Hatutan.com, (04 Janeiru 2024), Díli—Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão deklara ona katak, iha fulan Marsu 2024 bá oin sei halo remodelasaun bá membru Governu ne’ebé servisu la tuir programa no planu IX Governu Konstitusionál.
![](https://www.hatutan.com/wp-content/uploads/2023/11/PM-Xanana-1-300x181.jpeg)
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão. Foto: Elio dos Santos da Costa.
Primeiru-Ministru dehan, Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024 aprova ona no Governu iha fulan neen nia laran ne’e hadi’a uma laran, agora mak Governu tenke prepara an atu ezekuta programa ne’ebé sira rasik husu osan hodi aloka bá.
Lee Mós: Koñese Membru IX Governu Konstitusionál Periúdu 2023-2028
Xanana Gusmão hateten asuntu ne’e hafoin hala’o enkontru ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairr-Pité, Kinta (04/01/2024).
“Ha’u dehan tiha ona bá ministru sira hotu katak, iha Marsu ba oin ha’u la’o buka haree kada ministériu halo saida, se mak la halo, la serve, sai, tau ema seluk atu ita bele mai kumpri. Sai ema bo’ot atu kumpri misaun tanba povu hili atu halo buat ruma ba rai ne’e. Ne’e duni, maka kompromisu hosi Governu maka ida-ne’e,” Xanana Gusmão hateten.
Kona-bá avaliasaun dezempeñu fulan neen nian bá membru Governu sira IX Governu Konstitusionál nian maka, hotu-hotu buka atu hamoos uma laran.
![](https://www.hatutan.com/wp-content/uploads/2023/07/Primeiru-Ministru-Xanana-Gusmao-asina-Termu-Posse--300x203.jpeg)
Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão asina termu posse perante Prezidente Repúblika no Prêmio Nobel da Paz José Ramos-Horta, iha loron serimónia fó knaar ba IX Governu Konstitusionál Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Díli, loron-1, fulan-Jullu, tinan-2023. Foto/Elio dos Santos da Costa.
Iha loron 31 Dezembru kalan, Primeiru Ministru fó sai ona katak, IX Governu Konstitusionál taka konta jerál Estadu 2023, ne’e katak korresaun ida bo’ot tebe-tebes bá hadi’a uma laran ne’e ida maka ne’e, tanba osan ne’e ran, se ran laiha maka tenke fase-fase to’o mate.
“Osan ne’e ran Estadu tomak nian, povu tomak nian, tenke kuidadu ho di’ak. Orsamentu nia validade hahú hosi 01 Janeiru to’o 31 Dezembru taka no $1 de’it mós tenke fila bá kofre Estadu,” Xanana esplika.
Xefe Governu ne’e argumenta, iha mandatu Governu anteriór, hosi tinan kotuk iha millaun $20 iha ne’e, millaun $30 iha ne’ebá no sira seluk iha fatin-fatin la tama fali bá kofre jerál Estadu tanba ne’e maka IX Governu Konstitusionál buka atu hadi’a sistema justisa tanba ida-ne’e.
Dollar milaun resin hosi 2019, 2020-2021 ne’ebé la tama fila-fali bá kofre Estadu ne’e ema ida la bo’ok, ida-ne’e mak problema.
“Ne’e mak ami la kleur hosi ministériu hotu-hotu sei aprezenta hotu kazu sira ne’e, sei haruka bá Prokuradoria Jerál Repúblika atu haree hodi bolu atensaun bá Tribunál de Kontas. Tinan-tinan sira iha konta jerál Estadu, halo auditoria nunka temi buat ida osan iha hela banku ne’e. Ne’e mak ita tenke kurize nafatin. Ho ida-ne’e mak ita temi katak Timor-Leste Estadu ida ne’ebé sei frázil,” Xanana subliña.
Tuir Xefe Governu katak, Estadu Timor-Leste sei frazil tanba iha institutusaun Estadu nian ne’ebé seidauk metin didi’ak no seidauk la’o didi’ak.
Jornalista: Vito Salvadór