Connect with us
Pakote Ahi

Internasionál

ANP ho HTS Exploration Lansa Akordu Fahe Produsaun Petrolíferu iha Bloku F

Published

on

Hatutan.com, (07 Marsu 2024), Díli—Timor-Leste (TL) lansa akordu kontratu fahe produsaun (KFP) TL-OT-22-22 Bloku F área Rai maran entre Autoridade Nacional Petróleu (ANP) no Empreza HTS Exploration Ltd iha munisípiu Viqueque.

Timor-Leste (TL) lansa akordu kontratu fahe produsaun (KFP) TL-OT-22-22 Bloku F área Rai maran entre Autoridade Nacional Petróleu (ANP) no Empreza HTS Exploration Ltd iha munisípiu Viqueque, iha salaun multi Uzu GMN Bebora, Kinta (07/03/2024). Foto: Elio dos Santos da Costa.

Prezidente ANP, Gualdino do Carmo da Silva iha nia diskursu hateten, hamutuk iha ne’e atu asiste no sai sasin bá serimónia asinatura kontratu fahe produsaun bá kooperasaun petrolíferu, liu-liu sei hahú ho peskiza iha área rai maran ninian iha bloku F iha munisípiu Viqueque.

Lee Mós: Governu Seidauk Prioritiza Seitór Produtivu iha OJE 2024, Fundu Petrolíferu Sei Hotu Lalais ho Nível Levantamentu Atuál

Kontratu ida-ne’e nia lu’an hamutuk 844.45 km2 ne’ebé kobre suku 26, hosi postu administrativu haat iha munisípiu Viqueque hanesan Ossu, Uatulari, Uatucarbau no Viqueque rasik.

Advertisement

Autoridade Nacional Petróleu (ANP) ho kontente hakarak anunsia bá públiku katak, tuir artigu 10 hosi Lei Nu.6/2019, loron 4 fulan Dezembru, alterasaun daruak hosi Lei Nu. 13/2005, loron 2 fulan Setembru, kona-ba Atividade Petrolíferu, no Artigu 3.1 no 26.1 hosi Dekretu-Lei Nu.62/2023 loron 6 Fulan Setembru, alterasaun datoluk hosi Dekretu-Lei Nu. 20/2008 loron 19 fulan Juñu kona-bá Estabelesimentu ANP, ne’ebé fó dalan bá ANP reprezenta Ministériu atu bele asina KFP ho HTS Exploration Ltd (HTS) atu hala’o atividade esplorasaun iha área kontratu bá Bloku F.

Prezidente ANP, Gualdino do Carmo da Silva.

HTS mak kompañia ba esplorasaun no produsaun mina-rai no gás hosi nasaun Kazakistaun. HTS mós sai na’in ba kampu mina-rai no gás balun iha Kazakistaun inklui fornese servisu esplorasaun no produsaun iha rejiaun ne’e.

“KFP prevee partisipasaun Estadu nian iha operasaun petrolíferu atravez kompañia estatal TIMOR GAP E.P, ne’ebé ninia partisipasaun bele hahú hosi faze esplorasaun ka iha faze dezenvolvimentu, haktuir ba termu sira hosi KFP no Artigu 22 hosi Lei Atividade Petrolíferu,” Gualdino do Carmo da Silva hateten iha salaun multi Uzu GMN Bebora, Kinta (07/03/2024).

HTS iha kompromisu atu ezekuta nia obrigasaun sira tuir KFP ba kompromisu sira iha esplorasaun no konteúdu lokál tuir termu sira KFP nian no Dekretu-Lei Nu. 18/2020 loron 13 fulan Maiu kona-ba operasaun Petróleu iha Rai-Maran. Programa serbisu esplorasaun mínimu (primeiru periodu Esplorasaun) mak hanesan tuir mai:

Tinan dahuluk: Re- entrada (re- entry) fali p posu sira ne’ebé eziste ona iha área kontratu, hala’o perfilmagem ba posu revestidu, no integridade ba posu, análize no avalia dadus Jeolójiku no Jeofísiku.

Tinan daruak: akizisaun 3D sísmiku ou 3D perfis sísmiku vertikal (Vertical seismic profiling) 3325 metrus, 100 kilómetrus liña dadus 2D sísmiku ho prosesamentu sísmiku, teste ba posu (well testing), peskiza asidifikasaun, no análize kímika fluidu.

Advertisement

Tinan datoluk: Komprimisiu perfurasaun ba posu esplorasaun rua (2) ne’ebé sei hala’o liu hosi sidetrack ida (1) no posu foun ida (1), ka sidetrack rua (2), ka posu foun rua (2) sekarik Sidetracking teknikamente la viavel; ho kle’an mínimu metru 2000 true vertical depth (TVD) ba posu foun ka metro 2000 measured depth (MD) ba posu sidetrack.

Liu hosi Promosaun Lisensiamentu Segunda Ronda 2019/2022, HTS hatudu interese hodi hatama sira-nia proposta ba Bloku F.

Hafoin liu hosi konkursu ne’ebé kompetitivu no avaliasaun internal hosi ANP, HTS sai hanesan manán-nain ba Bloku F, ne’ebé loke dalan ba negosiasaun kona-ba termu no kondisaun sira hosi KFP ne’ebé asina ona.

Ho susesu bo’ot ida ne’e hatudu katak Governu Timor-Leste, liu hosi Ministeriu Petróleu no Rekursu Minerais ne’ebé representa hosi ANP iha relasaun ida ne’ebé diak ho HTS atu dezenvolve indústria Petróleu iha Timor-Leste. Ami hato’o ami-nia dezeju susesu tomak ba HTS iha nia primeiru periodu.

Prezidente Autoridade Munisípiu Viqueque, Januario Soares hateten ohin mai partisipa iha serimónia asinatura kontratu fahe produsaun ne’ebé Governu Timor-Leste representa hosi ANP ne’ebé selebra ho empreza esploradores HTS Exploration Ltd.

Advertisement

Nia afirma, ba ida ne’e hakarak kongratula Governu sentral nia servisu hodi kontinua buka rikusoin Timor nian iha rai ne’e nia leten.

“Ami kontente tamba area kontratu ne’ebé asina dadauk ne’e iha area Munisípiu Viqueque nian, no teritóriu Munisípiu Viqueque nian hola parte iha bloku F tuir mapa ne’ebé ANP dada ba no kobre Postu-Administrativu 4 no suku sira hotu ne’ebé pertense ba Munisípiu Viqueque nian,” Januario Soares hateten.

Hanesan liman ain governu sentral nian iha munisípiu Viqueque prontu atu asegura katak prosesu perfurasaun ba estudu riku soin ne’e bele lao ho susesu.

Asina Akordu ba explorasaun mina rai no gás sira iha rai maran ne’ebé lokaliza kedas iha Munisipiu Viqueque nia dezeza susesu boot no sei hetan dunik mina rai no gás ne’ebé viavel nune’e husu atu faze dezenvolvimentu no produsaun sei halo dunik iha munisípiu Viqueque hodi fo servisu ba Viqueque oan rasik ho Timoroan seluk ne’ebé sei ba servisu iha ne’eba.

CEO, HTS Exploration Ltd. Aizhan Ismailova.

CEO HTS Exploration Ltrd, Aizhan Ismailova hateten ba servisu no kolaborasaun hosi órgaun hotu-hotu ne’ebé envolve iha prosesu ne’e, hakarak hato’o agradesimentu ne’ebé kle’an liu ba Governu Timor-Leste tanba iha oportunidade interesante ida-ne’e atu kontribui ba dezenvolvimentu no prosperidade nasaun nian.

Sentidu hosi kontratu ne’e reprezenta parseria ida-ne’ebé harii hodi tau fiar ba respeitu no vizaun parte ba kresimentu sustentavel no dezenvolvimentu.

Advertisement

“Ami kompromete atu apoia padraun espesializasaun ne’ebé aas liu ba seguransa ambiente responsabilidade no responsabilidade sosiál durante faze hotu-hotu hosi ami-nia operasaun. Ita komprende importánsia hosi serbisu hamutuk ho parte interesada lokál sira atu asegura katak ita-nia atividade sira fó benefísiu ba povu no ambiente,” CEO HTS Exploration Ltrd Aizhan Ismailov hateten.

Nia fiar metin katak ida-ne’e hamutuk. Iha oportunidade atu hakerek kapítulu foun ida iha istória T-Mobile nia seksaun petróleu ne’ebé define hosi Inovasaun Sustentabilidade no prosperidade ne’ebé fahe ba malu.

“Ha’u hakarak hatudu ha’u-nia agradese ba ema hotu ne’ebé kontribui ona to’o ohin loron, hahú hosi tempu uluk. Iha ne’ebé ita hotu serbí ho misaun atu loke poténsia tomak atu aluga rekursu naturál sira ne’ebé di’ak liu. Harii futuru ida-ne’ebé naroman liu ba jerasaun sira ne’ebé sei hetan respeitu,” nia tenik.

Governu kongratula ANP no HTS Exploration Ltd

Ministru Petróleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro.

Ministru Petróleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro konsidera ohin hanesan hakat tan pasu ida ba oin no marka iha istória Timor-Leste nian liga ho jestaun rekursu petroliferas no lori Ministériu nia naran kongratula entidade rua hanesan ANP no HTS Exploration Ltd ne’ebé halo esforsu tomak hodi ohin iha asinatura kontratu fahe produsaun nian.

Nia afirma, serimónia ohin so bele akontese tamba duni espíritu servisu ne’ebé seriu no makas hosi parte hotu.

Advertisement

Hanesan Ministru ne’ebé tama konta ba area ida ne’e,  kontente tebes no agradese ba HTS Exploration Ltd ne’ebé mesmu hosi dook maibé hakat mai identifika katak Timor-Leste bele sai hanesan destinu ida, fatin ida atu HTS Exploration Ltd bele halo investimentu no esplorasaun.

Vise-Primeiru Ministru Asuntu Sosial, Ministru Koordenador Dezenvolvimentu Rural no Ministru Habitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino.

Vise-Primeiru Ministru Asuntu Sosial, Ministru Koordenador Dezenvolvimentu Rural no Ministru Habitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino  hateten, ne’e pasu importante ida iha istória Timor-Leste nian, ba povu tomak atu apoiu no apresia hodi ajuda iha terenu liu-liu ba inan aman sira, veteranu sira, joven sira iha munisípiu Viqueque atu bele fo apoiu tomak ba servisu tomak ne’ebé sei lao ba terenu.

Governu liu hosi MPRM apoia tomak ba seitór ida ne’ebé mak agora lidera Timor-Leste nia ekonomia mak seitór petroleu, tamba ne’e apresia ohin loron bele hahu tan hakat foun ida ne’e.

“Ita agradese, onra no Gloria ba eroi, funu nain sira, lutador sira ba bei ala no liu-liu agradese ba Maromak tamba ita bele iha rikusoin ne’ebé mak agora dadauk ita explora atu bele apoia hodi ita bele dudu seitór sira seluk iha area edukasaun, agrikultura, saúde no seitór sira seluk ba dezenvolvimentu nasionál iha Timor-Leste,” Mariano Assanami Sabino hateten.

IX Governu Konstitusionál fo apoiu ho totalidade ba empreza HTS Exploration Ltd atu bele halao servisu explorasaun nian iha Timor-Leste ho di’ak.

“Ba povu tomak iha munisípiu Viqueque atu hare no konsidera sira (HTS Exploration Ltd) hanesan família, konsidera sira hanesan ita nia bainaka espesial, ema ne’ebé laos deit atu mai explora maibé ba sira nia intensaun no komitmentu inisiu ita tenke respeita,” nia tenik.

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Internasionál

Ramos-Horta bá Portugál-EUA, Partisipa Aniversáriu Revolução dos Cravos

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), DíliPrezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hamutuk ho delegasaun semo bá Portugál hodi partisipa aniversáriu Revolução dos Cravos bá dala-L (50).

(more…)

Kontinua Le'e

Internasionál

Xanana Konvida Sylvia Earle Atu Fahe Esperiénsia bá TL Kona-bá Kuidadu Tasi

Published

on

Hatutan.com, (20 Abríl 2024), Díli— Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão konvida Péritu American Marine Biologist and Oceanographer, Sylvia Earle atu hala’o vizita mai Timor-Leste (TL) hodi fahe esperiénsia kona-bá diviorsidade tasi nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Internasionál

PM Xanana ho PM Dominica Roosevelt Skerrit Diskute Kooperasaun Rai-Rua

Published

on

Hatutan.com, (20 Abríl 2024), Díli—Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão akompaña hosi Embaixadór Timor-Leste iha Brusselas, Jorge Trindade de Camões no ekipa Gabinete Fronteira Marrítima no Terrestre hala’o enkontru ho Primeiru-Ministru (PM) Commonwealth of Dominica, Roosevelt Skerrit hodi deskute kooperasaun bilaterál entre rai rua nian ne’ebé sei estabelese iha tempu besik.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending