Internasionál
ANP ho HTS Exploration Lansa Akordu Fahe Produsaun Petrolíferu iha Bloku F
Published
2 years agoon

Hatutan.com, (07 Marsu 2024), Díli—Timor-Leste (TL) lansa akordu kontratu fahe produsaun (KFP) TL-OT-22-22 Bloku F área Rai maran entre Autoridade Nacional Petróleu (ANP) no Empreza HTS Exploration Ltd iha munisípiu Viqueque.

Timor-Leste (TL) lansa akordu kontratu fahe produsaun (KFP) TL-OT-22-22 Bloku F área Rai maran entre Autoridade Nacional Petróleu (ANP) no Empreza HTS Exploration Ltd iha munisípiu Viqueque, iha salaun multi Uzu GMN Bebora, Kinta (07/03/2024). Foto: Elio dos Santos da Costa.
Prezidente ANP, Gualdino do Carmo da Silva iha nia diskursu hateten, hamutuk iha ne’e atu asiste no sai sasin bá serimónia asinatura kontratu fahe produsaun bá kooperasaun petrolíferu, liu-liu sei hahú ho peskiza iha área rai maran ninian iha bloku F iha munisípiu Viqueque.
Kontratu ida-ne’e nia lu’an hamutuk 844.45 km2 ne’ebé kobre suku 26, hosi postu administrativu haat iha munisípiu Viqueque hanesan Ossu, Uatulari, Uatucarbau no Viqueque rasik.
Autoridade Nacional Petróleu (ANP) ho kontente hakarak anunsia bá públiku katak, tuir artigu 10 hosi Lei Nu.6/2019, loron 4 fulan Dezembru, alterasaun daruak hosi Lei Nu. 13/2005, loron 2 fulan Setembru, kona-ba Atividade Petrolíferu, no Artigu 3.1 no 26.1 hosi Dekretu-Lei Nu.62/2023 loron 6 Fulan Setembru, alterasaun datoluk hosi Dekretu-Lei Nu. 20/2008 loron 19 fulan Juñu kona-bá Estabelesimentu ANP, ne’ebé fó dalan bá ANP reprezenta Ministériu atu bele asina KFP ho HTS Exploration Ltd (HTS) atu hala’o atividade esplorasaun iha área kontratu bá Bloku F.

Prezidente ANP, Gualdino do Carmo da Silva.
HTS mak kompañia ba esplorasaun no produsaun mina-rai no gás hosi nasaun Kazakistaun. HTS mós sai na’in ba kampu mina-rai no gás balun iha Kazakistaun inklui fornese servisu esplorasaun no produsaun iha rejiaun ne’e.
“KFP prevee partisipasaun Estadu nian iha operasaun petrolíferu atravez kompañia estatal TIMOR GAP E.P, ne’ebé ninia partisipasaun bele hahú hosi faze esplorasaun ka iha faze dezenvolvimentu, haktuir ba termu sira hosi KFP no Artigu 22 hosi Lei Atividade Petrolíferu,” Gualdino do Carmo da Silva hateten iha salaun multi Uzu GMN Bebora, Kinta (07/03/2024).
HTS iha kompromisu atu ezekuta nia obrigasaun sira tuir KFP ba kompromisu sira iha esplorasaun no konteúdu lokál tuir termu sira KFP nian no Dekretu-Lei Nu. 18/2020 loron 13 fulan Maiu kona-ba operasaun Petróleu iha Rai-Maran. Programa serbisu esplorasaun mínimu (primeiru periodu Esplorasaun) mak hanesan tuir mai:
Tinan dahuluk: Re- entrada (re- entry) fali p posu sira ne’ebé eziste ona iha área kontratu, hala’o perfilmagem ba posu revestidu, no integridade ba posu, análize no avalia dadus Jeolójiku no Jeofísiku.
Tinan daruak: akizisaun 3D sísmiku ou 3D perfis sísmiku vertikal (Vertical seismic profiling) 3325 metrus, 100 kilómetrus liña dadus 2D sísmiku ho prosesamentu sísmiku, teste ba posu (well testing), peskiza asidifikasaun, no análize kímika fluidu.
Tinan datoluk: Komprimisiu perfurasaun ba posu esplorasaun rua (2) ne’ebé sei hala’o liu hosi sidetrack ida (1) no posu foun ida (1), ka sidetrack rua (2), ka posu foun rua (2) sekarik Sidetracking teknikamente la viavel; ho kle’an mínimu metru 2000 true vertical depth (TVD) ba posu foun ka metro 2000 measured depth (MD) ba posu sidetrack.
Liu hosi Promosaun Lisensiamentu Segunda Ronda 2019/2022, HTS hatudu interese hodi hatama sira-nia proposta ba Bloku F.
Hafoin liu hosi konkursu ne’ebé kompetitivu no avaliasaun internal hosi ANP, HTS sai hanesan manán-nain ba Bloku F, ne’ebé loke dalan ba negosiasaun kona-ba termu no kondisaun sira hosi KFP ne’ebé asina ona.
Ho susesu bo’ot ida ne’e hatudu katak Governu Timor-Leste, liu hosi Ministeriu Petróleu no Rekursu Minerais ne’ebé representa hosi ANP iha relasaun ida ne’ebé diak ho HTS atu dezenvolve indústria Petróleu iha Timor-Leste. Ami hato’o ami-nia dezeju susesu tomak ba HTS iha nia primeiru periodu.
Prezidente Autoridade Munisípiu Viqueque, Januario Soares hateten ohin mai partisipa iha serimónia asinatura kontratu fahe produsaun ne’ebé Governu Timor-Leste representa hosi ANP ne’ebé selebra ho empreza esploradores HTS Exploration Ltd.
Nia afirma, ba ida ne’e hakarak kongratula Governu sentral nia servisu hodi kontinua buka rikusoin Timor nian iha rai ne’e nia leten.
“Ami kontente tamba area kontratu ne’ebé asina dadauk ne’e iha area Munisípiu Viqueque nian, no teritóriu Munisípiu Viqueque nian hola parte iha bloku F tuir mapa ne’ebé ANP dada ba no kobre Postu-Administrativu 4 no suku sira hotu ne’ebé pertense ba Munisípiu Viqueque nian,” Januario Soares hateten.
Hanesan liman ain governu sentral nian iha munisípiu Viqueque prontu atu asegura katak prosesu perfurasaun ba estudu riku soin ne’e bele lao ho susesu.
Asina Akordu ba explorasaun mina rai no gás sira iha rai maran ne’ebé lokaliza kedas iha Munisipiu Viqueque nia dezeza susesu boot no sei hetan dunik mina rai no gás ne’ebé viavel nune’e husu atu faze dezenvolvimentu no produsaun sei halo dunik iha munisípiu Viqueque hodi fo servisu ba Viqueque oan rasik ho Timoroan seluk ne’ebé sei ba servisu iha ne’eba.

CEO, HTS Exploration Ltd. Aizhan Ismailova.
CEO HTS Exploration Ltrd, Aizhan Ismailova hateten ba servisu no kolaborasaun hosi órgaun hotu-hotu ne’ebé envolve iha prosesu ne’e, hakarak hato’o agradesimentu ne’ebé kle’an liu ba Governu Timor-Leste tanba iha oportunidade interesante ida-ne’e atu kontribui ba dezenvolvimentu no prosperidade nasaun nian.
Sentidu hosi kontratu ne’e reprezenta parseria ida-ne’ebé harii hodi tau fiar ba respeitu no vizaun parte ba kresimentu sustentavel no dezenvolvimentu.
“Ami kompromete atu apoia padraun espesializasaun ne’ebé aas liu ba seguransa ambiente responsabilidade no responsabilidade sosiál durante faze hotu-hotu hosi ami-nia operasaun. Ita komprende importánsia hosi serbisu hamutuk ho parte interesada lokál sira atu asegura katak ita-nia atividade sira fó benefísiu ba povu no ambiente,” CEO HTS Exploration Ltrd Aizhan Ismailov hateten.
Nia fiar metin katak ida-ne’e hamutuk. Iha oportunidade atu hakerek kapítulu foun ida iha istória T-Mobile nia seksaun petróleu ne’ebé define hosi Inovasaun Sustentabilidade no prosperidade ne’ebé fahe ba malu.
“Ha’u hakarak hatudu ha’u-nia agradese ba ema hotu ne’ebé kontribui ona to’o ohin loron, hahú hosi tempu uluk. Iha ne’ebé ita hotu serbí ho misaun atu loke poténsia tomak atu aluga rekursu naturál sira ne’ebé di’ak liu. Harii futuru ida-ne’ebé naroman liu ba jerasaun sira ne’ebé sei hetan respeitu,” nia tenik.
Governu kongratula ANP no HTS Exploration Ltd

Ministru Petróleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro.
Ministru Petróleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro konsidera ohin hanesan hakat tan pasu ida ba oin no marka iha istória Timor-Leste nian liga ho jestaun rekursu petroliferas no lori Ministériu nia naran kongratula entidade rua hanesan ANP no HTS Exploration Ltd ne’ebé halo esforsu tomak hodi ohin iha asinatura kontratu fahe produsaun nian.
Nia afirma, serimónia ohin so bele akontese tamba duni espíritu servisu ne’ebé seriu no makas hosi parte hotu.
Hanesan Ministru ne’ebé tama konta ba area ida ne’e, kontente tebes no agradese ba HTS Exploration Ltd ne’ebé mesmu hosi dook maibé hakat mai identifika katak Timor-Leste bele sai hanesan destinu ida, fatin ida atu HTS Exploration Ltd bele halo investimentu no esplorasaun.

Vise-Primeiru Ministru Asuntu Sosial, Ministru Koordenador Dezenvolvimentu Rural no Ministru Habitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino.
Vise-Primeiru Ministru Asuntu Sosial, Ministru Koordenador Dezenvolvimentu Rural no Ministru Habitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino hateten, ne’e pasu importante ida iha istória Timor-Leste nian, ba povu tomak atu apoiu no apresia hodi ajuda iha terenu liu-liu ba inan aman sira, veteranu sira, joven sira iha munisípiu Viqueque atu bele fo apoiu tomak ba servisu tomak ne’ebé sei lao ba terenu.
Governu liu hosi MPRM apoia tomak ba seitór ida ne’ebé mak agora lidera Timor-Leste nia ekonomia mak seitór petroleu, tamba ne’e apresia ohin loron bele hahu tan hakat foun ida ne’e.
“Ita agradese, onra no Gloria ba eroi, funu nain sira, lutador sira ba bei ala no liu-liu agradese ba Maromak tamba ita bele iha rikusoin ne’ebé mak agora dadauk ita explora atu bele apoia hodi ita bele dudu seitór sira seluk iha area edukasaun, agrikultura, saúde no seitór sira seluk ba dezenvolvimentu nasionál iha Timor-Leste,” Mariano Assanami Sabino hateten.
IX Governu Konstitusionál fo apoiu ho totalidade ba empreza HTS Exploration Ltd atu bele halao servisu explorasaun nian iha Timor-Leste ho di’ak.
“Ba povu tomak iha munisípiu Viqueque atu hare no konsidera sira (HTS Exploration Ltd) hanesan família, konsidera sira hanesan ita nia bainaka espesial, ema ne’ebé laos deit atu mai explora maibé ba sira nia intensaun no komitmentu inisiu ita tenke respeita,” nia tenik.
Jornalista: Vito Salvadór
You may like
Internasionál
PM Xanana Husu Haforsa Diálogu no Páz Ba Estabilidade Rejionál
Published
3 months agoon
28/10/2025
Hatutan.com, (28 Outubru 2025), Díli— Primeiru-Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste (PM-RDTL), Kay Rala Xanana Gusmão, haktuir hikas importánsia pás no haforsa diálogu hodi garante dezenvolvimentu sustentável liután iha rejiaun ASEAN tomak.
Internasionál
Timor-Leste Marká Tán Istória Ida Tama ASEAN, Ramos-Horta Husu Hametin Dame, Servisu Maka’as ho Onestidade
Published
3 months agoon
28/10/2025
Hatutan.com, (28 Outubru 2025), Díli– Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten loron 26 fulan-Outubru 2025 marka tán istória ida bá Timor-Leste sai membru plenu ASEAN bá dala-11, nune’e husu povu no Governu hametin nafatin dame no tenke servisu makaas ho ónestidade.
Internasionál
Tribunál Manila Deklara Arnie Teves Jr “Inosente” husi Asasinatu Omisídiu iha 2019
Published
7 months agoon
15/07/2025
Hatutan.com, (15 Jullu 2025), Dili--Tribunál Manila, Segunda (14/07/2025), hatama ona deklarasaun “La sala” (inosente) ba eis reprezentante Negros Oriental Arnolfo Arnie Teves Jr iha nia kazu omisídiu ba alegasaun omisídiu iha Negros Oriental iha tinan 2019.

PDHJ: Ofisiál Mídia SEKOMS Impede Hatutan.com Halo Kobertura iha Espasu Públiku RTTL,E.P Ne’e Krime

PDHJ Husu Anula no Suspende Rekrutamentu Kadetas PNTL Foun

Kandidatu Ajente PNTL Sei Koordena ho Universitáriu Sira Organiza Manifestasaun

Ezekutivu FFTL 2026-2030 Kompromete Konsentra Servisu iha Atividade Juvinil no Dezenvolvimentu Infraestrutura

Rekrutamentu Kadetes PNTL Diskriminativu, Ministériu Interiór ho Komandu PNTL Dezobediénsia Ba Desizaun Tribunál

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Dili7 days agoOfisiál Mídia SEKOMS Impede Jornalista Hatutan.com Halo Kobertura iha RTTL,E.P
Justisa & Krime6 days agoTribunál Rekursu Deside Estadu Selu Kompensasaun bá Gil da Costa “Puto Naldo Rei”, Antigu Prezidente RTTL,E.P
Dili1 week agoAsidente Tráfiku iha Área Eskola UNAMET, Joven Na’in-rua Lakon Vida
Polítika1 week agoKomisaun A Preokupa Servisu Asesór iha Ministériu Sira
Nasionál6 days agoImpede Jornalista Hatutan.com, AJAR Konsidera SEKOMS ho Nia Subordináriu Prátika Rejime Ditadura Soeharto
Nasionál6 days agoKandidatu PNTL Na’in-10.597 Aprovadu Ba Faze Teste Médiku
Nasionál5 days agoImpede Jornalista Hatutan.com, Conselho de Imprensa Konsidera Ofisiál Mídia SEKOMS Komete Violasaun Grave Ba Konstutisaun RDTL
Nasionál5 days agoHahalok Ofisiál Mídia SEKOMS Bele Fó Impaktu Ba Índise Liberdade Imprensa Timor-Leste








