Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Polémika Naktuka Sensitivu, Xanana Sei Tun Direta Hodi Esplika bá Povu no Públiku

Published

on

Hatutan.com, (24 Janeiru 2024), Díli— Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi Komisaun B ne’ebé trata assuntu Negosíu Estranjeiru no Seguransa konsidera polémika fronteira iha Naktuka Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambenu (RAEA) ne’e hanesan assuntu sensitivu, nune’e Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão sei tun direta hodi esplika bá povu iha área ne’ebá no mós bá povu Timor-Leste (TL) tomak.

Membru Komisaun B ne’ebé trata assuntu Negosíu Estranjeiru no Seguransa, deputadu Natalino dos Santos. Foto: Zita Menezes.

Membru Komisaun B, deputadu Natalino dos Santos hateten ida-ne’e iha plenária PN, Tersa (23/01/24) relasiona ho preokupasaun públiku oras ne’e daudaun.

Lee Mós: PN Levanta Preokupasaun Povu Atoni Kona-bá Rai Hektares 200 Tama bá Indonézia

Parte Komisaun B mós bolu ona autoridade sira hosi ekipa negosiadór bá Fronteira Maritima no Terrestre ne’ebé espliká ona bá Komisaun B katak depois maka Primeiru Ministru mak sei tun rasik bá Naktuka-Citrana hodi halo esplikasaun.

Advertisement
#

“Prosesu ne’e dedikadu no komplexu tinan 22 maka hetan nia solusaun, tanba ne’e ha’u senti deklarasaun sira ne’e hanesan tentativa hodi destroi tiha negosiasaun ne’e. Iha ne’ebá hateten katak, Primeiru Ministru sei tun bá Naktuka atu esplika. Prosesu ne’e naruk, ema rai na’in no lia-na’in sira mós partisipa hotu iha prossesu ne’e hamutuk ho ekipa rua ne’ebé mak halo servisu ne’e. Tanba ne’e kestaun sensitivu no husu kolega deputadu sira kalma tanba PM rasik sei esplika ida-ne’e,” nia hateten.

Iha fatin hanesan, deputada Lidia Norberta hosi Bankada FRETILIN, husu Gabinete Fronteira Maritima atu esklarese prossesu negosiasaun fronteira maritima no terrestre entre Timor-Leste ho Indonézia tanba preokupasaun ne’ebé povu Naktuka foti relasiona ho polémika estaka ne’eb’e iha.

“Oinsá mak populasaun sira bele hetan fali informasaun ida katak sira nia natar sira nia to’os no rai ne’ebé sira hela bá, sira moris bá, tenki lakon fali 200 hektares. Ami mós rona katak dia 26 agora iha ona asinatura hosi delimitasaun fronteira ida-ne’e entre nasaun Timor-Leste no Indonézia,” nia hateten.

Kona-bá ne’e, Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Áderito da Costa Hugo hateten, nia labele adiante buat ruma iha ne’e tanba komisaun B bolu ona parte Gabinete Fronteira Maritima no Terrestre hodi rona direita no Primeiru Ministru rasik mak sei esplika buat ruma tuir ajendamentu ne’ebé sei halo iha Jakarta iha tempu badak.

FONTGIL Husu Labele Husik Rai Pedasuk Ida Hosi TL

Advertisement
#

Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL), Rede ba Rai hamutuk ho nia membru tomak husu bá Estadu Timor-Leste ho Repúblika Indonézia ne’ebé mak konklui ona negosiasaun Fronteira rai maran ninian ne’ebé sei asina iha loron 26 Janeiru 2024 iha Jakarta Indonézia kona-bá fronteira Naktuka Bene-ufe, Sub Rejiaun Oecusse ho Oepoli tenki bazeia bá istória.

“Ami hakarak hato’o ami nia hanoin balun kona-bá lala’ok sira ne’ebé sei akontese iha assina tratadu fronteira terestre ninian iha Sesta feira agora iha Jakarta entre Timor-Leste no Indonezia tenki bazeia ba istória,” diretor Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa hateten iha salaun FONGTIL Caicoli, Kuarta (24/01/2024).

Tuir FONGTIL katak, iha tinan 1904 Portugal no Olanda asina akordu ida hodi dada fronteira entre Timor Portugues no Timor Olanda ne’ebé daudaun ne’e ninia estaka sei ezisti hela, maka iha tinan 1914 kompleta asina akordu iha tribunal arbitrajen internasionál  iha Fransa hodi kompleta kona-bá liña fronteira entre Timor Portugal no Timor Olanda.

Iha tempu hanesan pronvínsia 27 hosi Indonézia ne’e uza nafatin fronteira arbitrázen internasionál  ne’ebé deside ona ho pilar entre Timor-Leste ho Indonézia, depois de Timor-Leste Restaura ninia Independénsia konsidera Naktuka pertense ba Timor-Leste tuir akordu Internasionál  1914.

Depois Timor-Leste Restaura nia Independensia iha 2002 ho nia konstituisaun ne’ebé preve iha artigu 20 Soberania e Konstitusionalidade no artigu 3 sidadania no Artigu 4 kona ba territóriu, artigu 6 kona-bá objetivu estadu ne’ebé preve iha alina a) no artigu 8 relasoens internasionais iha alinea 1. No artigu 9 kona ba recepsaun do direitu internasionál  alinea 3, no artigu 49 Defesa da Soberania alinea 1.

Advertisement
#

Iha tinan 2018 governu hasai rezolusain ida iha tinan 2018 nu 22/2028 loron 5 de Dezembru nomeia Primeiru Ministru atuál hodi lidera ekipa negosiasaun fronteira terestre iha ne’ebé dadaun ne’e kontinua sai preokupasaun ba povu Naktuka, Bene – Ufe, Sub Rejiaun Oecusse tanba estaka ne’ebé ekipa tekniku Delimitasaun Fronteira hosi Timor-Leste no Indonézia harii afeta ba rai agrikultura Naktuka nian  kuaze hektares 270.

  1. Tanba ne’e mak Forum ONG Timor Leste rekomenda hodi ezizi ekipa tekniku hodi ba esplika no halo sosializasaun kona ba estaka ne’ebé sira harii.
  2. Husu mos Xefe negosiadór Timor-Leste no Indonézia atu adia asina tratadu fronteira terestres ne’e hodi fo oportunidade deside tuir akordu tribunal arbitrázen internasionál ne’ebé asina iha 1914 iha Fransa.
  3. Se akordu ida ne’e kontinua nafatin asina maka, sei afeta povu agrikultura iha Naktuka sei labele tan halo produsaun agrikultura inklui lakon rai eransa ba kultura lisan povu Naktuka nian.
  4. Akordu ida ne’e mos sei iha posibilidade povu iha Naktuka moris iha Inseguransa no provoka konflitu entre povu Naktuka ho povu Oepoli.
  5. Husu entidades hotu-hotu atu apoiu maximu hodi asegura Timor-Leste labele lakon nia rai pedasuk ida ne’ebé afeta ba ita nia soberania tantu Terestre, Tasi no Lalehan atu labele lakon rai pedasuk.
  6. Husu ba lia nain sira iha Oe-Cusse, autoridade, Organizasaun Rejistensia, Akademikus sira atu bele apoiu governu Sentral liu hosi aprezenta provas konkretus Kultural no evidensias istorikus atu bele ajuda governu Sentral hodi foti desizaun.
  7. Husu ba ekipa negosiador delimitasaun fronteira hodi akumula entidades ka ulun boot lisan sira iha Oe-Cusse, xefe suku, komunidade, no veteranus sira hodi hola parte iha desizaun ba delimitasaun Fronteira entre povu Naktuka ho povu Oepoli.
  8. Husu mos kontribuisaun komunidade iha fronteira sira atu apoio no haforsa knar instituisaun defeza no seguransa atu asegura jestaun fronteira ne’ebé diak no seguru, tantu iha lina fronteira Naktuka, Covalima no Bobonaro.
  9. Asina akordu entre Timor-Leste ho Indonezia ho aprosimasaun take and give ne’e atu dehan saida? (ita atu fo saida no simu saida husi akordo ida ne’e)
  10. Husu Parlamentu Nasional atu labele retifika tratadu ba fronteira Tereste ne’ebé sei asina iha Jakarta Indonézia iha Loron 26 janeiru 2024.

Jornalista Estajiária: Zita Menezes/Lazaro Pereira Quefi

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

La’o Hamutuk Husu Timor Gap Klarifika bá Públiku Kona-bá Disputa Kontratuál ho ENERPROCO

Published

on

Hatutan.com, (06 Maiu 2024), Díli –Organizasaun La’ós Governu nian (ONG, sigla portugés) La’o Hamutuk husu bá empreza estatál Timor Gap atu klarifika bá públiku kona-bá disputa kontratuál ne’ebé halo empreza internasionál ENERPROCO lori Timor Gap bá Tribunál Internasionál Arbitrajen iha Singapura.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

ENERPROCO Lori Timor Gap bá Tribunál Arbitrajen Bele Fó Prezuiju bá Estadu TL

Published

on

Hatutan.com, (06 Maiu 2024), Díli– Parlamentu Nasionál haktuir katak bainhira Timor Gap lakon iha prosesu disputa kontratuál iha Tribunál Internasionál Arbitrajen iha Singapura ne’ebé empreza internasionál ENERPROCO prosesa bele fó prejuizu bá orsamentu Estadu Timor-Leste (TL) nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

AHDM-TL Kondena Aktu Brutalizmu Membru SNI Hasoru Ema ho Defisiénsia

Published

on

Hatutan.com, (06 Abríl 2024), DíliAsosiasaun Halibur Defisiênsia Matan Timor-Leste (AHDM-TL), kondena aktu brutalizmu hosi membru Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI) hasoru ema ho defisiénsia ne’ebé akontese iha Postu-Administrativu Tilomar, Munisípiu Covalima.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending