Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Emprezáriu Timoroan Labele Buka De’it Apoiu Hosi Governu

Published

on

Hatutan.com (23 Novembru 2023), Díli—Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão husu emprezáriu Timoroan sira atu labele buka de’it apoiu hosi Governu maibé tenke kreativu no dezenvolve  an rasik.

Xanana hateten ida-ne’e bainhira ofisialmente loke forum internasionál ho tema “Timor-Leste International Business Forum 2023” ho sub tema “Discovering Blue and Green Oportunities for Sustainable Investment”, iha salaun Multiuso, Grupu Media Nacional (GMN), Bebora-Díli, Kinta (23/11/2023).

Lee Mós: Emprezáriu Hosi Kuwait ho EUA Hakarak Investe iha TL

Advertisement

“Emprezárius timorenses tenke sai hosi sira-nia zona de konfortu no tenke buka edifika ka dezenvolve rasik sira-nia an, hanesan kestaun sobrevivénsia ida bá sira. Labele buka de’it hosi Governu apoiu ne’ebé sira prezisa, ka finansiamentu bá sira-nia ambisoens, ho solusaun bá sira-nia difikuldades,” PM Xanana Gusmão, hateten iha diskursu.

Ho emprezáriu sira-nia meius rasik, sira tenke buka solusaun ne’ebé favoráveis bá sira-nia área negósiu nian no hakat bá oin, hodi buka rasik kooperasaun ne’ebé sira presiza. Parseria hotu ne’ebé sira konsege konkista, sertamente sei permite sira partilla rekursu ho esperiénsia sira ne’ebé evolui sira-nia projetu ho investimentu.

Maski nune’e, emprezáriu timoroan sira hatene mós konta ho kooperasaun hosi Governu. Tanba Governu hanesan parseiru estratéjiku ida bá emprézas nasionais no internasionais.

Governu servisu nafatin atu timoroan sira asesu bá edukasaun, bá formasaun profisionál no estájius profissionais iha paízes amigus hodi dezenvolve sira-nia kompeténsias.

“Governu servisu atu dezenvolve infraestruturas bázikas ho asesu ba merkadus. Governu servisu nafatin atu halo reforma bá sistemas administrasaun públika ho jestaun finansas no finansiamentu bá seitór privadu. Hosi pontu de vista diplomátiku, Governu halo hela esforsu hodi estabelese kuandrus kooperasaun ne’ebé bele kontribui mós hodi fahe bá malu experiénsias, mellores prátikas ho expertise iha setóres dezenvolvimentu sira hotu,” Xanana subliña.

Advertisement

Tuir Xanana, iha kondisoens lubuk ida ne’ebé presiza tebes duni atu bele dezenvolve seitór privadu nasionál no Governu atua hela tuir kondisoens ne’e ida-ida, mak hanesan: iha estabilidade polítika no ekonómika.

Iha reforma bá kuadru jurídiku ne’ebé bele oferese seguransa bá investidór sira  hanesan kona-bá oinsá garante direitu sira bá propriedade, aplikasaun bá kontratu sira no solusaun bá disputas komersiais, no mós iha konstrusaun kuadru regulatóriu ida ne’ebé bele favorese atividade komersiál.

Presiza iha infraestruturas básikas ne’ebé di’ak liu: inklui seitór transportes, enerjia ho komunikasoens, iha edukasaun ho kapasitasaun rekursu umanu nasionais; no iha asesu bá finansiamentu: ho empréstimu bankárius no kapitál investimentu nian, atu seitór privadu bele dezenvolve liután.

Primeiru-Ministru dehan tán, bainhira ema hotu-hotu halo ninia parte: Governu, Empréza sira ho Sosiedade Sivíl, tau hamutuk sira-nia poténsia ho sira-ninia korájen, bele kria ambiente ida ne’ebé kompetitivu no inovadór bá país, ne’ebé bele kria rendimentus ho emprégu no respeita natureza.

“Iha diskusoens ne’ebé sei halo ohin no aban, ne’ebé orienta liu bá seitóres dezenvolvimentu prioritários nasionais, halo favór labele haluha buat hirak-ne’e. Ita-boot sira tenke hanoin kona-bá podér ka kbiit bá adaptasaun, bá inovasaun no bá kooperasaun hodi investe iha negósiu ne’ebé lori rendimentus no hanesan orgullu boot ba nasaun,” Xanana fó hanoin.

Advertisement

Propózitu ida ne’ebé arrojadu ka ho aten barani, ho planeamentu ne’ebé di’ak, ho klareza no ambisaun, mak define natureza emprezáriu ida nian. Emprezáriu timoroan ida ne’ebé hatene katak bele konta ho Governu no ho parserias estratéjikas internasionais, la iha dúvida nia mak sei sai ajente promissór no transformadu bá panorama ekonómiku nasionál.

Forum ida-ne’e Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór dos Assuntus Ekonómikus ho Ministru do Turizmu e Ambiente, mak promove, ho kooperasaun hosi Câmara de Comércio e Indústria de Timor-Leste (CCI-TL).

Iha eventu forum internasional ne’ebé TL mak na’in ne’e, Xefe Governu, Kay Rala Xanana Gusmão, deklara katak, Timor-Leste iha tán oportunidade seluk ida ne’ebé importante lahalimar atu explora: ne’e mak kooperasaun.

Xanana afirma, Timor-Leste país ida ne’ebé reziste maka’as tebes no bele sai soberanu iha kontextu ida ne’ebé Timor mós la espera, tanba bele hamriik metin nafatin, maski ho sakrifísiu no difikuldade sira oioin, iha époka Guerra Fria.

Timor-Leste hamriik metin nafatin, la’ós de’it tanba Rezisténsia Timorense, maibé mós tanba fundamentu sira bá kooperasaun no solidariedade ne’ebé ho valór boot tebetebes. Kooperasaun ho solidariedade internasionál no kooperasaun ho solidariedade entre Timoroan sira.

Advertisement

Xefe Governu ne’e husu atu labele subestima ka minimiza valór kooperasaun ida-ne’e. Kooperasaun ne’e tenke enkoraza emprezáriu timorense sira hotu, atu bele kapitaliza kooperasaun interna ho parseria estratéjikas hamutuk ho emprezárius internasionais, hodi transfere koñesimentu, teknolójia no kapitál estranjeiru bá país ne’e.

Partisipa iha forum international negósiu ida ne’e, emprezáriu internasional sira mai hosi Australia, Brazil, Brunei Darusalam, Cambodia, Xina, Olanda, Hongkong, Indonézia, India, Japaun, Laos Kwait, Mianmar, Tailandia, Malázia, hamutuk 300-resin, inklui emprezáriu Timoroan sira ne’ebé hamahan an iha Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL-Sigla Portugés).  

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Indonesia Salurkan Rp 4,4 Miliar Dukung Program Reformasi Manajemen Keuangan Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (16 Mei 2024), Dili– Pemerintah Republik Indonesia melalui Lembaga Dana Kerja Sama Pembangunan Internasional (LDKPI) atau Indonesian AID menyalurkan bantuan dengan nilai Rp 4,4 miliar untuk pelaksanaan program reformasi manajemen keuangan Timor-Leste (Financial Management Reform Program): Development of Public and Private Accounting Standards dan Executive Development Program: Indonesian Government Financial Management System Training for Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

18 Maiu 2024, Aero Dili Lansa Vou Dahuluk Díli-Oecusse

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Aviaun komersiál Timoroan nian, Aero Dili, Sábadu 18 fulan-Maiu 2024, halo inaugural flight ka lansa vou dahuluk bá Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

ENERPROCO Vs Timor Gap, Prontu Ona bá Tribunál Arbitrajen iha Singapura

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Kompañia konsultór  internasionál ENERPROCO  rejistu ona kazu disputa kontratuál hasoru empreza estatál Timor nian, Timor Gap tanba sira konsidera jestór atuál Timor Gap hapara sira-nia kontratu la tuir prosedimentu kontratuál inklui seidauk halo pagamentu bá sira tuir fatura ka invoices lima (5) ne’ebé mak sira submete ona bá Timor Gap.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending