá labarik sira nia nutrisaun. Maun bo’ot Xanana Gusmão rasik nia sentimentu no komitmentu bá kosok oan sira no labarik laiha dúvida. Laiha ema ida ne’ebé sensível liu kompara ho maun bo’ot Xanana. Ita hein Governu sei tau iha orsamentu atu proteze Labarik sira hosi hamlaha no mós moras,” Prezidente Repúblika hateten iha Palásiu Prezidensiál Bairr-Pité (20/11/2023).
Xefe Estadu hatutan, malnutrisaun no estrema pobreza iha Timor-Leste sei aas demais, tanba ne’e hein katak iha Orsamentu Jerál Estadu ba tinan oin Governu sei tau mós prioridade atu hadi’a di’ak liután bá oin.

Selebrasaun Loron Mundiál bá Labarik iha Timor-Leste iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pité (20/11/2023). Foto: Elio dos Santos da Costa.
Iha fatin hanesan, Prezidente Instituto para a Defeza dos Direitos da Criança (INDDICA), Dinora Granadeiro hateten, INDDICA hamutuk ho parseiru hotu, Estadu no Governu Timor-Leste hateke kle’an ba issue krítiku sira hotu-hotu kona-bá direitu bá labarik iha Timor-Leste.
Timor-Leste hanesan nasaun ida-ne’ebé atinje ona progresu signifikativu no kompromisu Estadu hodi harii instituisaun Defeza bá direitu labarik sira nian.
“Loron mundiál bá labarik nu’udár loron ida ne’ebé lori ema hotu-hotu atu bá hanoin hikas katak, kualkér labarik ho kondisaun saida de’it, la haree ba nia orijinalidade, suku, rasa no relijiaun. Labarik hotu-hotu iha direitu moris ne’ebé nakonu, iha esperansa, dignidade no oportunidade ne’ebé hanesan iha Estadu ida-ne’e,” nia hateten.
Dinora Granadeiro sita katak, direitu ida hosi direitu báziku labarik sira nian maka atu hetan saúde ne’ebé kualidade, direitu atu hetan nutrisaun ne’ebé di’ak. Importante bá ema hotu atu assegura katak, labarik hotu-hotu iha Timor-Leste assesu bá atendimentu saúde ne’ebé mak presiza hodi dezenvolve poténsia ne’ebé labarik sira iha.
INDDICA deskobre katak, labarik barak iha nasaun ida-ne’e sei enfrenta difikuldade em termos de assesibilidade bá atendimentu saúde ne’ebé kualidade, ikus mai afeita bá bem estar no saúde mentál labarik sira nian.
Timor-Leste komprova ona kualidade saúde bá labarik liu hosi hatun taxa mortalidade infantíl iha tinan hirak ikus ne’e, maibé presiza kontinua servisu makas hodi assegura katak laiha labarik ida mak hela iha kotuk, malnutrisaun tenke sai hanesan problema ida ne’ebé presiza ema hotu nia atensaun.
“Esforsu hotu hodi mellora nutrisaun bá labarik presiza iha aproximasaun holístiku, presiza reforsa sistema saúde no assegura labarik sira bá imunizasaun no promove inan fó susu been inan nian bá labarik sira atu garante moris di’ak ba labarik sira,” nia dehan.
Nune’e m’os Prezidente Komisaun F Parlamentu Nasionál ne’ebé trata Assuntu Saúde, Seguransa Sosiál no Igualdade Jéneru, haree mós bá asuntu Labarik, Maria Gorumali Barreto hateten, enkuadramentu legál ne’ebé mak Estadu Timor-Leste iha, tantu mai hosi konvensaun internasionál sira no mós bá Lei sira ne’ebé aprova no regulamentu sira ne’ebé mak tau importánsia ba labarik sira liu-liu direitu fundamentál haat ne’ebé mak konsidera iha konvensaun direitu labarik.
Iha Parlamentu Nasionál tinan ida-ne’e, foin halo aprovasaun ba Lei nú. 6/2023, 01 de Marsu, kona-bá protesaun ba labarik no jovem empregu, no iha lei ne’e tau prióridade ba iha entidade sira hotu, liu-liu iha artigu 7 ne’ebé ko’alia kona-bá entidade kompetente.
“Iha lei ne’e koalia mos kona-bá kompeténsia inan-aman nian oinsa fó protesaun bá labarik atu labele hamlaha, labele moras no seluk tán. Tanba inan aman hanesan autór prinsipál ne’ebé presiza atu proteze oan sira,” Maria Gorumali Barreto hateten.
Iha Direitu Fundamentál haat ne’ebé Timor-Leste adopta hosi konvensaun internasionál direitu labarik nian, ne’ebé sai mós hanesan baze bá planu estratéjiku protesaun labarik iha Timor-Leste maka Direitu ba Sobrevivência, direitu ba Dezenvolvimentu, direitu ba Protesaun no mós direitu bá partisipasaun.
Labarik Barak Sofre Problema Mudansa Klimátika

Labarik sira partisipa selebrasaun Loron Mundiál bá Labarik iha Timor-Leste iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pité (20/11/2023). Foto: Elio dos Santos da Costa.
Reprezentante labarik sira Timor-Leste, Maria Elisa ne’ebé hato’o diskursu iha komemorasaun loron mundiál Labarik hateten, labarik barak iha mundu liu-liu iha Timor-Leste sofre daudaun bá impaktu hosi mudansa klimátika iha mundu, kauza hosi akontesimentu naturál sira no mós mai hosi aktu umanu.
Tanba ne’e, rekomenda bá autoridade kompetente no líder sira ne’ebé iha autoridade másimu atu fó prioridade bá polítika sira ne’ebé bele promove no apoia ambiente ne’ebé sustentável bá labarik sira iha nasaun Timor-Leste.
“Ami hakarak rekomenda ba parte relevante sira, espesiál ba líder sira ne’ebé iha kompeténsia másimu atu halo investimentu makas no suporta dezenvolvimentu seitór oin-oin hodi garante labarik sira bele iha futuru ida ne’ebé sustentável no rejilente tanba labarik mak roman no sai hanesan koluna vertebral ba nasaun ida-ne’e,” Maria Elisa hateten.
Rekomenda mós ba líder sira ne’ebé iha kompeténsia aas atu promove programa edukasaun, liu-liu iha programa edukasaun sira ne’ebé tau prioridade bá sensibilizasaun mudansa klimátika iha eskola, bairru no mos nível komunidade.
Rekomenda atu hotu-hotu tenke toma atensaun sériu ho mudansa klimátika, halo kolaborasaun globál liu hosi advokasia no Kooperasaun Internasionál sira no halo akordu internasionál sira atu oinsa bele hamenus emisaun karbonu ne’ebé bele responde ba kauza prinsipál sira bá mudansa klimátika ne’e rasik.
Timor-Leste ratifika ona konvensaun direitu labarik iha tinan 2003 no iha artigu 18 hosi Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (KRDTL) fó biban atu ema hotu-hotu iha responsabilidade bá proteze labarik sira.
Jornalista: Vito Salvadór