Connect with us
Pakote Ahi

Ermera

USAID Apoia $215,508 bá Hiam Health Reforsa Sistema Saúde Komunitária

Published

on

Hatutan.com, (30 Novembru 2023), Ermera-Embaixada Estadus Unidus Amérika (EUA) nian  iha Timor-Leste, liuhosi United States Agency for International Development (USAID) apoia fundu ho valór $215,508 bá ONG lokál Hamutuk Ita Ajuda Malu (Hiam Health) hodi raforsa sistema saúde komunitária bá populasaun sira iha Postu Administrativu Letefoho ho Atsábe, Munisípiu Ermera.

Lee Mós: Governu-Embaixada EUA Lansa Distribuisaun Ai-han bá Eskola Iha Munisípiu Haat

USAID apoia $215,508 bá ONG Hiam Health hodi raforsa sistema saúde komunitária bá populasaun sira iha Postu Administrativu Letefoho ho Atsábe, Munisípiu Ermera. Foto/USAID

USAID nia projetu ne’e hanaran “Fortalesimentu Sistema Saúde Komunitária”, ne’ebé lansa ona hosi Vise-Ministru Saúde bá Operasionalizasaun Ospitais, Flávio Brandão, ho diretór Misaun interina USAID nian, Mark Anthony White, iha Suku Katrai Karaik, Postu Administrativu Letefoho, Munisípiu Ermera, Kinta (30/11/2023).

Fundu ne’e halo ho objetivu atu haforsa sistema saúde komunitária ne’ebé eziste hodi hadi’a hahalok no prátika saúde pozitivu, ne’ebé inkluzivu iha área saúde reprodutiva no nutrisaun bá inan, bebé foin moris, labarik no adolexente iha suku 10 iha Postu Administrativu Letefoho, no Atsábe iha Munisípiu Ermera.

Advertisement

Suku 10 ne’e mak hanesan, hosi Postu Administrativu Letefoho (Suku Haupu, Suku Dukurai, Suku Katrai Leten, Suku Eraulo, Suku Katrai Karaik). Suku lima seluk hosi Postu Administrativu Atsabe, mak Suku Atara,  Baboe Kraik, Obulo, Laclo ho  Suku Leimia-Leten.

“Komunidade sira tenke partisipa iha planeamentu, implementasaun no monitorizasaun programa saúde hodi asegura sustentábilidade sistema saúde no reflete ema nia nesesidade,” diretór Misaun interina USAID nian, Mark Anthony White, hateten iha diskursu.

“Atividade ida ne’e sei fó formasaun no hakbi’it família, inan isin-rua, la’en no inan-aman, banin, labarik-feto no labarik-mane adolexente, no ema ho defisiénsia atu partisipa iha identifikasaun bá sira-nia problema saúde rasik, dezenvolve planu asaun komunitária no ajuda komunidade atu sai na’in bá implementasaun no monitorizasaun,” Mark Anthony, afirma.

Iha sorumutu anuál sira foka kona-bá Setór Saúde tinan 2021 nian, Ministériu Saúde Timor-Leste identifika katak, laiha mekanizmu bá komunidade sira atu simu no fó komentáriu ka feedback kona-bá servisu saúde nian mak hanesan dezafiu prinsipál ida hodi halo monitorizasaun bá lala’ok prestasaun servisu saúde nian.

Komunidade Letefoho no Atsabe, Ermera partisipa iha serimonia apoiu USAID nian bá ONG Hiam Health. Foto/Rogério Pereira Cárceres

USAID fiar katak, ONG Hiam Health sei utiliza fundu ida ne’e atu asegura komunidade iha mekanizmu atu hato’o sira nia preukupasaun no feedback bá pesoal saúde sira ninian atendimentu, ne’ebe sei ajuda atu hatán ka responde bá dezafiu ne’e.

Embaixada Estadus Unidus liuhosi USAID servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste hodi apoia dezenvolvimentu dezenvolvimentu ne’ebé efetivu no abranje. Hahú hosi tinan 2001, USAID fó ona asisténsia dezenvolvimentu tokon $323 bá Timor-Leste.

Advertisement

USAID apoia Timor-Leste iha sira nia esforsu atu hari’i nasaun ne’ebé prosperu, saudável, no demokrátiku liuhosi programa sira ne’ebé promove kresimentu ekonómiku inkluzivu no sustentável liu-liu iha setór agrikultura; hadi’a saúde povu timor-leste nian, liu-liu feto no labarik sira; hametin fundasaun bá Governasaun di’ak, iha área hothotu ne’ebé destaka iha planu estratéjiku dezenvolvimentu Timor-Leste tinan 2011 to’o 2030.

Diretóra ONG Hiam Health, Rosária Martins da Cruz, esplika, Hiam Health hanesan organzinasaun nasional ida ne’ebé hetan fiar hosi ministériu saúde, hodi asina MoU hahú kedas iha tinan 2006 to’o agora, iha revizaun kada tinan. No hetan fiar mós hosi governu liuhosi Ministériu Agrikultura no Peskas, hodi asina MoU mós, iha 2011, revizaun kada tinan to’o agora.

Implementasaun USAID nia fundus ne’e, hodi halo estabelesimentu bá asembleia saúde suku, hosi organizasaun “Hamutuk Ita Ajuda Malu (Hiam Health)”. USAID nia atividade bá sustentábilidade sistema saúde iha timor-leste, nu’udár parte ida hosi projetu sustentábilidade sistema saúde globál nian, nomós nia iha objetivu espesífiku tol.

Ida, haforsa governasaun, finansiamentu no sistema informasaun setór saúde nian inklui mós haforsa organizasaun hanesan ami Hiam Health. Rua, haforsa sistema saúde komunitária, ne’ebé eziste hodi promove hahalok ne’ebé saudável iha komunidade nia leet. Tolu, hadi’a advokasia saúde no envolvimentu síviku hodi reforsa sistema saúde ne’ebé ma implementa ona hosi ita nia ministériu saúde.

USAID nia fundus ida ne’e, hetan fiar hosi povu Amerikanu, liuhosi ABT no Hiam Health asina grant ida ho ABT, hodi implementa USAID nia atividade ida ne’e, iha 26 fulan-jullu 2023, to’o 30 juñu 2024. Atividade ida ne’e implementa iha postu administrative rua, Letefoho no Atsábe, iha Munisipiu Ermera.

Advertisement

Diretóra Rosária dehan, fundus ne’ebé sira simu ona, iha objetivu rua. Primeiru, haforsa abilidade Hiam Health nia staff sira, hodi bele dezeña, implementa no monitoriza atividade mudansa hahalok sosiál sira hotu bá programa nutrisaun sensível bá agrikultura, no saúde nutrisaun bá moris ida ne’ebé mak di’ak liu.

“Tanba ita hothotu hatene katak, ita nia má-nutrisaun maka’as tebes iha ita nia rai timor, entaun, haree bá iha mudansa hahalok, ami nia prezensa, atu reforsa governu, hodi hadi’a problema nutrisaun iha Timor-Leste,” Rosária hateten.

Objetivu segundu, atu haforsa sistema saúde komunitária iha postu administrativu rua, Letefoho no Atsábe, liuhosi dezeña no implementa monitorizasaun ho baze komunitária bá saúde, no estabelese asembleia saúde suku iha suku sanulu.

“Tanba sá mak projetu ida ne’e hili munisipiu Ermera? Ha’u hanesan Ermera oan mós, ha’u hakarak husu, tanba sá ita hili Ermera. Ita hili munisipiu Ermera, tanba Ermera enfrenta problema boot ida iha nutrisaun, liu-liu bá labarik tinan 5 mai kraik, ho problema raes badak,” Rosária tenik.

Haktuir bá rezultadu peskiza ai-han nutrisaun iha tinan 2020, hatudu katak, raes badak ho idade menus hosi tinan 5 mai kraik, iha munisipiu Ermera, ho pursentu 63.4 (63.4%). Ida ne’e hatudu katak maiória labarik Ermera nia oan mak sofre má-nutrisaun.

Advertisement

Tuir peskiza demográfika saúde TL 2016, identifika problema lubuk relasiona ho saúde reprodutivu bá feto sira, inan sira, inan fó susu, inan isin-rua, oan sira, adolexente sira, joven sira, no nutrisaun iha TL. Bazeia bá sensus Agrikultura 2019 mós, relata katak, Munisipiu Ermera maiória populasaun agrikultór kulturál.

“Ita fokus bá ai-horis ida de’it, katak foka liu bá de’it, ho produsaun liu-liu bá iha kafé. Ne’e realidade, Ermera nia simbólu katak, Ermera Kafé Nora. Tanba ida ne’e mak lori tiha ita bá má-nutrisaun mós maka’as iha ita nia rai, tanba ita la prodús ai-han ne’ebé maka diversidade,” diretóra Hiam Health ne’e hateten.

Vise-Ministru Saúde bá Operasionalizasaun Ospitais, Flávio Brandão, hatutan, atividade ida-ne’e, atu halo transformasaun iha sosiedade ho nia alvu prinsipál mak, oinsá maka povu ne’e bele moris saudável, iha hanoin ida ne’ebé mak saudável, ho hahalok ida ne’ebé mak saudável.

“Atu nune’e, bele kombate moras sira, kombate má-nutrisaun sira, ho ida ne’e mak alvu prinsipal nian, no halo buat ne’ebé maka sai alvu prinsipál bá ita nia estadu  mós, oinsá mak atu redús deznutrisaun sira,”

Kona-bá problema má-nutrisaun ne’ebé sempre aas liu-liu iha Munisipiu Ermera, vise ministru ne’e dehan, problema ida ne’e mosu kedan iha tinan naruk sira nia laran, agora dadauk, atividade sira ne’ebé mak halo, nia alvu ne’e mak oinsá atu bele halo redusaun.

Advertisement

Maibé, tuir Brandão, atu redús númeru má-nutrisaun, tenke mai hosi sosiedade ida ne’ebé mak saudável ona, katak, nia hatene, hahan ida ne’ebé mak saudável, hatene hahalok ida ne’ebé mak saudável, ho ida ne’e maka bele lori ema hotu bá redús númeru ne’e rasik.

“Ita fiar katak, Hiam Health ida ne’ebé mak sai parseiru Governu nian, hala’o ona atividade iha ne’e, la’os hala’o mesak, ita envolve autoridade lokál sira, saúde munisipiu, saúde postu administrativu, nomós postu saúde sira, hanesan mós lider komunitáriu ne’ebé maka nia sei ativamente supurta atividade ida ne’e, iha mós asembleia saúde suku, ida ne’e mak nia papél ne’e importante loos, hodi mensájen saudável ne’e bá iha nível aldeia, nível komunidade, nível uma-kain. Entaun, ha’u sente ekipa hothotu servisu hanesan ne’e, sei halo duni transformasaun balu iha ita nia postu rua ne’e,” dehan nia.

Governante ne’e mós konsiente ho preukupasaun komunidade sira nian kona-bá fasilidade saúde sira ne’ebé dook, no ida ne’e sai hanesan problema nasionál ne’ebé mak asesu bá sentru saúde sira balu liu kilo 2. No Governu liuhosi ministériu saúde, ninia alvu ka tarjetu ne’e tenke menus hosi kilo 2, liuhosi aumentu edifísiu sentru saúde balu tán.

“Ita labele dúvidas bá ne’e, tanba governu nia planu para oinsá harii sentru saúde sira, iha no fatin hela, no ita espera katak, iha tinan oin mai, ita sei iha mudansa iha númeru sentru saúde ne’ebé mak komesa besik liután bá iha populasaun.”

Hatán kona-bá esforsu Governu nian atu kombate problema má-nutrisaun iha rai-laran, Vise ministru Brandão dehan, problem aida ne’e presiza mós ema hotu atu hatene. Ne’e mak ekipa sira Hiam Health servisu ho parseiru sira seluk, hanesan ho saúde, hodi identifika.

Advertisement

Tuir nia, problema má-nutrisaun ne’ebé mak akontesem la’os tanba hahan laiha. Dala-ruma, oinsá mak utilizasaun bá hahan sira ne’ebé iha bá saúde nian, ne’e mós alvu ida ke ne’ebé mós sira haree oinsá hodi eleva poténsia lokál sira ne’ebé maka iha, atu rezolve problema má-nutrisaun ne’e rasik.

Ida fila-fali, oinsá mak promove hahán sira ne’ebé mak dala-ruma komunidade sira iha hela, mais sira ladun haree hanesan hahán ne’ebé mak iha nutrisaun aas. Ida ne’e mós oinsá mak  governu promove, oinsá maka enkoraza ema hotu, atu uza hahán sira ne’ebé mak iha nutrisaun di’ak bá ita nia ijiéne.

“Ida atividade sira ne’e maka, sei tau hamutuk, hodi rezolve ita nia problema má-nutrisaun ne’e rasik,” nia tenik.

Reprezentante autoridade komunitária Letefoho nian, Xefe Suku Katrai-Kraik, Carlos da Conceição Soares, sente orguluu tebes, tanba atividadade ida ne’e, kuaje atividade foun ida mai bá sira, no direta iha komunidade.

“Ami sente, liu-liu ha’u ata sente kontente tanba liuhosi atividade sira ne’e, ita povu ne’e, lori bá iha saúde di’ak, liu-liu komunidade rurál sira,” Xefe Suku Katrai-Kraik, Carlos da Conceição Soares, hateten.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ermera

“Tara Bandu” bá Redusaun Lia Mate-Lia Moris Iha Ermera Sei Implementa ho Rigór

Published

on

Hatutan.com, (30 Dezembru 2023), Ermera—Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Ermera, Eusebio Salsinha akomapaña husi autoridade Igreja, Governu, Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL), veteranus no Autoridade lokál, lansa regulamentu tara bandu redusaun lia mate-lia moris hodi lori esperansa no futuru ne’ebé próspero bá povu Ermera.

(more…)

Kontinua Le'e

Ermera

Servisu Sex Komersiál, Governu Sei Kontrola De’it Autór Sira

Published

on

Hatutan.com, (04 Dezembru 2023), Ermera— Governu liu hosi Ministériu Saúde (MS) esforsu hela atu halo de’it kontrolu bá autór sira ne’ebé involve iha Servisu Sex Komersiál iha Timor-Leste (TL).

(more…)

Kontinua Le'e

Ermera

Autoridade Lokál Ermera Ezije PN-Governu Regula Lia-Mate no Lia-Moris

Published

on

Hatutan.com, (04 Novembru 2023), Ermera—Autoridade lokál no mós estudante sira hosi munisípiu Ermera husu no ezije bá Parlamentu Nasionál (PN) ho Governu atu interven lalais hodi halo Regulamentu no Dekretu Governu nian ou prodús Lei ruma atu bele regula lia-mate no lia-moris tanba fó impaktu negativu boot liuliu trava dezenvolvimentu área hotu-hotu iha munisípiu ne’e.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending